{"id":1695,"date":"2015-02-05T08:05:16","date_gmt":"2015-02-05T08:05:16","guid":{"rendered":"http:\/\/karmel.hr\/?page_id=1695"},"modified":"2015-02-05T08:05:16","modified_gmt":"2015-02-05T08:05:16","slug":"terezijanska-obnova","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/karmel.hr\/?page_id=1695","title":{"rendered":"Terezijanska obnova"},"content":{"rendered":"
Op\u0107e stanje Reda prije Terezijanske obnove<\/span><\/h5>\n

\"desert-to-city-scholar\"<\/a>Me\u0111u op\u0107im razlozima slabljenja redovni\u010dkog duha onoga doba spominju se bu\u010dnost sveu\u010dili\u0161ta koja su brojni redovnici poha\u0111ali te polemike i rasprave na sveu\u010dili\u0161tima, koje su se katkad pretvarale u tu\u010dnjavu. Osim toga, akademski naslovi koje su na sveu\u010dili\u0161tima postizavali mnogi redovnici davali su im razne povlastice, koje su bile na \u0161tetu siroma\u0161tva i zajedni\u010dkog \u017eivota.<\/p>\n

Me\u0111u uzrocima slabljenja redovni\u010dke stege i \u017eivota jest i zapadni crkveni raskol, koji je podijelio kr\u0161\u0107anski Zapad na dvije obedijencije: na onu papi u Rimu i onu papi u Avignonu. Zbog tog raskola podvojena je i generalna uprava Reda: postojala su dva generala, jedan pod avignonskom, a drugi pod rimskom obedijencijom. To je pridonijelo popu\u0161tanju stege i poslu\u0161nosti ne samo me\u0111u redovnicima nego i me\u0111u klerom i kr\u0161\u0107anima op\u0107enito. Uzrocima slabljenja treba pribrojiti i tzv. “crnu kugu” koja je harala izme\u0111u 1348. i 1350. i koja je smanjila broj pu\u010danstva u Europi, a tim samim i u samostanima. Kona\u010dno, kao op\u0107i razlog slabljenja stege u samostanima spominje se stogodi\u0161nji rat izme\u0111u Francuske i Engleske (1337. – 1435.) koji je donio niz poreme\u0107aja u \u017eivotu naroda pa tako i redovnika.<\/p>\n

Naru\u0161ena su posebno tri podru\u010dja u redovni\u010dkom \u017eivotu Karmela onoga vremena: molitveni \u017eivot, praksa evan\u0111eoskog siroma\u0161tva i zajedni\u010dki \u017eivot.<\/p>\n

Na generalnim kapitulima nastojalo se popraviti situaciju. Kapituli se tu\u017ee na nedostatak ozra\u010dja \u0161utnje, na dolazak i blagovanje svjetovnjaka s redovnicima, zavjete \u010disto\u0107e i siroma\u0161tva, zajedni\u010dki \u017eivot.<\/p>\n

Stanje Reda moralo je biti \u017ealosno. pa se \u010dinilo razboritim zatra\u017eiti ubla\u017eenje Pravila sv. Alberta koje je papa Inocent IV. prilagodio novim prilikama po dolasku u Europu. Na taj korak odlu\u010dio se Generalni kapitul u Nantesu 1430. Papa Eugen IV, na molbu generalnog prokuratora Reda, podijelio je ubla\u017eenje stila \u017eivota bulom Romani pontificis od 15. velja\u010de 1432. Ubla\u017eenja se posebno ti\u010du povu\u010denosti u \u0107elijama, nemrsa i posta. Pravilo je ostalo ono Inocenta IV. Ubla\u017eenja su radije u\u0161la u konstitucionalno pravo.<\/p>\n

Osim poku\u0161aja obnove koje su poduzeli generalni kapituli Reda ili pojedini generali Reda, kao \u0161to je bio bl. Ivan Soreth ili Nikola Audet, ili onih \u0161to \u0107e se kasnije poduzeti nakon Tridentskog sabora, bilo je jo\u0161 niz poku\u0161aja koji su prethodili obnovi koju je pokrenula sv. majka Terezija od Isusa.<\/p>\n

Mantovanska obnova ili Mantovanska kongregacija po\u010dela je 1423. u samostanu Le Serve kod Firenze. Pokreta\u010di su bili Jakov Albert i bl. An\u0111eo Mazinghi. U svom punom cvatu kongregacija je imala \u0161est provincija. Ova obnova nije bila niti duboka niti radikalna, pa nije \u010dudo \u0161to je u 17. st. stega popustila, dok kona\u010dno nije bila ponovno pripojena starom trsu Reda 1783.<\/p>\n

