Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, nadbiskup mons. Giorgio Lingua, u pratnji tajnika Apostolske nuncijature mons. Janusza Stanislawa Blachowiaka i dviju sestara milosrdnica koje rade u nuncijaturi, s. M. Laure Tuba i s. Božidare Valjak, posjetio je u nedjeljno popodne 28. lipnja 2020., na uočnicu Petrova, po prvi puta Karmel u Brezovici. Sestre su ga prijateljski dočekale u svojoj klauzuri s pjesmom sv. Ivana Pavla II. „Krist na žalu,“ a tajnik Janusz pjevao ju je s njima s posebnim oduševljenjem na poljskom.

Nakon kratke molitve u sestarskom koru, srdačan susret nastavio se u klauzuri samostana, gdje je č. majka Ilijana Terezija Cvetnić predstavila nunciju i prisutnima zajednicu i upoznala ih s njezinom poviješću, posebno s njezinim počecima u koje je svoj pečat duboko utisnuo njezin utemeljitelj, ondašnji zagrebački nadbiskup bl. Alojzije Stepinac. Nastavi čitati Apostolski nuncij u Karmelu →

Na kapitulu Hrvatske karmelske provincije svetog Oca Josipa u srijedu 1. srpnja za priore zajednica izabrani su:

o. Bernardin Viszmeg – Sombor;

o. Stjepan Vidak – Zagreb;

o. Branko Zebić – Split;

o. Ivan Podgorelec – Krk;

o. Joan Hadziev – Sofija;

o. Jakov Kuharić – Buško jezero;

o. Petar Janjić – Graz;

o. Ervin Ukušić – Rim.

Za pratitelja (socius) provincijala na sljedećem generalnom kapitulu izabran je o. Vinko Mamić, a za zamjenika pratitelja o. Srećko Rimac. Nastavi čitati Novi kućni poglavari →

Na kapitulu Hrvatske karmelske provincije svetog Oca Josipa u utorak 30. lipnja za novog provincijala izabran je o. Dario Tokić. Za njegove savjetnike izabrani su:

o. Anto Knežević – prvi savjetnik;

o. Ivan Živković – drugi savjetnik;

o. Nikola Grizelj – treći savjetnik;

o. Tiho Radan – četvrti savjetnik.

Nastavi čitati Novi provincijal i Provincijalni savjet Hrvatske karmelske provincije →

Zašto patnja? Koji je smisao čovjekove patnje? Kakvo mjesto u duhovnom životu ima patnja? Što je sa bolestima, kakvo mjesto ima bolest na duhovnome putu? Je li bolest i patnja nešto od kojega trebamo svim silama bježati? Je li to kazna za neke naše skrivene grijehe ili grijehe naše rodbine ili naših predaka? Ovo su pitanja koja se postavljaju čovjeku ne samo današnjice, no od davnih vremena. Kako možemo to vidjeti u Starome zavjetu. Na ova pitanja postoje brojni odgovori. Jedna od odgovora sigurno nam je dala i bl. Elizabeta od Presvetog Trojstva. Nastavi čitati O patnji kod sv. Elizabete od Trojstva →

U subotu 26. listopada 2019., na redovitim izborima kojima je predsjedao msgr. dr. Valentin Pozaić, pomoćni zagrebački biskup u miru, u pratnji kancelara msgr. Stjepana Večkovića, izabrano je novo vodstvo Samostana Kraljice Karmela u Brezovici:

s. Ilijana Terezija od Karmelske Gospe (Ana Cvetnić) – priorica

s. M. Regina od Presvete Euharistije  (Ankica Popić) – supriorica i I. savjetnica

s. Ana Marija od Presvetog Srca Isusova (Ana-Marija Flegar) – II. savjetnica

s. M. Josipa od Presvetog Trojstva (Marija Cerovski) – III. savjetnica

s. Maristela od Bl. Alojzija Stepinca (Marija Mustapić) – IV. savjetnica

Preporučamo naše novo vodstvo i njegov novi početak u molitve, sa željom da u svjetlu Duha Svetoga i u jednostavnosti, hrabrosti i radosti srca vodi ovu zajednicu ususret Kristu Gospodinu.

Sv. Elizabeta svoju majku potiče na vježbu Božje prisutnosti i piše: “Misli da ti je duša hram Božji, a to nam govori sveti Pavao svakog časa danju i noću tri božanske Osobe prebivaju u tebi…” (P273).

Poznato je da je sv. Elizabeta ima živo iskustvo da Bog prebiva u duši, no ona vrlo pedagoški savjetuje svojoj majci i govori: “Ako više voliš misliti da ti je dragi Bog blizu radije nego u tebi, idi za svojom sklonošću, glavno je da živiš s njime…” (P273).

