{"id":1624,"date":"2015-02-03T14:17:28","date_gmt":"2015-02-03T14:17:28","guid":{"rendered":"http:\/\/karmel.hr\/?page_id=1624"},"modified":"2017-06-17T20:03:51","modified_gmt":"2017-06-17T18:03:51","slug":"o-pocecima-reda","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/karmel.hr\/?page_id=1624","title":{"rendered":"O po\u010decima Reda"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"https:\/\/karmel.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/Elijahs-Well-on-Mount-Carmel-where-the-first-hermits-gathered-c.1200..jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-1628\" src=\"https:\/\/karmel.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/Elijahs-Well-on-Mount-Carmel-where-the-first-hermits-gathered-c.1200.-300x201.jpg\" alt=\"Elijah's Well on Mount Carmel, where the first hermits gathered c.1200.\" width=\"255\" height=\"171\" srcset=\"https:\/\/karmel.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/Elijahs-Well-on-Mount-Carmel-where-the-first-hermits-gathered-c.1200.-300x201.jpg 300w, https:\/\/karmel.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/Elijahs-Well-on-Mount-Carmel-where-the-first-hermits-gathered-c.1200.-1024x685.jpg 1024w, https:\/\/karmel.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/Elijahs-Well-on-Mount-Carmel-where-the-first-hermits-gathered-c.1200.-600x402.jpg 600w, https:\/\/karmel.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/Elijahs-Well-on-Mount-Carmel-where-the-first-hermits-gathered-c.1200..jpg 1500w\" sizes=\"auto, (max-width: 255px) 100vw, 255px\" \/><\/a>Prema legendama karmeli\u0107anski red neposredno je utemeljio sveti Ilija, prorok. Na temelju legendi razvila se povijesna predaja sve do XII. i XIII. st. o tri razdoblja nastanka reda:<\/p>\n<ul>\n<li>Starozavjetno &#8211; od sv. Ilije do ro\u0111enja Isusa Krista<\/li>\n<li>Gr\u010dko &#8211; od Kristova ro\u0111enja do sredine XII. st.<\/li>\n<li>Latinsko &#8211; od kri\u017earskih ratova nadalje<\/li>\n<\/ul>\n<p>Neki pisci pak dr\u017ee da razvitak pustinja\u010dkog \u017eivota treba tuma\u010diti poja\u010danim hodo\u010da\u0161\u0107ima u Svetu Zemlju, pa\u010de da postanak i razvitak Karmelskog reda treba promi\u0161ljati u svezi s velikim\u00a0 kri\u017earskim gibanjima.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, prista\u0161e legenda o neposrednom utemeljenju Reda iz razdoblja \u017eivota proroka Ilije i Elizeja prihva\u0107aju misao da je prvo pravilo \u017eivota pustinjaka napisao jeruzalemski patrijarh Ivan (oko 410.), drugo antiohijski patrijarh u XII. st., i kona\u010dno tre\u0107e prvotno pravilo dao je pustinjacima jeruzalemski patrijarh Albert. Legende o postanku pravila zabilje\u017eene su u Epistola Cyrilli de processu Ordinis et variis ejus regulis u XIV. st. No knjiga se nadovezuje na drugu Institutio primorum monachorum, u kojoj se govori o duhovnosti Karmela. Povjesni\u010dari novijeg doba misle, da su spomenute legende nastale i njegovane kako bi se obranila starina Reda, jer bi nakon dolaska u Europu prvih redovni\u010dkih zajednica karmelske predaje potpale pod ruke 13. kanona IV. lateranskog sabora, kojim se nije dopu\u0161tao osnutak novih crkvenih redova. Trebalo se, dakle, karmeli\u0107anima odr\u017eati i dokazati da su nastali, bili i postojali prije 1215. god.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/karmel.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/carmelen.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-full wp-image-1627\" src=\"https:\/\/karmel.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/carmelen.jpg\" alt=\"carmelen\" width=\"567\" height=\"313\" srcset=\"https:\/\/karmel.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/carmelen.jpg 567w, https:\/\/karmel.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/carmelen-300x166.