{"id":1194,"date":"2015-01-25T13:01:18","date_gmt":"2015-01-25T13:01:18","guid":{"rendered":"http:\/\/karmel.hr\/?page_id=1194"},"modified":"2015-01-26T16:21:02","modified_gmt":"2015-01-26T16:21:02","slug":"blazena-djevica-marija","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/karmel.hr\/?page_id=1194","title":{"rendered":"Bla\u017eena Djevica Marija"},"content":{"rendered":"

Jedna od istaknutih karakteristika karmelske duhovnosti je prisutnost Bla\u017eene Djevice Marije u na\u0161em \u017eivotu; zajedni\u0161tvo s njom, nasljedovanje njezinih kreposti i gajenje posebne pobo\u017enosti prema njoj. Pokoljenja karmeli\u0107ana, od po\u010detaka sve do danas, nastojala su oblikovati svoje \u017eivote po primjeru Marijinu. Karmel u Mariji vidi svoju Majku, Za\u0161titnicu, Sestru i Uzor. Ovaj posljednji naziv usko je vezan za shva\u0107anje Marije kao Pre\u010diste Djevice. Ovo nisu samo naslovi ili predmeti pobo\u017enosti. Oni na neki na\u010din odra\u017eavaju iskustvo Reda kroz mnoga stolje\u0107a.<\/p>\n

Majka<\/span><\/h5>\n

Prilikom dolaska prvih karmeli\u0107ana u Europu, shva\u0107anje Marije kao duhovne majke ve\u0107 je bilo na\u0161iroko prihva\u0107eno, a tuma\u010denje se oslanjalo na propovijedi cistercita Guerrica d’Ignya. Karmeli\u0107ani su je po\u010deli nazivati svojom Majkom i Djevicom kao \u0161to to mo\u017eemo vidjeti u pjesmi “Flos Carmeli” (Cvijet Karmela): “Majko blaga, \u0161to mu\u017ea ne pozna\u0161”. Iz ovog vremena (1499.) potje\u010de i grb na kojem stoji napisano: “Sum mater et decor Carmeli”, tj. “Ja sam majka i ures Karmela”. U liturgiji kasnog srednjeg vijeka spominje se naziv “Majka i divota Karmela” po Iz 35,2. Sveci karmeli\u0107ani \u010desto govore o Mariji kao Majci pa je tako i sv. Terezija od Lisieuxa rekla:<\/p>\n

“Ona je vi\u0161e Majka nego Kraljica”.<\/strong><\/span><\/p><\/blockquote>\n

Za\u0161titnica<\/span><\/h5>\n

\"Our_Lady_of_Mt_Carmel\"<\/a>Naziv “Za\u0161titnica Karmela” se\u017ee u daleku pro\u0161lost Reda. Prvi dokument o \u0161tovanju Majke Bo\u017eje od strane pustinjaka gore Karmel potje\u010de iz 1220.-1229, a nosi francuski naslov “La citez de Jerusalem”. To je putopis hodo\u010dasnika u Svetu zemlju. U tom dokumentu nalaze se rije\u010di: “Na priobalnom dijelu iste gore (Karmela) ima puno lijepih i ubavih mjesta u kojima stanuju latinski pustinjaci koji sebe nazivaju bra\u0107om s Karmela i gdje se nalazi crkvica na\u0161e Gospe.” Karmeli\u0107ani su ime “Bra\u0107a Bl. Djevice Marije od gore Karmela” dobili po feudalnom mentalitetu tog vremena. Crkvica posve\u0107ena Majci Bo\u017ejoj bila je “titulus” po kojoj su pustinjaci dobili ime. [pullquote]Poslije duge su\u0161e pokazao se \u010dudesan obla\u010di\u0107 i pokvasio zemlju na gori Karmelu. \u010cudesan obla\u010di\u0107 koji ozna\u010duje Gospu karmelsku koja je donijela na ovaj svijet blagoslovljenu ki\u0161u Isusa.<\/em>\u00a0<\/span>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 -o.Gerard[\/pullquote]Dolaskom u Europu oko 1230. sve do 1380. Red se odr\u017eao zahvaljuju\u0107i upravo zagovoru i za\u0161titi Majke Bo\u017eje. Krajem 13. st. nailazimo na dokumente u kojima pi\u0161e da je Red osnovan na \u010dast i slavu Marijinu. I obnovitelji Karmela, sv. Majka Terezija od Isusa i o. Ivan od Kri\u017ea, iskusili su za\u0161titu i pomo\u0107 Bla\u017eene Djevice u svom \u017eivotu. Po nekim izvorima, Ivana od Kri\u017ea Marija je izbavila kad je jo\u0161 kao dje\u010dak upao u bunar, a on je i stupio u Karmel upravo zbog njegovog marijanskog obilje\u017eja. Sv. Terezija ka\u017ee da je obnova Reda uspjela zahvaljuju\u0107i zagovoru Presvete Djevice i sv. Josipa. Spoznaja da je Marija za\u0161titnica Crkve, Karmela i svakog pojedinca ispunja nas povjerenjem i nadom pa se i mi s na\u0161e strane osje\u0107amo ponukani da uzvratimo na\u0161oj Majci i Za\u0161titnici; da je \u010dastimo, slu\u017eimo i ljubimo.<\/p>\n

