{"id":360,"date":"2014-12-30T11:08:17","date_gmt":"2014-12-30T11:08:17","guid":{"rendered":"http:\/\/karmel.hr\/?page_id=360"},"modified":"2015-10-16T09:58:24","modified_gmt":"2015-10-16T09:58:24","slug":"sveta-terezija-od-isusa-avilska","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/karmel.hr\/?page_id=360","title":{"rendered":"Sveta Terezija od Isusa (Avilska)"},"content":{"rendered":"<p align=\"justify\">\u017divot prve \u017eene nau\u010diteljice Crkve mogli bismo nazvati duhovnim iskustvom jedne ljubavi jer je taj \u017eivot bio mistika kao susret s Bogom. O tome je njema\u010dki isusovac Josef Sudbrack napisao vrijednu i stru\u010dnu studiju u kojoj pokazuje aktualnost Terezijina iskustva. Njezin misti\u010dni odgovor Bo\u017ejemu pozivu vodi neposredno u veoma bujan nutarnji \u017eivot, a i u apostolat. Tko si bude dao truda te pro\u010dita barem sredi\u0161nje tekstove iz Terezijinih djela, na\u0107i \u0107e u njima onakve stavove kakvi su i njemu potrebni za njegov osobni duhovni \u017eivot.<\/p>\n<p align=\"justify\">Terezija se rodila 28. o\u017eujka 1515. u Avili, glavnom gradu istoimene pokrajine u Staroj Kastiliji, koji je nadaleko poznat po svojoj romani\u010dkoj crkvi, goti\u010dkoj katedrali te bedemima iz XI. stolje\u0107a. Roditelji su joj bili Don Alonso S\u00e1nchez de Cepeda i Do\u00f1a Beatriz de Ahumada. Osim nje imali su jo\u0161 jedanaestero djece. Od triju djevoj\u010dica dvije se kasnije udado\u0161e, a samo se Terezija odlu\u010di za redovni\u010dki stale\u017e.<\/p>\n<p align=\"justify\">Odluku nije donijela iz neke nu\u017ede, ve\u0107 posve slobodno i promi\u0161ljeno. U svojoj djevoja\u010dkoj dobi izme\u0111u 14. i 18. godine i ona je mnogo dr\u017eala do ljepote, ljupkosti, bogatstva i ljubavi pa se ozbiljno bavila i mislima o udaji. Iako je ve\u0107 od ranog djetinjstva bila veoma temperamentna, u svojim \u017eeljama i odlukama naprasita, ipak ni\u0161ta nije \u010dinila nepromi\u0161ljeno, bez prethodnog razmi\u0161ljanja. Posjedovala je veliku i spontanu sposobnost da ljubi, no to je nikad nije dovelo u nepriliku da bi ne\u0161to od onoga \u0161to je rekla ili obe\u0107ala morala povu\u0107i, a \u0161to govori da je sve prije dobro odmjerila.<\/p>\n<p align=\"justify\">Terezijina je du\u0161a bila gladna znanja. Tu glad nije bilo lako uti\u0161ati pa je neprestano posezala za novim knjigama. Kako je po naravi bila dra\u017eesna, ljupka, u dru\u0161tvu i igri upravo \u010darobna, nikad joj nije uzmanjkalo mladoga dru\u0161tva i mu\u0161koga i \u017eenskoga. Ona je bila pravi virtuoz u sposobnosti da ljude razveseli i nasmije, \u0161to \u0107e je kao ljudska vrlina pratiti cijeli \u017eivot.<\/p>\n<p align=\"justify\">Kad je Terezija odlu\u010dila stupiti u samostan karmeli\u0107anki od Utjelovljenja u Avili, bilo je to iznena\u0111enje i za nju samu i za sve one koji su je poznavali. Svakako da iza te odluke nije stajalo nikakvo ljubavno razo\u010daranje, a jo\u0161 manje neka naro\u010dita simpatija ili naravna sklonost pa \u010dak ni oni neki pokreti du\u0161e koji su u sli\u010dnim odlukama redovito vi\u0161e ili manje prisutni. Nju je u samostan jednostavno vodila \u017eelja da spasi du\u0161u jer se, poznavaju\u0107i svoju narav, bojala da bi to u svijetu mogla ostvariti. Zbog toga je stupanje u samostan bio za nju veoma bolan i te\u017eak, upravo dramati\u010dan do\u017eivljaj. Ona sama o tome svjedo\u010di: \u00bbJedva mogu vjerovati da \u0107e moja bol i u smrti biti ve\u0107a od one \u0161to sam je osje\u0107ala kad sam napu\u0161tala roditeljsku ku\u0107u. \u010cinilo mi se kao da se u meni odvaja svaka pojedina kost.\u00ab Da nije to sama napisala, jedva bismo takvo \u0161to mogli pomisliti o jednoj, u povijesti Crkve, najodli\u010dnijoj redovnici. Ona je svoje zvanje skupo platila, a i to je nemalo pridonijelo njenoj veli\u010dini.