{"id":319,"date":"2014-12-29T23:06:37","date_gmt":"2014-12-29T23:06:37","guid":{"rendered":"http:\/\/karmel.hr\/?page_id=319"},"modified":"2021-11-07T18:41:34","modified_gmt":"2021-11-07T17:41:34","slug":"marija-bistrica","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/karmel.hr\/?page_id=319","title":{"rendered":"Marija Bistrica"},"content":{"rendered":"
\n
\n
\n

Bosonoge sestre karmeli\u0107anke do\u0161le su u Hrvatsku 1939. godine na poziv zagreba\u010dkog nadbiskupa Alojzija Stepinca.<\/p>\n

Temeljni kamen za ovaj Karmel MAJKE BO\u017dJE BISTRI\u010cKE I BLA\u017dENOG ALOJZIJA STEPINCA blagoslovio je 11. rujna 1994. papa IVAN PAVAO II. Iste godine kardinal Franjo Kuhari\u0107 zapo\u010deo je s izgradnjom samostana. Kada je 3. listopada 1998. papa Ivan Pavao II. sve\u010dano proglasio bla\u017eenim Alojzija Stepinca u Mariji Bistrici, sestre karmeli\u0107anke uselile su u samostan. Zagreba\u010dki nadbiskup Josip Bozani\u0107 posvetio je crkvu i blagoslovio Karmel 12. velja\u010de 2000., a sestre karmeli\u0107anke istoga dana zatvorile su se u klauzuru.<\/p>\n

BLA\u017dENI ALOJZIJE BDIJ NAD OVIM KARMELOM I MOLI ZA HRVATSKI NAROD. <\/strong><\/p>\n

Jubilarne godine Gospodnje 2000<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n
\n
Vinograd u cvatu miri\u0161e – Karmel u Mariji Bistrici<\/span><\/h5>\n
\n

U sjeni velikog doga\u0111aja \u2013 dolaska Svetog Oca Ivana Pavla II. u Mariju Bistricu – 25. listopada 1998. doselilo se devet sestara bosonogih karmeli\u0107anki iz prvog hrvatskog Karmela u Brezovici u novi, jo\u0161 nedovr\u0161eni, samostan. Tako je zapo\u010dela \u017eivot jedna oaza molitve, \u0161utnje, sabranosti i predanja Bogu u neposrednoj blizini na\u0161eg Nacionalnog sveti\u0161ta Majke Bo\u017eje Bistri\u010dke s druge strane Kalvarije. Kao \u0161to je prve pustinjake na Karmelu u Svetoj Zemlji privla\u010dila njegova ljepota, osobito bogatstvo flore i faune, jer je izgledao kao cvatu\u0107i vrt ili cvatu\u0107i vinograd, \u0161to u prijevodu i zna\u010di rije\u010d \u00abKarmel\u00bb, tako i dana\u0161nje monahinje odu\u0161evljava i privla\u010di Bogu ljepota bre\u017euljaka oko Marije Bistrice.<\/p>\n

Po\u010detak Karmelskog reda zabilje\u017een je u povijesti po\u010detkom 13. st. kada sv. Albert Jeruzalemski izme\u0111u 1206. i 1214. potvr\u0111uje Pravilo. Prvi su monasi na gori Karmelu sagradili kapelicu posve\u0107enu BD Mariji i nazivali se Bra\u0107a BD Marije od brda Karmela i uz to su njegovali duh Ilije, proroka, osobito geslo \u00abGorljivo sam revnovao za Gospodina nad vojskama\u00bb. Otad karmeli\u0107ani, a kasnije i karmeli\u0107anke, raznose svijetom \u0161tovanje Gospe Karmelske ili, u na\u0161im krajevima poznatije pod nazivom \u0160kapularska Gospa. Slijedi zatim povla\u010denje monaha pred muslimanima iz Svete Zemlje u Europu. Tamo su ih do\u010dekali novi uvjeti koji mijenjaju njihovu \u010disto pustinja\u010dku fizionomiju te postaju prosja\u010dki Red kontemplativno \u2013 aktivnog stila \u017eivota. \u017divotne prilike dovele su i do slabljenja duha Reda pa su tijekom 14. i 15. stolje\u0107a poduzimane obnove koje nisu imale nekog izrazitijeg odjeka. U 16. st. obnovu \u017eenske grane Reda, koja je nastala u 15. st., poduzima velika \u017eena, \u0160panjolka, sv. Terezija od Isusa (de Ahumada) koja za reformu mu\u0161ke grane pridobiva sv. Ivana od Kri\u017ea. Ta je obnova uspjela te se odvojila od stare grane i zapo\u010dela novi \u017eivot s povratkom na prvotno Pravilo i strogo\u0107u Reda. Novi Red bosonogih karmeli\u0107ana sv. Terezija je obogatila svojom molitvenom karizmom, a svojom je djelima, kao i sv. Ivan od Kri\u017ea, obogatila misti\u010dnu literaturu koja je i danas mjerodavna i aktualna. Danas u svijetu ima oko 12000 karmeli\u0107anki u 878 samostana i oko 556 samostana karmeli\u0107ana u kojima \u017eivi oko 4000 redovnika. Bosonoge karmeli\u0107anke \u017eive \u010disto kontemplativni stil \u017eivota, bez aktivnog apostolata. Njihov je apostolat molitva kako je to \u017eeljela sv. Terezija Avilska. Sestre \u017eive u ome\u0111enom, ograni\u010denom prostoru – klauzuri, a glavna osobitost njihova \u017eivota jest da provode jednu vrstu pustinja\u0161tva u maloj zajednici. Molitva i rad i odvijaju se u samo\u0107i, \u0161utnji, a vrijeme za razgovore i dru\u017eenje predvi\u0111eno je dva puta u danu oko dva sata.<\/p>\n