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 567px) 100vw, 567px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Karmeli\u0107ansku predaju o njihovim po\u010detcima na Karmelu na\u010deli su i istra\u017eivali, osporavali bolandisti (belgijski isusovci) koji su o tome raspravljali u svojim Acta Sanctorum. Poslije \u017eestokih rasprava prevladalo je mi\u0161ljenje da su pustinjaci s Karmela bili najprije uklju\u010deni u Europu u pokrete \u017eivljenja pokore i siroma\u0161tva. U tome su \u00a0se razlikovali od onodobnog europskog mona\u0161tva, poglavito benediktinskog koje se ustrojavalo oko gradova. Samostani su, dodu\u0161e, postali sredi\u0161ta znanosti, gospodarstva, uljudbe i oblasti, ali se u njima postupno gubio sjaj evan\u0111eoskog \u017eivljenja i svjedo\u010denja: u blje\u0161tavilu uljudbenih uspje\u0161nosti potpuno budu zasjenjene biblijske ljepote.<\/p>\n<p>Netom spomenuti pokreti (s brojnim sljedbenicima) isticali su samo\u0107u, posebice pokoru. Zvali su ih pokornicima &#8211; agentes poenitentiam. No, kri\u017earski ratovi, pohodi Svetoj Zemlji pridonijeli su smislenom otkri\u0107u Kristova \u010dovje\u0161tva i njegova zna\u010denja za kr\u0161\u0107anski \u017eivot. Pokret pokornika &#8211; laika nastojao je usmjeriti \u017eivot prema Kristu koji je \u017eivio (sa svojim sljedbenicima) siroma\u0161no. Zato se dio europskih pokornika odlu\u010dio po\u0107i u Kristovu Domovinu. Onamo su\u00a0 odlazili s kri\u017earima, ali su se kasnije povla\u010dili u samo\u0107u, &#8220;u pustinju&#8221; na gori Karmelu. Jama\u010dno je na njih utjecao i \u017eivot isto\u010dnih monaha. Povla\u010denje u samo\u0107u na goru Karmel kod Ilijina vrela treba pamtiti u tuma\u010denju postanka Reda karmeli\u0107ana. Pokornici nisu napu\u0161<a href=\"https:\/\/karmel.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/crkvice.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-1625 alignright\" src=\"https:\/\/karmel.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/crkvice.jpg\" alt=\"crkvice\" width=\"211\" height=\"287\" \/><\/a>tali svoj lai\u010dki \u017eivot, ostaju pustinjaci, ali nisu prihva\u0107ali mona\u0161ka pravila sv. Bazilija, Augustina ili Benedikta. Nisu se \u017eeljeli, niti htjeli uklju\u010diti u redovni\u010dki na\u010din \u017eivota, niti u bilo koji mona\u0161ki ili kanoni\u010dki red onoga vremena. Isticali su da \u017eele vivere in sancta poenitentia, prekidaju sa svijetom, privremeno ili kona\u010dno, ali ipak razli\u010dito od mona\u0161kog: saeculum relinquerunt et convertuntur ad religionem.<\/p>\n<p>Prema onome \u0161to se sa\u010duvalo zabilje\u017eeno, pustinjaci pokornici su svoj \u017eivot mogli urediti i odrediti kao obrednu pokoru (prema sve\u0107enikovoj uputi) ili su pokorni\u010dki \u017eivot prihva\u0107ali dragovoljno. Obla\u010dili su se jednostavno, siroma\u0161no, mogli su \u017eivjeti pojedina\u010dno ili u zajednici, na \u010delu im je mogao biti sve\u0107enik, ali nije bilo neophodno. Prema mi\u0161ljenju nekih pisaca pustinjaci na gori Karmelu bili su (prije pisanog Pravila) vezani za Bertholda, ne\u0107aka Aymerika od Malefajda, koji je bio antiohijski patrijarh izme\u0111u 1141. i 1193. Ona je kao papinski delegat trebao ustrojiti redovni\u010dki \u017eivot u Svetoj Zemlji, a pozorno je pratio \u017eivot kri\u017eara, hodo\u010dasnika i pokornika na Karmelu. \u017divot spomenute skupine trebalo je urediti, ali uz brojne te\u0161ko\u0107e koje je nametnuo \u017eivot i zasade pokornika i pustinjaka.<\/p>\n<p>Pustinjaci na gori Karmelu svojim su podrijetlom iz europskih zemalja; vjerni su pokretu koje se u ono doba \u0161irio Europom, ali se razlikuju redovni\u010dkim \u017eivotom po vlastitom mona\u0161tvu ili kojem kanoni\u010dkom redu. Ostali su vjerni odluci i \u017eelji da \u017eive u siroma\u0161tvu, jednostavnosti i pokori. Na\u0161li su se na gori Karmelu koja nije bila daleko od boji\u0161nice, uvijek u doticaju s kr\u0161\u0107anskom vojskom, preuzimaju\u0107i dragovoljno slu\u017ebu tje\u0161itelja i pomaga\u010da pripadnicima kr\u0161\u0107anskih postrojbi. Sebi su izgradili skloni\u0161te u obli\u017enjem gradi\u0107u Akkonu, onda\u0161njoj luci za prekomorska putovanja. Pustinjaci su ipak povremeno izlazili iz svojih osamljeni\u010dkih \u0107elija koje su otkrivene arheolo\u0161kim iskapanjima.<\/p>\n<h5><span style=\"color: #993300;\">Prvotno Pravilo<\/span><\/h5>\n<p><a title=\"Prvotno pravilo\" href=\"https:\/\/karmel.hr\/?page_id=1513\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-1332\" src=\"https:\/\/karmel.