Sestra<\/span><\/h5>\n

Njihovim dolaskom u Europu, pustinjake s gore Karmel narod i juristi\u010dke vlasti nazivali su “Bra\u0107om Bl. Djevice Marije od gore Karmela”. Ovaj naziv ozna\u010davao je njihovo podrijetlo, kao \u0161to je to bio slu\u010daj i kod drugih redova, ali karmeli\u0107ani su bili specifi\u010dni po tome \u0161to su isticali Marijino sestrinstvo. Arnold Bostius (\u2020 1499.) koji je sintetizirao na\u0161u ranu tradiciju napisao je:<\/p>\n

“Ubogi brat karmeli\u0107anin mo\u017ee klicati i pjevati od radosti: Gle! Kraljica Nebesa je moja sestra; mogu joj pri\u0107i s povjerenjem i bez straha.”<\/strong><\/span><\/p><\/blockquote>\n

Iako naziv “Sestra” mo\u017eda nikad ne\u0107e biti u tolikoj mjeri kori\u0161ten kao “Majka” ili “Za\u0161titnica”, moramo se prisjetiti rije\u010di Pape Pavla VI: “Svi smo mi Adamova djeca i imamo Mariju za sestru.” Na Mariju gledamo kao na na\u0161u stariju sestru koju slijedimo na putu prema zreloj vjeri.<\/p>\n

Uzor i Pre\u010dista Djevica<\/span><\/h5>\n

Pojam Marije kao uzora nasljedovanja datira jo\u0161 iz prvih stolje\u0107a kr\u0161\u0107anstva, a pronalazimo ga u svim razdobljima povijesti Reda. Na\u0161i stari i suvremeni autori nastojali su pokazati kako je Marija na poseban na\u010din uzor u na\u0161em karmelskom stilu \u017eivota. Tako je pisac John Baconthorpe (\u2020 oko 1348.) u svom komentaru o Pravilu izveo niz zaklju\u010daka o sli\u010dnosti Pravila i Marijinog \u017eivota. Ka\u017ee da se pustinjaci zovu bra\u0107om od Bl. Djevice jer su izabrali Pravilo sli\u010dno onome \u0161to ga je ona slijedila. Autor zatim nastavlja uzvisuju\u0107i njezinu poslu\u0161nost, \u010disto\u0107u i siroma\u0161tvo. Kao \u0161to je to zapovijedalo Pravilo, Marija je izabrala svoje obitavali\u0161te daleko od buke svijeta: u samo\u0107i nazaretske ku\u0107ice, samotnoj betlehemskoj spilji, siroma\u0161tvu Egipta. Povezuju\u0107i njezin \u017eivot sa pravilom obdr\u017eavanja \u0161utnje isti\u010de Marijinu \u0161utnju kako je zabilje\u017eena u sv. Pismu. Sve ove \u010dinjenice iz Marijinog \u017eivota prikazane su kako bi pokazale redovniku da nasljeduje Marijin \u017eivot bri\u017eljivo obdr\u017eavaju\u0107i svoje Pravilo. U to vrijeme ova povezanost se odrazila i u umjetni\u010dkim djelima pa je Majka Bo\u017eja \u010desto bila prikazivana obu\u010dena u habit karmeli\u0107ana.<\/p>\n