Osim Božje prisutnosti u duši, sv. Elizabeta pronalazi tragove Božje prisutnosti u prirodi. Tako u pismu svojoj majci piše: “Sva mi se priroda čini tako puna Boga: vjetar što puše u velikom drveću, male ptičice što pjevaju, lijepo plavo nebo, sve mi to govori o njemu” (P 236).

Nastavi čitati VJEŽBA PRISUTNOSTI BOŽJE kod sv. Elizabete od Trojstva →

Bl. Marija Kandida od Presvete Euharistije doživljava, još prije ulaska u Karmel da ju je Bog pozvao da usredotoči svoj život u Gospodinu prisutnom u Oltarskom Sakramentu:

«Isus mi je učinio veliku čast što mi je dao iskusiti obilje ljubavi i veliku želju za Euharistijom. Obuzeta tom ljubavi, u radosti sam mislila da me je u nebu odredio za svetu Pričest. Nisam shvaćala što to znači ali toliko sam puta u jednom spontanom i ljubavnom zanosu ponavljala uzdišući: ‘Ti si me stvorio za sebe u Sakramentu!’»
(U sobi moga srca, str. 61-62).

To je potvrđeno i kasnije pravim mističkim iskustvom na dan Tijelova 1933.:

«Ujutro, tek što sam se probudila, prvu misao i uzdah srca usmjerila sam prema Presvetoj Hostiji, osjećala sam da me Ona nježno privlači, i osjetila sam, kao nikada do sada, da me je, na poseban način, odredila posvema za Sebe, za jedno novo malo poslanje. Varam li se? Može biti. Ali je nježnost tog trenutka bila iznad svake naravne stvari! A ja sam odgovorila potpunim predanjem, čitavim darom i posvećenjem same sebe Njemu sakramentalnom i njegovim interesima» (str. 110-111). Nastavi čitati Apostol sv. Pričesti – bl. Marija Kandida →

Zagrebački pomoćni biskup mons. Mijo Gorski predvodio je u nedjelju 21. srpnja u svetištu Majke Božje Karmelske svečanu zahvalnu misu u prigodi 80. obljetnice dolaska prvih bosonogih karmelićanki u Hrvatsku, u Brezovicu, a na poziv ondašnjeg zagrebačkog nadbiskupa Alojzija  dr. Stepinca. Bile su to Hrvatice s. Regina Terezija od Isusa (Trbljanić) i s. Marija Josipa od Milosrdne Ljubavi (Laufer) koje su došle iz austrijskih Karmela u Innsbrucku i Mayerlingu.

Uz biskupa Gorskog bili su suslavitelji vlč. Vjekoslav Meštrić, župnik u zagrebačkom Stenjevcu, vlč. mr. Andrija Miličević, duhovnik bogoslova, dominikanac p. Marko Dokoza, OP, uz ministrante i čitače, dok su ostali svećenici ispovijedali hodočasnike. Euharistijsko slavlje pratio je svojim oduševljenim i zdušnim pjevanjem Mješoviti župni zbor Svete Cecilije iz Vukovine, pod ravnanjem orguljaša i dirigenta dr. sc. Branka Pucekovića. Nastavi čitati Proštenje Karmelske Gospe i 80. obljetnica Karmela u Brezovici →

“Sa ovom svetom vježbom, koja sabire u Bogu našu misao i volju, mi održavamo izvjestan kontakt s Bogom, također i za vrijeme posve materijalnih briga i razgovaramo često tijekom dana s Njime. Vjernost toj vježbi stvara stoga u nama određenu lakoću razgovora s Bogom, kao i to da nas stavlja u intimniji kontakt s Njime, u čemu se sastoji bliža priprava za molitvu” (GABRIELE DI S. M. MADDALENA)

O toj vježbi govori brat Lovro od Uskrsnuća.

Vrlo praktično i konkretno pak govori u “Pouci novacima”, časni sluga Božji Ivan od Isusa i Marije. On veli da se ta vježba ne sastoji prvotno na činjenici da je čitavo stvorenje prisutno trajno Bogu, nego u našoj “pažnji ili prianjanju duše Bogu promatran na misaon ili imaginaran način”. On to konkretizira na svim razinama: izravno na Boga, preko bližnjih i preko stvorenja: Nastavi čitati Vježba prisutnosti Božje →

Ono što duboko određuje mjesto Marije u životu i misli Edith Stein jest njezin specifični životni put. Upravo to trebamo imati na umu kada promatramo koje je mjesto Marija zauzimala u duhovnosti Edith Stein. Četiri glavne odrednice su da je ona bila žena, židovka, karmelićanka i znanstvenica.

