Karmeli\u0107anski samostan u Somboru, utemeljen po\u010detkom ovoga stolje\u0107a (1904.), u kojem je bilo i karmeli\u0107ana Hrvata, isprva se nalazio u okviru Ma\u0111arske Provincije OCD. Nakon prvog svjetskog rata, kada je Sombor pripao Jugoslaviji, samostan je izdvojen iz ma\u0111arske provincije i stavljen pod neposrednu upravu Reda. Na poziv Sluge Bo\u017ejega kardinala Alojzija Stepinca, karmeli\u0107ani iz Sombora dolaze 1959. u Zagreb, te 1960. u Remetama osnivaju samostan i od tada se brinu za sveti\u0161te Gospe Remetske, “Zagovornice Hrvatske”.<\/p>\n
Danas su Remete dio glavnog grada Hrvatske, ali je samostan u svojoj okolini ipak o\u010duvao zelenilo i mir od gradske vreve, te se s pravom dr\u017ei duhovnom oazom Zagreba. Od 1987. g. u sklopu Katoli\u010dkog Bogoslovnog Fakulteta u Zagrebu u Remetama djeluje i Institut za kr\u0161\u0107ansku duhovnost (danas u Vla\u0161koj ulici 38).<\/p>\n
Iz Remeta karmeli\u0107ani 1976. osnivaju samostan u Splitu (\u017eupa Kamen) a onda 1996. i u Krku. Hrvatski karmeli\u0107ani, uklju\u010duju\u0107i i samostan u Somboru, imaju status tzv. “povjerenstva” (“komisarijata”) sve do 1990. godine, kada je ustanovljena Hrvatska Karmelska Provincija Svetoga Oca Josipa.<\/p>\n
Klauzurne karmeli\u0107anke, Hrvatice iz pojedinih Karmela u susjednim zemljama, okupile su se, tako\u0111er na poziv Sluge Bo\u017ejega, kardinala Alojzija Stepinca, u Brezovici, gdje je 1939. kanonski utemeljen prvi \u017eenski klauzurni Karmel u Hrvatskoj. Po\u010dev\u0161i od Brezovice sestre se potom dalje razgranavaju. Prvo je oblikovana jedna zajednica koja se nakon nekoliko godina boravka u Jur\u0161i\u0107ima (1965.-1977.) smje\u0161ta u Klo\u0161tar Ivani\u0107u. Ta zajednica iz Klo\u0161tar Ivani\u0107a potom 1987. “ra\u0111a” novi Karmel u \u0160arengradu (\u0110akova\u010dko-srijemska biskupija), odakle su sestre na po\u010detku domovinskog rata prognane te su od 2001. – nakon desetogodi\u0161njeg prognani\u010dkog uto\u010di\u0161ta kod otaca karmeli\u0107ana u Remetama \u2013 nastanjene u novopodignutom samostanu u \u0110akova\u010dkoj Breznici (Levanjska Varo\u0161 blizu \u0110akova).<\/p>\n
Zajednica u Brezovici “iznjedrila” je 1998. \u010detvrti Karmel u Hrvatskoj, u nacionalnom sveti\u0161tu u Mariji Bistrici. U jubilarnoj 2000. godini sestre iz Brezovice s pojedinim sestrama iz drugih zajednica hrvatskih karmeli\u0107anki utemeljuju novi Karmel u Sarajevu. Zajedni\u010dkim snagama Hrvatske karmeli\u0107anke iz samostana okupljenih u Udrugu bl. Alojzija Stepinca oblikovale su jezgru zajednice koja je 21. svibnja 2003. doputovala u novi Karmel u mjestu N\u00ebnshat (\u017eupa Kallmekta u skadarskoj nadbiskupiji u Albaniji). Danas u svijetu ima 823 \u017eenska klauzurna Karmela sa ukupno oko 11.657 karmeli\u0107anki.<\/p>\n
Da bismo do\u010darali realni \u017eivot dana\u0161njeg hrvatskog karmeli\u0107anina poslu\u017eimo se opisom koji su u svome prospektu pod naslovom “Karmeli\u0107ani” na\u010dinili karmeli\u0107anski bogoslovi. Ovi mladi ljudi, koji \u017eive\u0107i unutar Karmela imaju neposredno iskustvo konkretne karmelske svagda\u0161njice, na pitanje “\u0160to obilje\u017eava Hrvatsku Karmelsku Provinciju Sv. Oca Josipa?” odgovorili su slijede\u0107e:<\/p>\n
“Duhovne obnove; duhovne vje\u017ebe; nagovori; propovijedi; ispovijedanje; duhovno vodstvo; duhovni razgovori; susreti Svjetovnog karmeli\u0107anskog reda; rad na sijenu i otavi; rad u vo\u0107njaku; vjeronauk; pastoral bolesnika; rad u vinogradu; rad u vinskom podrumu; rad na sebi; rad na izdavanju knjiga (“Karmelski izvori”); Institut za kr\u0161\u0107ansku duhovnost KBF-a Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu; predavanja na Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu; predavanja na Katehetskom institutu KBF-a Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu; bratsko zajedni\u0161tvo i suradnja s klauzurnim karmeli\u0107ankama iz Brezovice, Ivani\u0107 Klo\u0161tra, \u0160arengrada (sada u \u0110akova\u010dkoj Breznici) i Sore (Slovenija); Sveti\u0161te Majke Bo\u017eje Remetske; \u017eupa Uznesenja B. D. Marije – Remete; \u2026podru\u010dna kapela Sv. Terezije Avilske u \u010cretu; \u017eupa Sv. Mihovila na Kamenu (Split); Caritas \u017eupe i samostana M. B. Remetske; Caritas \u017eupe Sv. Mihovila (Kamen – Split)…”<\/p>\n
Karmel u Hrvatskoj, kako mu\u0161ka, tako i \u017eenska grana pokazuje i nadalje tendencije rasta i to je razlog da se uz pomo\u0107 Bo\u017eju nadamo dobroj i lijepoj budu\u0107nosti u tre\u0107em tisu\u0107lje\u0107u.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Karmeli\u0107anski samostan u Somboru, utemeljen po\u010detkom ovoga stolje\u0107a (1904.), u kojem je bilo i karmeli\u0107ana Hrvata, isprva se nalazio u okviru Ma\u0111arske Provincije OCD. Nakon prvog svjetskog rata, kada je Sombor pripao Jugoslaviji, samostan je izdvojen iz ma\u0111arske provincije i stavljen pod neposrednu upravu Reda. Na poziv Sluge Bo\u017ejega kardinala Alojzija Stepinca, karmeli\u0107ani iz Sombora … Nastavi \u010ditati POVIJEST HRVATSKOG KARMELA<\/span>