\"20120709_OurLadyMountCarmel_NB\"<\/a><\/h5>\n

Na poseban na\u010din Marija nam je uzor \u010disto\u0107e. Na izvanjski na\u010din zavjet \u010disto\u0107e simbolizira bijeli pla\u0161t koji redovnici i redovnice nose preko habita. Ljubav prema Djevici vidi se i iz posvete karmeli\u0107ana Bezgre\u0161nom Za\u010de\u0107u i njihovo branjenje Marijinih privilegija prije progla\u0161enja ove dogme. U 14. st. Mihovil Bolonjski komentiraju\u0107i Pjesmu nad pjesmama tvrdi:<\/p>\n

“Sva si lijepa i sva krasna si Marijo, prijateljice Duha Svetoga, Roditeljice Rije\u010di, Vje\u010dnoga Oca suroditeljice istoga Sina, nema na tebi ljage isto\u010dnoga grijeha.<\/strong>“<\/span><\/p><\/blockquote>\n

U Mariji gledamo Pre\u010distu koja je nepodijeljena srca, potpuno otvorena Bogu (vrhovni model “vacare Deo”). Brojni su tekstovi koji govore o Mariji u kojoj se ostvaruje ideal kontemplativnog \u017eivota i njezinoj podlo\u017enosti djelovanju Duha Svetoga. Tako sv. Ivan od Kri\u017ea\u00a0 u opisivanju utjecaja Duha Svetoga na du\u0161u u dubokom sjedinjenju du\u0161e s Bogom navodi kao primjer takvog \u017eivota Presvetu Bogorodicu:<\/p>\n

“nije nikada imala utisnut u du\u0161u oblik stvora, koji bi je pokretao na djelovanje nego pokreti su bili uvijek od Duha Svetoga”.<\/strong><\/span><\/p><\/blockquote>\n

Bl. Tito Brandsma ka\u017ee:<\/p>\n

“Ako se \u017eelimo suobli\u010diti Mariji i sjediniti se s Bogom slijede\u0107i njezin primjer o\u010dito je da trebamo biti druge Marije. Moramo dopustiti Mariji da \u017eivi u nama. Ona ne bi smjela biti izvan nas nego bi na\u0161 \u017eivot trebao biti toliko sli\u010dan njezinom da \u017eivimo sa, u, kroz i za Mariju. <\/span><\/p>\n

Cilj na\u0161e pobo\u017enosti prema Mariji jest da budemo druge Majke Bo\u017eje, da se Bog za\u010dne u nama i da ga nosimo svijetu. Otajstvo Utjelovljenja otkrilo nam je vrijednost \u010dovjeka u Bo\u017ejim o\u010dima, kako Bog intimno \u017eeli biti sjedinjen s \u010dovjekom. Otajstvo nam govori o vje\u010dnom ro\u0111enju Sina od Oca kao najdubljem razlogu ovog otajstva Ljubavi. <\/span><\/p>\n

Kad slavimo tri sv. Mise na Bo\u017ei\u0107, u prvoj slavimo ro\u0111enje od Oca, u drugoj od Djevice Marije, a u tre\u0107oj ro\u0111enje Boga u nama samima.\u00a0 Ovo ne \u010dinimo bez razloga. Trostruko poro\u0111enje mora biti shva\u0107eno kao otkri\u0107e vje\u010dne Ljubavi. Marija je k\u0107erka Boga Oca, Majka Boga Sina i Zaru\u010dnica Boga i Duha Svetog. Ovo trostruko ro\u0111enje u njoj je ostvareno. I mi smo po Duhu Svetom izabrani za boravi\u0161te, da imamo udijela u povlasticama kojima se divimo u liku Marije, a koje Bog \u017eeli udijeliti i nama. U tom pogledu, rekao bih da je misterij Utjelovljenja sa\u017eetak karmelske mistike, karmelske duhovnosti.”<\/span><\/p>\n