<\/p>\n<p align=\"justify\">Kako je Terezija bila promi\u0161ljena i odlu\u010dna \u017eena, kad je jednom odlu\u010dila postati redovnica, onda je tu stvar uzela veoma ozbiljno. Sa zvanjem se nije \u0161alila. Prvu godinu redovni\u0161tva nastojala je oko savr\u0161enosti tako odlu\u010dno da se \u017eiv\u010dano i tjelesno brzo dokraj\u010dila. Upala je u stanje sveop\u0107e anemije, a zatim je kroz \u010detiri dana bila posve uko\u010dena. Svima je izgledalo da \u0107e umrijeti i ve\u0107 su sve pripremili za sprovod. No, ona se najedanput probudila iz svoga mrtvila i uko\u010denosti te sama otklonila posve\u0107eni vosak, kojim su joj po tada\u0161njem obi\u010daju bili ve\u0107 zalijevali o\u010dne kapke. Neki misle, \u010dak, da samo brizi i slutnji Don Alonsa valja zahvaliti, jer se opirao pogrebu, da nije bila \u017eiva zakopana. Svetica sama misli da tu milost ima zahvaliti zagovoru sv. Josipa koga je po\u010dela jo\u0161 vi\u0161e \u0161tovati i pobo\u017enost prema njemu cijeli \u017eivot neumorno \u0161iriti.<\/p>\n<p align=\"justify\">Nakon toga iskustva ne zna\u010di da je Terezija odmah postala svetica. Daleko od toga. Ona je \u010dak 18 godina provela u osrednjosti. Samostan od Utjelovljenja u Avili imao je dodu\u0161e 120\u2013180 sestara karmeli\u0107anki, ali je u njemu bilo takvo ozra\u010dje koje nije mnogo poticalo na savr\u0161enost i svetost. Tko se \u017eelio ipak posvetiti, morao je to \u010diniti na vlastitu inicijativu, uz rizik da bude ismijan, \u0161ikaniran i onemogu\u0107avan.<\/p>\n<p align=\"justify\">Do\u00f1a Teresa de Ahumada poku\u0161ala je ipak s nekim sestrama ne\u0161to u\u010diniti, no malo ih je izdr\u017ealo taj poku\u0161aj. Lak\u0161e je bilo provoditi u samostanu jedan udobniji \u017eivot u onoj \u00bbbla\u017eenoj\u00ab osrednjosti, prema na\u010delu: \u00bbNe quid nimis!\u00ab \u2013 bez prevelikog zalaganja i naprezanja. Terezija, opisuju\u0107i \u017eivot u samostanu tih godina, pokazuje sve njegove slabosti, sjene i nedostatke. To je i nju strahovito razo\u010daralo, a u du\u0161i je sve jasnije i \u017eivlje osje\u0107ala zov da se iz svega toga izdigne. U jednom je vi\u0111enju vidjela mjesto u paklu, koje joj je pripravljeno, ako ne krene drugim, boljim i savr\u0161enijim putem. Bilo joj je tada 40 godina. Ona se energi\u010dno odlu\u010dila za reformu Karmela.<\/p>\n<p align=\"justify\">Od \u010dasa kad je jasno vidjela da je Bog vi\u0161e ne \u017eeli gledati \u00bbu razgovoru s ljudima, ve\u0107 s an\u0111elima\u00ab i kad je svoje srce s njegovim velikim mogu\u0107nostima \u00bbnastojala uskladiti\u00ab sa Srcem Kristovim, do tada prosje\u010dna karmeli\u0107anka postade jaka \u017eena, velika redovnica, koja je nastojala svoj \u017eivot pro\u017eivljavati u duhu Evan\u0111elja. I u tome je bila sva obnova Karmela, obnova koja je i\u0161la polako, uz mnoge pote\u0161ko\u0107e, ali koja je posve preobrazila redovni\u010dki \u017eivot. Rodio se novi, idealni Karmel, nama dobro poznate bosonoge karmeli\u0107anke, dostojne k\u0107eri velike majke Terezije od Isusa.<\/p>\n<p align=\"justify\">Radi obnove Karmela Terezija je krstarila cijelom \u0160panjolskom. Nije vi\u0161e bilo pote\u0161ko\u0107e i zapreke koja bi je zaustavila. I to je bio \u017eivot njezine posljednje 22 godine. Iz tog su \u017eivota kao najzreliji plodovi onoga razdoblja nastala njezina pisana djela: Knjiga Gospodinovih smilovanja, u kojoj je majstorski i duboko psiholo\u0161ki opisala povijest svoga \u017eivota, Put savr\u0161enosti, Stanovi ili grad du\u0161a, Utemeljenja, kao i nebrojeni odgojni spisi te svjedo\u010danstva uzvi\u0161ene misti\u010dne lirike.<\/p>\n<p align=\"justify\">U svojim molitvama i misti\u010dnim zanosima ta je sveta redovnica nosila sve brige i tjeskobe Tridentskog sabora, bitku kod Lepanta, doga\u0111aje u svojoj domovini \u0160panjolskoj, misijski rad u Americi. Sama je rekla da je Indijanci tamo u Americi stoje mnogo jer je u molitvi za njihovo spasenje mnogo uzdisala. Iako je bila na vrhuncima mistike, nije bila daleko od svega onoga \u0161to se u tada\u0161njoj Crkvi i u svijetu doga\u0111alo.