Proslava sv. Josipa u Breznici Đakovačkoj

Svečanom večernjom euharistijom u Karmelu sv. Josipa u Breznici Đakovačkoj 19. ožujka 2018., koju je predslavio nadbiskup đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić, okrunjena je ovogodišnja trodnevna priprava te sama svetkovina sv. Josipa – zaštitnika Crkve, Domovine, Općine Levanjska Varoš i ovoga samostana. Uz mons. Hranića koncelebrirali su vlč. Tomislav Korov i vlč. Ivica Martić, a u asistenciji su bili bogoslovi iz Đakova u pratnji rektora Bogoslovnog sjemeništa, maestra Ivana Andrića. Liturgijskim pjevanjem slavlje su animirale sestre karmelićanke.

 

Savršen primjer vjernicima, osobito očevima

„Bijaše muž pravedan. Tako Sveto Pismo svjedoči o sv. Josipu. I svi epiteti koje bi mogli reći o njemu zgusnuti su u ovoj riječi – pravedan. Bogobojazan. Čovjek koji je znao samoprijegorno, čisto i iskreno ljubiti i služiti“, rekao je na početku misnoga slavlja mons. Hranić, te pozvao sve da otvore svoja srca kako bi bila poput Josipovog, i po uzoru na Srce Isusovo.

Uvodeći u homiliju, nadbiskup je istaknuo osobitost Josipova života: Josip djeluje iz drugoga plana, ali je on ipak važan za plan spasenja. Budući da Josip živi od Božje riječi i povjerenja u Boga, on je savršen primjer vjernicima, osobito očevima, da budu brižni, vjerni, samoprijegorni u ljubavi. Ističući Josipa kao primjer kako voditi svoju obitelj, nadbiskup je istaknuo: „Slušajući Riječ Božju, on ne traži dodatne riječi, razjašnjavanja, ne gubi se u sumnjama i raspravama, ne pita dodatno, šutke izvršava što mu je rečeno. Obavijen plaštem tišine, čini velika djela za svoju obitelj. Upravo je tu poruka današnjem čovjeku, koji uživa u svome ‘ja’, da uvidi kako je prava veličina u skromnosti, jednostavnosti, u služenju ne pitajući za cijenu. Posebno je to važno za ulogu oca obitelji, da Riječ Božju sluša i pušta da ona ravna njegovim životom i zadaćom vođenja obitelji.“

„Za Josipovu ljubav prema Mariji nije mu bila potrebna tjelesna dimenzija. Ta se dimenzija ne smije zanemariti u braku, ali Josip ljubi Mariju i bez te dimenzije.“ Oslanjajući se upravo na tu karakteristiku sv. Josipa, mons. Hranić bolno je ustvrdio kako danas mnogi ostavljaju svoga bračnog druga zbog bolesti, starosti, prolaska ljepote ili bilo kojeg drugog razloga u ovome svijetu, gdje je vjernost shvaćena kako konzervatizam. I tu svijetli Josipov primjer u svima onima koji ostaju, njeguju i brinu do kraja života za svoga bračnog druga. Onima koji su, poput Josipa, u potpunosti veći od sebe i vlastitih očekivanja. Josip je „sav u ljubavi do kraja darovan. Čisti dar, čista ljubav. U ljudskoj i očinskoj veličini koja prerasta uske granice i tjelesno preobražava u nebesko, gdje je istinska veličina i svetost.“

Sve vjernike i sestre nadbiskup je potaknuo na još veću molitvu za današnje očeve i njihovu tešku i važnu ulogu, napomenuvši kako nam život sv. Josipa pokazuje da Bog rješava sve životne poteškoće onih koji se uzdaju u njega. Žarko je molio i za Hrvatsku, za sabornike, da ih u odlukama vodi Božja Riječ te se tako odupru zlu. Među brojnim hodočasnicima na večernjoj misi bile su prisutne i milosrdne sestre sv. Križa iz Đakova, načelnik općine Levanjska Varoš Slavko Tidlačka te Udruga skauta iz Đakova.