Kongregacija od Albya nastala je u Albyu u Francuskoj, a obnovu je pokrenuo Ljudevit Amboise, biskup od Albya. Ovom obnovljenom samostanu u Albyu pridru\u017eili su se oni u Meauxu, Parisu, Rouenu, Toulouseu. Obnova je imala skromni razvoj u Francuskoj i nije imala brojne samostane; nije \u017eivjela u slozi s Redom. S vremenom, osobito zbog vjerskih ratova koji su izbili pojavom protestantizma, obnova je jenjavala. Kongregaciju od Albya definitivno je ukinuo 1599. papa Klement VIII.<\/p>\n

Pokret obnove po\u010deo je i u okolici Genove, u Villi Multedo, nazvan kasnije Kongregacijom Montis Oliveti. Pokreta\u010d je bio karmeli\u0107anin Lombardijske provincije Hugo Morengo. Kongregacija se nije pro\u0161irila. Ostala je samo na jednom samostanu sve do kraja 18. st. kada je on priklju\u010den Lombardijskoj provinciji Reda.<\/p>\n

\u00a0Terezijanska obnova<\/span><\/h5>\n

\"360332\"<\/a>U nizu poku\u0161aja oko obnove Karmela, odlu\u010dna je bila sredina XVI. stolje\u0107a koju pisci nazivaju Terezijanskom obnovom, budu\u0107i da je u njoj odlu\u010dna i predvodni\u010dka uloga bila u osobi Terezije od Isusa, u Karmelu s redovni\u010dkim imenom Terezije de Ahumada. Terezija u dvadeset i prvoj godini stupa u samostan Utjelovljenja u Avili.<\/p>\n

U \u0160panjolskoj je u ono doba bilo 11 samostana karmeli\u0107anki:7 u Andaluziji, 3 u Kastilji i 1\u00a0 u Valenciji. Svi ti samostani zapo\u010deli su kao skupine pobo\u017enih \u017eena koje su se br\u017ee ili sporije razvijale sve do postignu\u0107a redovni\u010dkog statusa. Neki od tih samostana tako su se razvili da su bili ure\u0111eni kao sestarski s papinskom klauzurom, dok su drugi bili bez nje. Svaki je, dakle, samostan imao svoju fizionomiju, premda su svi obdr\u017eavali isto Pravilo, ali s razli\u010ditim Ustanovama (i obi\u010dnjacima). Razumljivo je \u0161to se u tim samostanima, koji su nastali okupljanjem pobo\u017enih svjetovnjakinja, \u017eivjelo na na\u010din kojem se moglo \u0161to\u0161ta prigovoriti s gledi\u0161ta autenti\u010dnoga redovni\u010dkog \u017eivota.<\/p>\n

U samostanu Utjelovljenja, Terezija je iskusila prijateljstvo Juane Suarez, dobre i zrele magistre, koja ju je uputila u redovni\u010dki \u017eivot. Tridesetak sestara toga samostana pre\u0161lo je u Terezijine samostane od kojih su 22 ustrajale. U tom samostanu Terezija je stekla dobra iskustva, a uo\u010dila i negativna kao \u0161to je prevelik broj redovnica (180), razlike zbog dru\u0161tvenog podrijetla i neobdr\u017eavanje stroge papinske klauzure. Terezija nije htjela ni da nad samostanima ima jurisdikciju vikar – ispovjednik, nego da se u svemu ravna prema priori\u010dinu uvjerenju.<\/p>\n

24. kolovoza 1562. Terezija i \u010detiri njezine k\u0107eri, koje su istoga dana obukle karmelski habit, po\u010dele su \u017eivjeti u novom samostanu pod za\u0161titom sv. Josipa. Ovo je nai\u0161lo na velika protivljenja posebice od strane samostana Utjelovljenja i gradske uprave. Terezija dobiva ovla\u0161tenje od Svete Stolice da osnuje samostan i to pod jurisdikcijom avilskog biskupa. Problem sa gradskim vlastima rije\u0161ila je kod Kraljevskog savjeta. O razlozima osnutka samostana sv. Josipa Terezija pi\u0161e u svojoj autobiografiji Moj \u017eivot.<\/p>\n