<\/p>\n<p align=\"justify\">Naslu\u0107uju\u0107i sve ku\u0161nje koje \u010dekaju Crkvu i kr\u0161\u0107anstvo, vapila je: \u00bbO kr\u0161\u0107ani, vrijeme je da branite svoga Kralja te da se u tako velikoj zapu\u0161tenosti oko njega svrstate! Jer malen je broj vjernih koji ga jo\u0161 okru\u017euje; veliko je naprotiv mno\u0161tvo onih koji slijede Lucifera. No, najgore je \u0161to oni koji se na vani o\u010dituju kao Gospodinovi prijatelji, potajno ga iznutra izdaju, tako da on ne nalazi gotovo nikoga na koga bi se mogao osloniti.\u00ab<\/p>\n<p align=\"justify\">No Terezija je znala i vjerovala da je odlu\u010duju\u0107e oru\u017eje jedino molitva jer iz nje i druga sredstva dobivaju svoju jakost. Zato je u borbi za Krista i Crkvu osnivala samostane u kojima \u0107e njezine sestre moliti i na taj na\u010din za kraljevstvo se Bo\u017eje boriti. Povijest joj je dala pravo jer ona postade jednom od vrhunskih li\u010dnosti katoli\u010dke obnove XVI. stolje\u0107a, s utjecajem koji traje jo\u0161 i danas. Njezin su se \u017eivot i duhovno iskustvo savr\u0161eno utkali u obnoviteljski pokret Crkve \u0161to ga je zapo\u010deo Tridentski sabor.<\/p>\n<p align=\"justify\">Terezija je napustila vrijeme izdahnuv\u0161i 4. listopada 1582. Dan poslije njezine smrti bio je ve\u0107 15. listopada, jer je upravo tada stupila na snagu reforma kalendara \u2013 ispravak staroga julijanskoga kalendara te se vrijeme uskladilo s objektivnom stvarno\u0161\u0107u prema kojoj se mjeri. Ima u tome mnogo znakovitosti jer je Terezija Avilska svojom obnovom Karmela pomogla pomaku redovni\u010dkoga \u017eivota naprijed op\u0107enito. Na njezinim se spisima nadahnjuju jo\u0161 i danas toliki redovnici i redovnice.<\/p>\n<p align=\"justify\">Samo u na\u0161em stolje\u0107u od god. 1900\u20131967. Terezijina su djela bilo sva bilo djelomi\u010dno objavljena u 528 izdanja. U svojoj izvornosti i genijalnosti ona ve\u0107 4 stolje\u0107a utje\u010du na ono \u0161to se naziva duhovni \u017eivot Europe. Bossuet se nije ustru\u010davao izre\u0107i o njoj ovaj sud: \u00bbSama Terezija ima i u mistici isto zna\u010denje kao Toma Akvinski u dogmatici.\u00ab Papa Pavao VI. proglasio ju je stoga 27. rujna 1970. prvom od \u017eena nau\u010diteljicom Crkve. Engleski povjesni\u010dar Macaulay u jednom svom eseju nazvao je sv. Tereziju Avilsku \u00bbsrcem katoli\u010dke reforme\u00ab, a Gisbert Kranz misli da ona pripada \u010dovje\u010danstvu, \u0161to zna\u010di da je zajedni\u010dka svojina \u010dovje\u010danstva. Kad je tako, onda valja posegnuti za njezinim djelima i \u010ditati ih&#8230;<\/p>\n<h5 align=\"justify\"><a href=\"https:\/\/karmel.hr\/?p=4319\">Izreke sv. Terezije od Isusa<\/a><\/h5>\n<h5><a href=\"https:\/\/karmel.hr\/?p=4847\">Terezijini vapaji Bogu<\/a><\/h5>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u017divot prve \u017eene nau\u010diteljice Crkve mogli bismo nazvati duhovnim iskustvom jedne ljubavi jer je taj \u017eivot bio mistika kao susret s Bogom. O tome je njema\u010dki isusovac Josef Sudbrack napisao vrijednu i stru\u010dnu studiju u kojoj pokazuje aktualnost Terezijina iskustva. Njezin misti\u010dni odgovor Bo\u017ejemu pozivu vodi neposredno u veoma bujan nutarnji \u017eivot, a i u &hellip; <a href=\"https:\/\/karmel.hr\/?page_id=360\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati <span class=\"screen-reader-text\">Sveta Terezija od Isusa (Avilska)<\/span> <span class=\"meta-nav\">&rarr;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":425,"parent":100,"menu_order":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-360","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/360","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=360"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/360\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5918,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/360\/revisions\/5918"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/100"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/425"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=360"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}