{"id":70,"date":"2014-10-22T20:58:14","date_gmt":"2014-10-22T20:58:14","guid":{"rendered":"http:\/\/zamakdushe.tk\/?page_id=70"},"modified":"2014-12-30T10:14:43","modified_gmt":"2014-12-30T10:14:43","slug":"grb","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/karmel.hr\/?page_id=70","title":{"rendered":"Grb"},"content":{"rendered":"
\"a5aeeda4b0cb21cd1b324cb996cc9cd6\"<\/a><\/h5>\n
Simbolika i teolo\u0161ko – duhovno tuma\u010denje karmelskoga grba (OCD)<\/span><\/h5>\n

Izvori navode da se karmelski grb, koliko je zasad poznato, prvi puta pojavljuje 1499. godine, na naslovnici jednog \u017eivotopisa sv. Alberta, Jeruzalemskog patrijarha, koji je karmeli\u0107anima dao Pravilo \u017eivota. Taj znamen Karmela u obliku je stijega, dok se kasnije naj\u010de\u0161\u0107e stilizira kao grb u mno\u0161tvu razli\u010ditih varijacija, pri \u010demu se temeljne komponente gotovo uvijek \u010duvaju zbog svojih simboli\u010dnih zna\u010denja i poruka.<\/p>\n

1. Grbom u donjem dijelu prepoznatljivo dominira Gora Karmel, \u010diji se vrh propinje prema nebu. Karmel-gora kao sastavnica grba podsje\u0107a da je karmelski Red nastao na Brdu Karmelu, na sjeveru Svete Zemlje, iznad grada Haife u dana\u0161njem Izraelu, gdje su ve\u0107 u devetom stolje\u0107u prije Krista boravili Bo\u017eji ljudi poput proroka Ilije. Ljudi \u017eeljni Bo\u017eje blizine otada su na toj gori \u017eivjeli i kroz gotovo sva kasnija stolje\u0107a (ovisno o okolnostima), da bi se napokon tu, u blizini Ilijinog vrela, u 12. st. nastanili i zapadni hodo\u010dasnici i pobo\u017eni kri\u017eari, pustinjaci koji su od nadle\u017enoga jeruzalemskoga patrijarha sv. Alberta dobili Pravilo \u017eivota – te su tako postali kr\u0161\u0107anski redovnici – “karmelci” odnosno karmeli\u0107ani.<\/p>\n

Sme\u0111a boja Gore simbolizira zemaljski, tvarni, stvorenjski, ljudski, imanentni, “ovostrani” svijet prote\u017enosti, vremena, prostora, ome\u0111enosti, nepotpunosti i nesavr\u0161enosti, svijet “poro\u0111ajnih bolova”, koji je – u o\u010dekivanju svoga potpunog dovr\u0161enja, usavr\u0161enja i spasenja – \u0161to se realizira Bo\u017ejom blizinom i zajedni\u0161tvom s njime – \u010de\u017enjom upravljen prema gore, prema nebeskim i bo\u017eanskim beskrajima. Gora Karmel svojim vrhom uranja u nebeski prozra\u010dnu, bijelu boju neba, koja nazna\u010dava bistrinu, \u010disto\u0107u, svetost i savr\u0161enstvo duhovnoga i bo\u017eanskoga s kojim se susre\u0107e i sjedinjuje ono ograni\u010deno, nesavr\u0161eno, zemaljsko i ljudsko. Za susret s tom misti\u010dnom bo\u017eanskom svestvarno\u0161\u0107u \u010dovjek se pripravlja i biva osposobljen “usponom na goru Karmel”, odnosno putem “aktivnog” i “pasivnog” \u010di\u0161\u0107enja, kako \u0107e to kasnije opisati duhovni nauk prvog bosonogog karmeli\u0107anina, crkvenog nau\u010ditelja, “doktora mistike”, sv. Ivana od Kri\u017ea.<\/p>\n