Kao rođena Židovka Edith Stein je preko svoje majke upoznala velike žene Izraelskog naroda – Deboru, Juditu, Esteru i Mirjam – Mojsijevu sestru. Međutim, njezina majka joj nikada nije govorila i Mariji iz Nazareta, Isusovoj Majci, najvećoj ženi Izraela. Edith Mariju susreće tek izvan svoje obiteljske kuće. Ona se našla privučenom od Blažene Djevice Marije koju je počela oponašati u njezinu nasljedovanju Isusa. Za razumijevanje bliskosti između Edith Stein i Marije važno je imati na umu tu Editinu pripadnost narodu kojem je pripadala i Marija.

Nastavi čitati MARIJA U DUHOVNOSTI SV. TEREZIJE BENEDIKTE OD KRIŽA (EDITH STEIN) →

Kada se u Bibliji govori o srcu, onda se ne misli o njemu samo kao o organu koji svojim radom održava čovjeka na životu. Srce u Bibliji označava središte cijeloga čovjeka, svih njegovih intelektualnih sposobnosti, misli, osjećaja, želja, strahova i odluka. Srcem čovjek ljubi Boga i druge ljude. U njemu se rađaju ljudske misli i riječi, zle ili dobre. David je u svome srcu odlučio izgraditi Hram (2 Sam 7,3); psalam 34 govori o željama srca; ono je ujedno i izvor iz kojeg izvire život (Izr 4,23) i u nj treba pohraniti Božju riječ (Izr 4,21) koja će ga obradovati i ushititi, kako je to bio slučaj kod proroka Jeremije (Jer 15,16). No, Jeremija govori i o tome kako je ljudsko srce „podmuklije od svega” i da je „jedva popravljivo” (Jer 17,9). Zato psalmist moli u psalmu 51: „Čisto srce stvori mi, Bože”. U Ponovljenom zakonu čitamo o tome kako će Bog obrezati čovjekovo srce, tako da ga može ljubiti (Pnz 30,6), a preko proroka Ezekijela Bog govori da će svome narodu dati novo srce i da će izvaditi srce kameno i dati mu srce od mesa (Ez 36,26).  Nastavi čitati Prečisto Srce Josipovo →

I. UVOD

Prisutnost sv. Josipa u Crkvi Božjoj, tako snažno istaknuta kod sv. Mateja, kanonizirana Duhom Svetim, kao Josipa čovjeka pravednog, pravog muža Marijinog i jedinstvenog i djevičanskog oca Isusovog, po kojem se na određeni način ostvaruju Božji planovi o spašenom čovječanstvu, ta prisutnost ostaje u sjeni kroz prva stoljeća svog postojanja. I kao što je i sam bio uvijek u sjeni – Svetac šutnje – tako nije sačuvana niti jedna njegova riječ. Ali njegova osobnost govori rječito i veoma snažno. Tijekom stoljeća ta se prisutnost budi i otvara si put, kako i priliči njemu. Nije moguće niti pretpostaviti točan datum pojave te prisutnosti, koja je bila toliko tiha ali neodoljiva. Dovoljno je ipak prisjetiti se da je od iznimne važnosti za pojavu snažne i znakovite prisutnosti sv. Josipa u Crkvi, bila sv. Terezija od Isusa. Nastavi čitati Teologija svetoga Josipa →

Pismo Generala Reda povodom četiristote godišnjice smrti blažene Marije od Utjelovljenja (1566.-1618.)

Draga braćo i sestre u Karmelu,

tri godine nakon petstote godišnjice rođenja naše Majke svete Terezije od Isusa, Karmel slavi četiristotu godišnjicu blažene Marije od Utjelovljenja, poznate kao Madame Acarie. Ovo spominjem zbog posebne povezanosti koja je postojala između bl. Marije i sv. Terezije. Štoviše, sv. Terezija se ukazala Madame Acarie 1601., a zatim 1602., tražeći od nje da započne njezinu obnovu u Francuskoj. Nastavi čitati Madame Acarie – bl. Marija od Utjelovljenja →

Hermann von Reichenau, (lat. Hermanus Contractus, Saulgau, 18. III. 1013. – Reichenau, 24. IX. 1054.), bogalj s otoka Reichenau, kod mjesta Konstanz na Bodenskom jezeru, gornja Švapska, okrug Ravensburg, južna Njemačka, savezna pokrajina Baden Würtemberg, učenjak, njemački kroničar, matematičar i pjesnik. Zaštitnik je bogalja i crkvene glazbe. Nastavi čitati Herman bogalj, autor himna Salve Regina →