{"id":315,"date":"2014-12-29T23:08:06","date_gmt":"2014-12-29T23:08:06","guid":{"rendered":"http:\/\/karmel.hr\/?page_id=315"},"modified":"2023-02-24T20:47:05","modified_gmt":"2023-02-24T19:47:05","slug":"sarajevo","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/karmel.hr\/?page_id=315","title":{"rendered":"Sarajevo"},"content":{"rendered":"
Samostan Bezgre\u0161ne Kraljice Karmela<\/span><\/h5>\n

\u201eNeka ovaj samostan postane blagoslov za ovu ispa\u0107enu i izranjenu zemlju, za na\u0161u raspetu Crkvu vrhbosansku\u2026\u201c. <\/strong>Rije\u010di su to <\/strong>kardinala Vinka Pulji\u0107a prigodom posvete samostanske crkve Bezgre\u0161ne Kraljice Karmela i oltara u sarajevskom naselju Azi\u0107i u \u017eupi Stup, na svetkovinu Gospe Karmelske, 16. srpnja 2008. godine.<\/p>\n

Kako je Karmel do\u0161ao u Sarajevo? Zanimljiva je to pri\u010da.<\/p>\n

Mo\u017eda po\u010deci te pri\u010de se\u017eu u godine 1927. i 1928.  kada su dvije djevojke, koje su ro\u0111ene i \u017eivjele u Sarajevu, u\u0161le u samostane sestara karmeli\u0107anki, jedna u Innsbruck u Austriji, a druga u Sela u Sloveniji, a zatim u Mayerling u Austriji. Iz tih austrijskih Karmela na poziv nadbiskupa Stepinca te su dvije sestre Regina od Isusa (Karola Trbljani\u0107) i Josipa od Milosrdne Ljubavi Bo\u017eje (Margareta Laufer) do\u0161le u Brezovicu kraj Zagreba kako bi osnovale prvi hrvatski Karmel 1939. godine. Majka Regina bila je prva i dugogodi\u0161nja poglavarica, a s. Josipa njezina zamjenica i u\u010diteljica sestara u formaciji, a kasnije i osnivateljica i poglavarica Karmela u Jur\u0161i\u0107ima. Obje su preminule na glasu svetosti.<\/p>\n

 Mo\u017eda po\u010deci te pri\u010de se\u017eu daleko u 1710. godinu kada je prvi put na Sarajevskom Polju (danas \u017eupa Stup) bila uspostavljena \u017eupa s Gospinom kapelicom. To je vremenom postalo veliko marijansko hodo\u010dasni\u010dko mjesto. Od 1892. godine u novoizgra\u0111enoj crkvi \u010dasti se zavjetna slika Marije pomo\u0107nice kr\u0161\u0107ana \u2013 Gospe Stupske. Vjernici kroz desetlje\u0107a tamo hodo\u010daste u velikom broju osobito za Veliku i Malu Gospu. I sada nakon rata, kada je katolika sve manje na ovom podru\u010dju, hodo\u010dasti se Gospi Stupskoj. Ovaj komadi\u0107 zemlje u Vrhbosanskoj nadbiskupiji Marijina<\/em> je zemlja<\/em>. Odande ona prosi milosti za svoj kr\u0161\u0107anski narod, tu je ona odlu\u010dila zasaditi i svoj vrt – Karmel.<\/p>\n