Da imamo čvrstoću u ovome svijetu

Prijepodnevno euharistijsko slavlje predvodio je karmelićanin iz Remeta o. Vinko Mamić, u zajedništvu s vlč. Zvonkom Mrakom te vlč. Mirom Tomasom. Među vjernicima bio je načelnik Tidlačka te zamjenik osječko-baranjskog župana Goran Ivanović. U svojoj homiliji o  Mamić ocrtao je lik sv. Josipa kao onoga koji jako dobro može razumjeti prilike i poteškoće današnjega vremena te je rekao: „Utječimo se sv. Josipu da imamo čvrstoću u ovome svijetu, da stojimo čvrsti u svojim uvjerenjima pred navalom svih današnjih vjetrova. Da živimo pravedno, utemeljeni na Riječi Božjoj, na Objavi, svjedočeći svoja uvjerenja najprije onima koji su nam najbliži, koje odgajamo i kojima smo poslani. Neka nam u tome pomogne i sv. Josip.“

Neponovljiva osoba u povijesti spasenja

Brojni vjernici su pohodili samostansku crkvu sestara karmelićanki i kroz trodnevnu molitvenu pripremu za svetkovinu od 16. do 18. ožujka. Tijekom tih dana misnom slavlju prethodila je molitva krunice, litanija i molitava sv. Josipu, kao i brojne pjesme u Josipovu čast. Prvi dan trodnevnice predvodio je fra Ivan Lelas, gvardijan s Krapnja, drugi dan vlč. Hrvoje Kalem, svećenik Vrhbosanske nadbiskupije te profesor na KBF-u u Đakovu, dok je treći dan vodio vlč. Krešimir Aračić, župnik u Berku.

Tijekom misnoga slavlja prvog dana trodnevnice, govoreći o životu i zadaćama sv. Josipa, fra Ivan Lelas je istaknuo – dok su neki sveci imali dar viđenja Isusa ili Marije, Josip ih je svojim „žuljavim rukama hranio i odijevao“. Potaknuvši na razmišljanje o životu svetoga Josipa i zadatku koji je od Boga dobio, fra Ivan je rekao: „Uz Isusa i Mariju, sv. Josip neponovljiva je osoba u povijesti našega spasenja. Onoga koga je Bog obećao po prorocima kao Spasitelja, toga je on na ruke primio i pred ljudima na svoje ime zapisao. On ga je učio radu, prvim koracima i prvim riječima.“ Podsjetio je i na ulogu sv. Josipa kao zaštitnika naše Domovine te rekao kako će i njegov zagovor biti veći, ukoliko bude veća naša svijest o njegovoj zaštiti i molitva utjecanja njemu.

Vlč. Kalem, drugoga dana trodnevnice, je rekao: „Ako je Korizma barem u jednom od svojih temeljnih značenja vrijeme odricanja, što onda reći za život sv. Josipa čiji je cijeli život bio označen odricanjem, samonadilaženjem, skromnošću, anonimnošću, nadvladavanjem samoga sebe, drugotnošću, beskrajnom i beskompromisnom poslušnošću.“ Podcrtao je i bitnu oznaku svetosti sv. Josipa, a to je da je ona bila snažna i skrivena. Istaknuo je da je sv. Josip bio osoba koja je ispunila Božja nadanja i očekivanja te je na to pozvao i prisutne vjernike.

Trećega dana trodnevnice vlč. Aračić ukazao je kako je sv. Josip poput pšeničnog zrna zatiran u redovitim stvarima – službi obitelji, Bogu i čovjeku. „Znao je od koga je dobio život i sačuvao ga je tako što ga je uložio, darovao, izgarao je poput svijeće na oltaru“, rekao je i ukazao prisutnima na to kako često puta samo žele gledati Isusa, ali im nedostaje zauzetosti u općem društvenom životu. Potom je poručio: „Isusova je logika: ako želiš život, moraš ga podijeliti, uložiti i trošiti bez škrtosti i sebičnosti; tako ćeš učiniti ovaj svijet bar malo ljepšim.“

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.