Svake godine, 16. srpnja, karmelska obitelj u cijelome svijetu slavi svetkovinu Blažene Djevice Marije od gore Karmela. Kada govorimo o Mariji, Gospi Karmelskoj, ili Bistričkoj, Sinjskoj, Remetskoj, Šumanovačkoj, Lurdskoj, Fatimskoj…, da dalje ne nabrajamo – svaki vjernik dobro zna da je samo jedna Marija, Majka Isusa iz Nazareta, Majka Božjega Sina, i da takvi dodatni atributi predstavljaju samo mjesta na kojima vjernici časte jednu, istu Mariju. Nipošto ne tako da bi joj se klanjali kao Bogu, nego je štuju i poštuju kao svoju ljudsku sestru, kao ljudski uzor vrijedan nasljedovanja i kao suosjećajnu nebesku moliteljicu i zagovornicu u svim svojim životnim situacijama.
Štovanje Blažene Djevice Marije od gore Karmela povezano je s brdom Karmelom u Svetoj Zemlji, u današnjem Izraelu, iznad luke Haife na obali Sredozemnog mora, gdje se danas nalazi središnji samostan svekolikog Karmela, posvećen Mariji, a ime mu je Stella Maris – Zvijezda mora. Na tom mjestu su već u Starom zavjetu, u 9. i 8. stoljeću prije Krista, boravili prorok Ilija i prorok Elizej, koji se stoga često nazivaju i prvim karmelićanima, dakako samo u tom određenom inspirativnom, nadahniteljskom smislu. Na gori Karmelu, na mjestu El Muhraka, prorok Ilija je obranio biblijski monoteizam, vjeru u jednoga Boga, od politeizma, od mnogoboštva Baalovih i Aštartinih svećenika, koje je promicala žena kralja Ahaba, kraljica Izabela.
Na Karmelu, kod Ilijinog izvora, nastanili su se u doba križarskih ratova, u 11. i 12. stoljeću poslije Krista, iskreni kršćanski bogotražitelji koji su u duhu proroka Ilije, živeći pustinjački, željeli svjesno i intenzivno njegovati svoju povezanost s Bogom. Oni su ondje podigli prvu crkvicu koju su posvetili Blaženoj Djevici Mariji i sebe su nazvali „braćom Blažene Djevice Marije od gore Karmela“, iz čega je jasno da su Mariju doživljavali kao svoju sestru. Njima je pravilo života 1209. sastavio sv. Albert, jeruzalemski patrijarh, a potvrdio ih je papa Honorije III. 1222. kao zasebni red.
Kada su muslimanski osvajači u 13. st. zaposjeli Svetu Zemlju i goru Karmel, karmelićani prelaze u Europu gdje se, da bi preživjeli, umjesto prvotnog pustinjačkog, prilagođuju europskom načinu redovničkog života i za vrijeme pape Inocenta IV., 1247. postaju tzv. „prosjački red“ (poput franjevaca i dominikanaca).
U vezi s blagdanom Gospe Karmelske jest i pobožnost nošenja škapulara oko vrata, platnenog ili u obliku medaljice: praksa kojom vjernici svjesno i izričito uzimaju Mariju za svoj životni uzor i stavljaju se pod njezinu zagovornu zaštitu.
U 16. st. dvoje karmelićana, sv. Terezija Avilska i sv. Ivan od Križa, utemeljuju novu granu obnovljenog ili bosonogog Karmela, kojemu pripadaju svi muški i ženski Karmeli u Hrvatskoj.
Hrvatska karmelska provincija sv. Oca Josipa broji u aktualnom trenutku devet zajednica u šest različitih zemalja: Zagreb-Remete, Split, Krk i Gospić u Hrvatskoj, potom samostani u Somboru u Bačkoj, na Buškom jezeru u Bosni i Hercegovini gdje se nalazi Karmel sv. Ilije, a našoj hrvatskoj karmelskoj provinciji pripadaju i Karmeli u Sofiji u Bugarskoj, u Grazu u Austriji i u Rimu u Italiji.
Za razliku od muške grane, poziv i poslanje karmelićanki je i dalje prvenstveno apostolat molitve i askeze pomoću klauzurnog načina života. Vjernici to znaju i rado im se preporučuju u molitve gdjegod ima sestara karmelićanki jer „Molitva je duša svakog apostolata“.
U Hrvatskoj se nalaze četiri takva ženska Karmela: Brezovica kraj Zagreba, Kloštar Ivanić, Breznica Đakovačka i Marija Bistrica. Oni zajedno s Karmelom u Sarajevu i Karmelom u Sori kraj Ljubljane u Sloveniji čine Udrugu Blaženog Alojzija Stepinca bosonogih karmelićanki u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Toj udruzi su kroz različite oblike suradnje bliski i Karmeli u Mirnoj Peči u Sloveniji, Nënshat u Albaniji i u Sofiji u Bugarskoj. Karmelskoj obitelji u Hrvatskoj pripadaju i karmelićanke Božanskog Srca Isusova, kao i čitav niz zajednica Karmelskog svjetovnog reda. Crkve, oltari, bratovštine posvećene Gospi od Karmela osobito su prisutne duž naše hrvatske jadranske obale, zahvaljujući pomorcima i mornarima koji su plovili do luke Haife podno Karmela u Svetoj Zemlji. Svetkovina Gospe Karmelske u zagrebačkim Remetama popraćena je i prigodnom devetnicom, a osobito svečano se svetkuje i u samostanu karmelićanki u Brezovici kraj Zagreba. Cijeloj karmelskoj obitelji, kao i svim drugim sestrama i braći koji se susretnu s ovom porukom, rado čestitamo svetkovinu Blažene Djevice Marije od Gore Karmela, želeći svima iskustvo Božje blizine i pomoći po zagovoru Gospe Karmelske, naše sestre.
o. Jure Zečević, OCD