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/01\/pravilo.jpg\" alt=\"pravilo\" width=\"249\" height=\"135\" \/><\/a>Nema iznimnih podataka o \u017eivotu pustinjaka na gori Karmelu, o ustroju njihove svagda\u0161njice, ali kad su odlu\u010dili prihvatiti ustrojstvo svoga zajedni\u0161tva, obratili su se papinskom delegatu i patrijarhu jeruzalemskom Albertu, koji je premjestio svoje sjedi\u0161te u Akkon (jer je Jeruzalem bio u muslimanskim rukama). Albert je napisao ili potvrdio Pravilo za pustinjake na Karmelu izme\u0111u 1206. i 1214. god. Albert je svojim Pravilom bio ujedinitelj pustinjaka u zajednicu, kolegij, kako se mo\u017ee pro\u010ditati u Ustanovama (Consitutiones) god. 1281., a god. 1462. tako\u0111er se nalazi zabilje\u017eeno: &#8220;Quos Albertus Jersolimitanae Ecclesiae Patriarcha et Sedis Apostolicae legatus, ante concilium lateranese in unum collegium congergavit.&#8221;\u00a0 Albert je svojim radom i Pravilima pravno ustanovio zajednicu (kolegij) pokornika pusinjaka, koji su \u017eivjeli na obroncima gore Karmela kraj Ilijina vrela.<\/p>\n<p>U Pravilima je istaknuta temeljna misao: vivere in obsequium Jesu Christi (\u017eivjeti u pokornosti Isusu Kristu) na kojoj treba graditi sav \u017eivot i molitvu, zajedni\u0161tvo, bratstvo, sakramentalni \u017eivot; unutarnji \u017eivot mora biti sna\u017ean; askeza, post i nemrs moraju slu\u017eiti o\u010di\u0161\u0107enju duha od natruha samoljublja. U temeljnom Pravilu zabilje\u017eeni su bitni propisi koji odre\u0111uju izvanjsko ustrojstvo zajednice. To je autoritet poglavara kojega bira zajednica, materijalni raspored mjest<a href=\"https:\/\/karmel.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/spirit2.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-1632 alignright\" src=\"https:\/\/karmel.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/spirit2.jpg\" alt=\"spirit2\" width=\"197\" height=\"272\" \/><\/a>a i stanovanja, suodgovornost u najva\u017enijim \u010dinima koji se odnose na glavne trenutke \u017eivota zajednice i na administraciju. U Pravilu se zatim isti\u010de kako se kroz sav taj zacrtani hod zajednica mo\u017ee nadati da \u0107e posti\u0107i odre\u0111enu zrelu stabilnost u evan\u0111eoskom zna\u010denju te rije\u010di.<\/p>\n<p>U prosudbi zna\u010denja prvoga Pravila za pustinjake na gori Karmelu treba imati na umu da su temelji njihova \u017eivota po\u010divali na propositumu, a Pravila jeruzalemskog patrijarha Alberta sadr\u017eajno je vitae formulae (oblik \u017eivljenja). Takav na\u010din govora i shva\u0107anje opet isti\u010de da ne \u017eele prihvatiti ni jedno ve\u0107 postoje\u0107e pravilo nego da \u017eele imati svoje vlastito. Ne \u017eele certam regulam, nego vitae formulam.<\/p>\n<p>Pustinjaci gore Karmela poslije Albertova pravila pripadaju skupini laika; ostaju osobe religiose viventes, imaju samo certam formulam vivendi regulariter umjesto regulam, imaju vitae formulam. \u017divjeli su, dakle, pustinjaci na gori Karmelu laudibiliter in sancta poenitentia.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema legendama karmeli\u0107anski red neposredno je utemeljio sveti Ilija, prorok. Na temelju legendi razvila se povijesna predaja sve do XII. i XIII. st. o tri razdoblja nastanka reda: Starozavjetno &#8211; od sv. Ilije do ro\u0111enja Isusa Krista Gr\u010dko &#8211; od Kristova ro\u0111enja do sredine XII. st. Latinsko &#8211; od kri\u017earskih ratova nadalje Neki pisci pak &hellip; <a href=\"https:\/\/karmel.hr\/?page_id=1624\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati <span class=\"screen-reader-text\">O po\u010decima Reda<\/span> <span class=\"meta-nav\">&rarr;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1626,"parent":140,"menu_order":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-1624","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1624","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1624"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1624\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10272,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1624\/revisions\/10272"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/140"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1626"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1624"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}