Ne znamo to\u010dno kada je i kako sve po\u010delo, ali pouzdano znamo da 19. sije\u010dnja 1988. nadbiskup vrhbosanski Marko Jozinovi\u0107 poziva sestre karmeli\u0107anke iz Brezovice kraj Zagreba u Sarajevo u nadi da \u0107e do\u0107i u Bosnu \u201eiz tog samostana koji je utemeljila ro\u0111ena Sarajka\u201c. Iste se godine sestre uz suglasnost zagreba\u010dkog nadbiskupa Franje Kuhari\u0107a odlu\u010duju za taj osnutak. Velikim zalaganjem nadbiskupa Jozinovi\u0107a 30. listopada 1990. blagoslovljen je kamen temeljac za novi Karmel u sarajevskoj \u017eupi Stup. U jesen 1992. godine dovr\u0161en je prvi dio samostana: privremena kapelica, kuhinja, knji\u017enica i jedanaest \u0107elija za sestre. Sestre su trebale useliti u taj prostor, ali ratni doga\u0111aji ih zaustavljaju. Sru\u0161en je most na Savi izme\u0111u Slavonskog i Bosanskog Broda i nadbiskup Vinko Pulji\u0107, koji je u me\u0111uvremenu zamijenio umirovljenog nadbiskupa Marka Jozinovi\u0107a, savjetuje sestrama da pri\u010dekaju. Samostan je razoren i miniran, otu\u0111en je sav inventar i gra\u0111evinski materijal. Sve tri vojske izmjenjivale su se u prostoru toga samostana. No, ratno razaranje nije imalo zadnju rije\u010d. Po zavr\u0161etku rata 1995. po\u010delo se s obnovom samostana ponajvi\u0161e zalaganjem i uporno\u0161\u0107u kardinala Vinka Pulji\u0107a. Trebalo je prvo razminirati lokaciju, a onda ponovno graditi. Do jeseni 2000. godine stvoreni su minimalni uvjeti za dolazak sestara. 17. rujna 2000. godine osam sestara dolazi u Sarajevo. 23. rujna 2000. na temeljima ranjene crkve slu\u017eena je sveta misa koju je predvodio nadbiskup Vinko Pulji\u0107, uz prisutnost o. Vjenceslava Miheteca, tada\u0161njeg provincijala karmeli\u0107ana, te mnogih sve\u0107enika, rodbine, prijatelja i dobrotvora Karmela. Pod svetom misom sve\u010dano je pro\u010ditan Dekret Svete stolice kojim je kanonski utemeljen Karmel u Sarajevu. U te\u0161kim poratnim uvjetima nastaje novi samostan i crkva. Sestre su molitvom i radom, podnose\u0107i mnoge \u017ertve, sudjelovale u dovr\u0161avanju zgrade i okoli\u0161a. Po\u010detkom studenoga u privremenoj kapelici slavljena je prva sveta misa. Na Gospu Karmelsku 16. srpnja 2006. uspostavljena je kanonska klauzura toga prvoga \u017eenskoga karmelskoga samostana u Bosni i Hercegovini, a za \u010detiri dana imao se otvoriti i prvi mu\u0161ki karmelski samostan. O. Jure Ze\u010devi\u0107, provincijalni definitor i provincijalni povjerenik za klauzurne karmeli\u0107anke, tom je prigodom u pozdravnom slovu rekao: \u201eZa samo \u010detiri dana, na blagdan sv. Ilije, i mu\u0161ka grana Karmela \u0107e za\u017eivjeti na tlu Bosne i Hercegovine, kada \u0107e u \u017eupi Grabovica na Bu\u0161kom jezeru biti blagoslovljen novosagra\u0111eni samostan i duhovni centar Karmel sv. Ilije Proroka, za\u0161titnika ove zemlje. Kroz ova dva duhovna \u017eari\u0161ta, u ovoj patnjama i ranama blagoslovljenoj zemlji strujat \u0107e u \u017eivot Crkve i naroda prebogata molitvena i duhovna ba\u0161tina Karmela, predstavljena primjerice i po duhovnostima troje velikih crkvenih nau\u010ditelja, sv. Terezije Avilske, sv. Ivana od Kri\u017ea i sv. Male Terezije.\u201c<\/p>\n

Na Gospu Karmelsku 2008. godine dovr\u0161ena je i posve\u0107ena samostanska crkva i oltar. To je prva i, za sada, jedina crkva u Bosni i Hercegovini koja je posve\u0107ena Gospi Karmelskoj pa je stupska \u017eupa, Marijina zemlja<\/em>, dobila jo\u0161 jedno hodo\u010dasni\u010dko mjesto. Sad se onamo hodo\u010dasti ne samo za Veliku i Malu Gospu, nego i za  Gospu Karmelsku.<\/p>\n

Uzdignute ruke koje se pru\u017eaju iznad zvonika crkve i dr\u017ee Zemljinu kuglu simboli\u010dno podsje\u0107aju da je sve u Bo\u017ejoj ruci, ali i da sestre svojim rukama nose Svijet, sve one koji su im darovani, Bogu. To osje\u0107aju pripadnici svih triju religija na ovom podru\u010dju i dolaze se sestrama preporu\u010diti u molitvu, osobito katolici. Sestre suosje\u0107aju s napa\u0107enim narodom i pastirima u Vrhbosanskoj nadbiskupiji i cijeloj Bosni i Hercegovini te za njih mole i prinose \u017ertve. Lijepo je njihov \u017eivot opisao kardinal Pulji\u0107 na dan blagoslova samostanske crkve: \u201eNa poseban na\u010din danas se ova crkva daruje sestrama da one postanu plodan vrt kako bi \u017eivjele i izgarale za druge. To nije lako. \u017divjeti spreman na tiho umiranje, a nadu nositi i ne dati sebi\u010dnosti da pobijedi, to mo\u017ee samo onaj koji je \u010duo Bo\u017eju rije\u010d srcem, tko je zahva\u0107en vatrom s oltara u du\u0161i, taj je sposoban izgarati.\u201c<\/p>\n

Zanimljivosti<\/strong><\/p>\n

\u017dUPA STUP<\/strong><\/p>\n

ZAVJETNA SLIKA I SVETI\u0160TE<\/strong><\/p>\n