\"ravennaiconinyork02\"<\/a>Jo\u0161 od vremena II. Vatikanskog sabora Red nastoji poticati marijansku pobo\u017enost koja bi bila \u010dvrsto utemeljena na sv. Pismu. Ako su u pro\u0161losti pisci i propovjednici Reda i bili skloniji nagla\u0161avanju \u010dudesnog i neobi\u010dnog, tako\u0111er je u \u017eivu\u0107oj tradiciji prisutna i zdrava pobo\u017enost koja suvremenom \u010dovjeku pru\u017ea vitalan i prije svega svetopisamski lik Marije. Sv. Tereziju iz Lisieuxa nisu nimalo privla\u010dile misli o Mariji koje nisu bile utemeljene na istini. Kad bi imala priliku odr\u017eati propovijed o Mariji ka\u017ee da bi “najprije pokazala ljudima koliko malo znamo o njezinom \u017eivotu”. Tako u svojim posljednjim razgovorima ka\u017ee:<\/p>\n

“Da bi mi se svidjela neka propovijed o Bla\u017eenoj Djevici i da bih od nje imala koristi, trebam vidjeti njezin stvaran \u017eivot, ne njezin vjerojatan \u017eivot; i uvjerena sam da je njezin stvaran \u017eivot bio posve jednostavan. Prikazuju je nepristupa\u010dnom, a trebalo bi je prikazati kao onu koju se mo\u017ee nasljedovati, istaknuti njezine kreposti, re\u0107i da je \u017eivjela od vjere kao i mi… Neka nam dakle sve\u0107enici poka\u017eu kreposti koje se mogu nasljedovati! Dobro je govoriti o njezinim povlasticama, ali je posebno va\u017eno da je se mo\u017ee nasljedovati. Ona vi\u0161e voli nasljedovanje nego divljenje, a njezin je \u017eivot bio tako jednostavan!”<\/span><\/p>\n

U jednoj njezinoj pjesmi, “Za\u0161to te ljubim, Marijo”, pi\u0161e:<\/p>\n

“Ja znam da si\u00a0 u Nazaretu, o Majko puna milosti,<\/em><\/strong><\/span><\/p>\n

\u017eivjela posve siroma\u0161no, bez \u017eelje za i\u010dim:<\/em><\/strong><\/span><\/p>\n

Nikakvi ushiti, ni \u010duda, ni zanosi<\/em><\/strong><\/span><\/p>\n

Ne uljep\u0161avaju ti \u017eivot, Kraljice izabranika!<\/em><\/strong><\/span><\/p>\n

Prevelika je \u010deta malenih na zemlji,<\/em><\/strong><\/span><\/p>\n

Bez straha uvijek mogu k Tebi podi\u0107i o\u010di;<\/em><\/strong><\/span><\/p>\n

Posve obi\u010dnim, zajedni\u010dkim putem,<\/em><\/strong><\/span><\/p>\n

neusporediva Majko,<\/em><\/strong><\/span><\/p>\n

Tebi se mili stupati da ih povede\u0161 u nebo!”<\/em> <\/strong><\/span>(PJ 54)<\/p>\n