\"5083269210_5143c36a58_z\"<\/a><\/p>\n

Provedbeni \u017eivot u samostanu sv. Josipa zabilje\u017eila je Terezija od Isusa u svojoj knjizi Put k savr\u0161enosti; u njoj ve\u0107 u uvodnom dijelu pi\u0161e, da je knjiga posve\u0107ena na poseban na\u010din sestrama iz samostana sv. Josipa u Avili, prvom u nizu njezinih samostanskih utemeljenja. Kroz ovu knjigu Terezija otkriva sestrama svoju du\u0161u, izaziva u njima \u017eelju da idu putem koji \u0107e ih dovesti do svijetlih visina. Okupljene u jednoj siroma\u0161noj ku\u0107i i li\u0161ene svega \u0161to je suvi\u0161no, malobrojne karmeli\u0107anke \u010dine mali Isusov kolegij i \u017eele uisitnu odgovoriti njegovim pozivima ljubavi; \u017eele neprestano rasti u njegovu prijateljstvu, da bi mogle s njime \u0161to bolje razgovarati u korist svoje bra\u0107e ljudi. Crkva, a posebno sve\u0107enstvo, bili su glavna tema redovitih razgovora s Gospodinom, ne zanemaruju\u0107i pritom potrebe svih du\u0161a. Nadalje, u Putu k savr\u0161enosti, Terezija predstavlja kraljevski put za rast u prijateljstvu s Bogom, a to je molitva. Ona pak, da \"480\"<\/a>bi bila autenti\u010dna, mora po\u010divati na temeljima ljubavi prema bli\u017enjemu, na odvajanju od stvari ovoga svijeta, osobito na odvajanju od samih sebe, na poniznosti i odlu\u010dnoj odlu\u010dnosti. Nagla\u0161avaju\u0107i tako molitvu, ljubav prema bli\u017enjemu, odvajanje od sebe, poniznost, u zajednici se stvara tako\u0111er ozra\u010dje fino\u0107e, lojalnosti u me\u0111usobnim odnosima, \u0161to stvara vedrinu, a sve to opet pogoduje susretima s Gospodinom u molitvi.<\/p>\n

U slo\u017eenom i zahtjevnom poslu obnove Reda, poglavito njegova \u017eenskog ogranka, Terezija je znala va\u017enost temeljnih Ustanova. Povjesni\u010dari misle da su prve Ustanove sastavljene od 1562. do 1567. Ona su u svakom slu\u010daju izraz konkretnog \u017eivota. Ti\u010du se posebno priorice koja je du\u017ena brinuti “maj\u010dinskom ljubavlju i nastojati da je vi\u0161e vole nego slu\u0161aju”. Inzistira na samo\u0107i u \u0107elijama. Odre\u0111uje dva sata unutarnje molitve dnevno i sat duhovnog \u010ditanja. Inzistira na me\u0111usobnoj ljubavi u kojoj sestre trebaju nasljedovati svoga Zaru\u010dnika i izbjegavati posebne ljubavi. Tra\u017ei da se izdr\u017eavaju radom svojih ruku. Da bi se no\u0107 posvetila Gospodinu, izabrala je recitiranje Slu\u017ebe \u010ditanja ne o pono\u0107i, nego izme\u0111u devet i jedanaest sati. Posebnu pozornost poklanja rekreaciji, za koju odre\u0111uje dva sata, tako\u0111er nagla\u0161ava i brigu za bolesne.<\/p>\n

\u00a0\u0160irenje terezijanske obnove<\/span><\/h5>\n

Nakon samostana sv. Josipa 1562.,osnovana je ku\u0107a u Medini del Campo 1567, u Salamanci 1570, u Albi de Tormesu, gdje se nalazi grob sv. majke Terezije, U Segoviji, Beasu, Sevilli, Caravaci, Villi Nuevi de la Jara, Palenciji, Soriji, Granadi i Burgosu. Brzo \u0161irenje obnove shva\u0107eno je kao oganj, kao plamen koji se \u0161iri i pro\u017eima osobe \u017eeljne ozbiljnoga duhovnog \u017eivota.<\/p>\n

Terezijanska obnova se \u0161irila brzo i uspje\u0161no: u dvanaestak godina utemeljeno je 16 samostanskih zajednica. U svojim obnoviteljskim zamislima i poslovima Terezija posebno isti\u010de pomo\u0107 pripadnika mlade Dru\u017ebe Isusove.<\/p>\n

\"karta2\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Op\u0107e stanje Reda prije Terezijanske obnove Me\u0111u op\u0107im razlozima slabljenja redovni\u010dkog duha onoga doba spominju se bu\u010dnost sveu\u010dili\u0161ta koja su brojni redovnici poha\u0111ali te polemike i rasprave na sveu\u010dili\u0161tima, koje su se katkad pretvarale u tu\u010dnjavu. Osim toga, akademski naslovi koje su na sveu\u010dili\u0161tima postizavali mnogi redovnici davali su im razne povlastice, koje su bile … Nastavi \u010ditati Terezijanska obnova<\/span> →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":982,"parent":140,"menu_order":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-1695","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1695","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1695"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1695\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1710,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1695\/revisions\/1710"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/140"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/982"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1695"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}