Temeljni kamen za bistri\u010dki Karmel blagoslovio je 11. rujna 1994. papa Ivan Pavao II, a te iste godine kardinal Franjo Kuhari\u0107 zapo\u010deo je s izgradnjom samostana. Zagreba\u010dki nadbiskup Josip Bozani\u0107 posvetio je crkvu i blagoslovio samostan 12. velja\u010de 2000. i zatvorena je klauzura samostana.<\/p>\n

Samostan u Mariji Bistrici svojom izgledom plijeni pa\u017enju mnogih hodo\u010dasnika koji s vrha Kalvarije motre to neobi\u010dno zdanje, pa im vjerojatno sam pogled na njega du\u0161e upravlja Bogu. Kako je samostan na osami, pogodan je za sabranost i \u0161utnju pa se preko dana mogu vidjeti osobe koje dolaze u kapelu da se u miru porazgovore sa svojim Bogom. Nakon posvete crkve i zatvaranja klauzure samostana, sestre su mogle zapo\u010deti \u017eivot po svim pravilima Reda. Iako su prije hodo\u010dasnici vi\u0161e dolazili da bi vidjeli unutra\u0161njost samostana i da malo zavire u nesvakida\u0161nje prostore, danas dolaze jer su potrebni molitvene podr\u0161ke. U na\u0161em narodu jo\u0161 uvijek jaka vjera u mo\u0107 molitava. Preporu\u010diti se u molitve, pitati za savjet to su naj\u010de\u0161\u0107i razlozi mnogih posjeta. Dovoljno im je koji put re\u0107i neku blagu rije\u010d utjehe koja pada kao melem na du\u0161u i potrebnici odlaze utje\u0161eni. U hodo\u010dasni\u010dkoj sezoni dolaze ve\u0107e skupine hodo\u010dasnika, a preko tjedna manje grupe vjerou\u010denika sa svojim vjerou\u010diteljima i drugi. Od crkvenih velikodostojnika, osim na\u0161ih hrvatskih (nad)biskupa, posjetili su nas: kardinali: Josef Ratzinger, Tarsitio Bertone, Josef Tomko. Svakako, posjet prvog predsjednika samostalne Republike Hrvatske, dr. Franje Tu\u0111mana s pratnjom, ostat \u0107e u trajnom sje\u0107anju ovog jo\u0161 uvijek \u00abmladog\u00bb Karmela. Od ostale gospode iz javnog \u017eivota, dru\u0161tvenog i kulturnog, koja su pro\u0161la kroz na\u0161 samostan, mo\u017eemo izdvojiti, izme\u0111u ostalih: Juru Radi\u0107a, Milana Bandi\u0107a, Ante Simoni\u0107a, Ivicu Percla i dr.<\/p>\n

Prije \u010detiri stolje\u0107a u Hrvatsko je zagorje do\u0161la pobo\u017enost Gospi \u0160kapularskoj, kako to svjedo\u010di \u00abZercalo marijansko vu Krapine…\u00bb, a pred pet godina rodio se Karmel, u podno\u017eju bre\u017euljka rodnoga, u Mariji Bistrici. Na nekada\u0161njem \u017eupnom dobru, gdje je neko\u0107 cvao vinograd, danas cvate drugi vinograd \u2013 Karmel i miri\u0161e.<\/p>\n

webstranica<\/a><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bosonoge sestre karmeli\u0107anke do\u0161le su u Hrvatsku 1939. godine na poziv zagreba\u010dkog nadbiskupa Alojzija Stepinca. Temeljni kamen za ovaj Karmel MAJKE BO\u017dJE BISTRI\u010cKE I BLA\u017dENOG ALOJZIJA STEPINCA blagoslovio je 11. rujna 1994. papa IVAN PAVAO II. Iste godine kardinal Franjo Kuhari\u0107 zapo\u010deo je s izgradnjom samostana. Kada je 3. listopada 1998. papa Ivan Pavao II. … Nastavi \u010ditati Marija Bistrica<\/span> →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1030,"parent":76,"menu_order":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-319","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/319","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=319"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/319\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18090,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/319\/revisions\/18090"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/76"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1030"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=319"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}