Gospa \u0161kapularska<\/span><\/h5>\n

\"our-lady-of-mt-carmel-plaque-with-stand-4-x-6-547x800\"<\/a>Kako Gospa \u0161kapularska po\u010dinje biti sredi\u0161nji lik Gospe koju karmeli\u0107ani \u0161tuju i \u0161ire je me\u0111u vjernicima od 16. stolje\u0107a na ovamo, preostaje nam da ispitamo kakvi su sadr\u017eaji tog \u0161tovanja i kako to \u0161tovanje danas ostvariti u Crkvi. Naziv “Gospa \u0161kapularska” uklju\u010duje i dalje sve ono \u0161to su karmeli\u0107ani kroz povijest rekli za Gospu ukoliko je \u00adpovezana sa sudbinom njihova posve\u0107enog \u017eivota. I po ovom nazivu ona je i dalje “patrona”, za\u0161titnica; ona je i dalje uzor svetosti kojoj te\u017ei karmelska du\u0161a; ona se i dalje \u0161tuje u liku Bezgre\u0161ne, u \u010diju je \u010dast Red ustanovljen.<\/p>\n

Njezina za\u0161tita o\u010dituje se vidljivo po “daru” \u0161kapulara. Osim povijesnih problema glede vi\u0111enja sv. \u0160imuna \u0160toka i problema koji se odnose na samo njegovo postojanje, izvjesno je da trebamo podr\u017eavati i dalje \u0161iriti sveti \u0161kapular i isticati da se vjerni puk mo\u017ee nadati Gospinu zagovoru, tj. da \u0107e umrijeti u milosti ako za \u017eivota nosi karmelski \u0161kapular i \u017eivi prema svome stale\u017eu.<\/p>\n

Teolo\u0161ki to zna\u010di da se \u0161tovanje Gospe \u0161kapularske temelji na Marijinu duhovnom maj\u010dinstvu prema ljudima i na sveop\u0107em Gospinu posredovanju. To se mo\u017ee podr\u017eavati na osnovi izjave pape Benedikta XIV. Po toj izjavi \u0161kapular postaje sakramental (blagoslovina) koji ima cilj staviti vjernika u posebni odnos s Presvetom Bogorodicom, u odnos koji ima zna\u010denje posve\u0107enja jer uklju\u010duje u \u017eivot Reda koji je posve\u0107en Mariji od samoga svog utemeljenja. Uklju\u010duju\u0107i se u Karmel, svi \u010dlanovi i vjernici koji nose \u0161kapular uklju\u010deni su u marijansku duhovnost Karmela, \u0161to je jedan od vidova karmelskog kristocentrizma.<\/p>\n

\"crivasmural\"<\/a>Za Karmelski red \u0161kapularska je Gospa objedinjenje svih vidova i elemenata koji su kroz dugu povijest Reda u\u0161li u sklop su\u017eivota karmeli\u0107ana s Presvetom Bogorodicom. Ona ozna\u010duje povezanost Karmela i Majke Bo\u017eje. U blagdanu Gospe od Karmela, koji se slavi 16. srpnja, stapaju se svi elementi tradicije po kojoj je Marija za\u0161titnica, Najsvetija, Bezgre\u0161na, Djevica, Majka Karmela. Na taj dan svi joj karmeli\u0107ani \u017eele zahvaliti za za\u0161titu, za habit, za uzor, za sve darove \u0161to su u povijesti primili njezinim zagovorom i za\u0161titom.<\/p>\n

Iz dokumenta “Ratio Institutionis Vitae Carmelitanae. Formacija u Karmelu: put preobrazbe”:<\/h4>\n
Vo\u0111eni Marijom du\u017e puta<\/b><\/span><\/h5>\n

\"wadi_carmel\"<\/a>Posvetiv\u0161i Mariji, majci Gospodinovoj, svoj oratorij, na\u0161i praoci izabrali su je za za\u0161titnicu utje\u010du\u0107i se i posve\u010duju\u0107i tako \u010ditavu svoju egzistenciju njezinoj slu\u017ebi i slavi \u0161to se o\u010ditovalo ponajprije u \u017eivotu, a zatim i u obredu. Tijekom povijesti karmeli\u0107ani su iskusili i ispjevali bri\u017eljivu i trajnu prisutnost Majke Za\u0161titnice. Marija, misti\u010dna zvijezda gore Karmel, \u0161titi, odijeva i vodi svoje sinove putevima koji vode radosti preobra\u017eavaju\u0107eg susreta s Bogom. Ona, koja je prva pro\u017eivjela potpuno sjedinjenje s Bogom u Kristu, poma\u017ee otkriti ljepotu poziva i podr\u017eava na mu\u010dnom usponu do “vrha gore koji je Krist Gospodin”. \u0160kapular je znak i podsjetnik na njenu za\u0161titu i na\u0161e posve\u0107enje njoj; njezini blagdani su prilika da zahvalimo Gospodinu za dar Marije koja je “vi\u0161e Majka nego Kraljica”.<\/p>\n

Na putu s Marijom<\/b><\/span><\/h5>\n

Na putu ka Bogu karmeli\u0107ani prepoznaju u pre\u010distoj Djevici sestru, novu \u017eenu koja se pu\u0161ta \u00a0preobraziti djelovanjem Duha Svetoga. Kao hodo\u010dasnica vjere, Marija postaje znak onoga \u0161to oni \u017eele biti u Crkvi.<\/p>\n

Djevojka koja u Nazaretu slu\u0161a rije\u010di an\u0111ela i prihva\u0107a Rije\u010d Bo\u017eju, uvodi nas u misterij Sina Bo\u017ejega i u\u010di poslu\u0161nosti Duhu, a \u00a0time i potpunom prijanjanju uz volju O\u010devu.<\/p>\n

Uputiv\u0161i se \u017eurno Elizabeti u\u010di nas bratskom slu\u017eenju i milosr\u0111u, osnovama svakog bratskog zajedni\u0161tva.<\/p>\n

Kada u Betlehemu daje na svijet dijete Boga, Majka Bo\u017eja poziva nas da budemo “donositelji Boga” u svakoj \u017eivotnoj situaciji.<\/p>\n

Bje\u017ee\u0107i s Djetetom i sv. Josipom u Egipat ukazuje na puteve uspona i \u010di\u0161\u0107enja koji su vrata potrebna da se do\u0111e do kontemplativnog iskustva Boga.<\/p>\n

Marija koja \u010duva i prebire sve doga\u0111aje u svom srcu u\u010di nas kako tra\u017eiti i prepoznati znakove Bo\u017eje prisutnosti u svakodnevici \u017eivota i postati u\u010denicima Gospodnjim slu\u0161aju\u0107i Rije\u010d i stavljaju\u0107i je u praksu.<\/p>\n

U Kani, pozorna na potrebe trenutka, pokazuje nam Isusa kao jedinog koji daje novo vino spasenja i poziva nas da u\u010dinimo sve \u0161to nam On ka\u017ee.<\/p>\n

Podno kri\u017ea u\u010di nas da ostanemo vjerni pod svaku cijenu do posljednjeg trenutka.<\/p>\n

Prihva\u0107ena od apostola kao majka, postaje uzor Crkve moliteljice uvijek otvorene prihva\u0107anju i dijeljenju dara Duha.<\/p>\n

Karmeli\u0107ani \u017eive intiman i blizak odnos s Marijom, svojom majkom i sestrom, koji se o\u010dituje u osobnom i bratskom \u017eivotu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jedna od istaknutih karakteristika karmelske duhovnosti je prisutnost Bla\u017eene Djevice Marije u na\u0161em \u017eivotu; zajedni\u0161tvo s njom, nasljedovanje njezinih kreposti i gajenje posebne pobo\u017enosti prema njoj. Pokoljenja karmeli\u0107ana, od po\u010detaka sve do danas, nastojala su oblikovati svoje \u017eivote po primjeru Marijinu. Karmel u Mariji vidi svoju Majku, Za\u0161titnicu, Sestru i Uzor. Ovaj posljednji naziv usko … Nastavi \u010ditati Bla\u017eena Djevica Marija<\/span> →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1202,"parent":106,"menu_order":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-1194","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1194","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1194"}],"version-history":[{"count":24,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1194\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1316,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1194\/revisions\/1316"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/106"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1202"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1194"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}