2.\u00a0Druga sastavnica karmelskoga grba jesu\u00a0tri \u0161estokrake zvijezde. Broj tri kr\u0161\u0107aninova i redovnikova svijest redovito povezuje s najmanje tri zna\u010denja:<\/p>\n

a) Trojstvo – kr\u0161\u0107anski Bog je jedinstvo triju bo\u017eanskih osoba: Oca, Sina i Duha Svetoga (tri zvijezde objedinjene jednom plohom grba);<\/p>\n

b) tri teolo\u0161ke kreposti: vjera, ufanje i ljubav;<\/p>\n

c) tri “evan\u0111eoska savjeta” u redovni\u0161tvu prihva\u0107ena kao tri redovni\u010dka zavjeta: siroma\u0161tvo, \u010disto\u0107a i posluh…<\/p>\n

Vrijedi tako\u0111er zapaziti da tri zvijezde na karmelskom grbu redovito imaju \u0161est krakova. Ta takozvana izraelska ili \u017eidovska zvijezda upu\u0107uje na povezanost karmeli\u0107anskog reda sa njegovim korijenima u Izraelu i znak je pripadnosti izabranome narodu Bo\u017ejemu, Crkvi, koja u sebi integrira i starozavjetne i novozavjetne bogoljubitelje i bogotra\u017eitelje. Proizvoljna kreativnost u novije vrijeme dodu\u0161e rezultira i ponekim, na sre\u0107u rijetkim stilizacijama na kojima su zvijezde naslikane ne samo sa \u0161est nego i sa bilo ve\u0107im bilo manjim brojem krakova (npr. pet ili osam krakova), ali bi takve proizvoljne kreativnosti bilo uputnije izbjegavati jer se njima gubi zna\u010dajan dio izvorne simbolike i poruke \u0161estokrakih zvijezda, koje u karmelskom grbu izra\u017eavaju sponu Staroga i Novoga zavjeta i odre\u0111enu \u0161iru, integrativnu, ekumensku i me\u0111ureligijsku dimenziju karmelskoga reda i kr\u0161\u0107anstva op\u0107enito.<\/p>\n

Za stilizacije koje \u017eele sa\u010duvati cjelovitost simbolike i poruke karmelskoga grba ne\u0107e biti neva\u017ean niti raspored zvijezda na grbu niti izbor boja tih zvijezda. Prva je zvijezda srebrne boje i smje\u0161tena je u sredini donjeg dijela grba, na sme\u0111oj pozadini brda Karmela, a druge su dvije zvijezde zlatne boje i raspore\u0111ene su simetri\u010dno s obje strane Brda, na bijeloj pozadini neba. Tako razmje\u0161tene zvijezde oblikuju trokut, \u010diji je u\u017ei i srebrni (“siroma\u0161niji”) dio dolje, u sferi sme\u0111ega, zemaljskoga, a \u0161iri i zlatni (savr\u0161eni) dio u sferi bijeloga, nebeskoga i bo\u017eanskoga. Time je nazna\u010den postupni rast u milosti, u savr\u0161enosti, u punini \u017eivota – osobno dozrijevanje, koje polaze\u0107i od zemaljskoga i ljudskoga (srebrnoga) postupno prerasta i nalazi svoj cilj u duhovnome, potpunome, bo\u017eanskome i vje\u010dnome (zlatna boja uzvi\u0161enosti i savr\u0161enstva). Shodno tome donja, srebrna, zvijezda na sme\u0111oj (zemaljskoj) pozadini simbolizira karmeli\u0107ane koji su jo\u0161 u ovome svijetu, koji su jo\u0161 uvijek \u010dlanovi “hodo\u010dasni\u010dke Crkve”, Crkve koja putuje prema vrhuncu gore Karmela, gore sjedinjenja s Bogom, dok druge dvije zvijezde, zlatne, uzdignute na prozra\u010dno-bijeloj pozadini neba predstavljaju one \u010dlanove Karmela koji su ve\u0107 dovr\u0161ili svoje putovanje, \u010dije je bi\u0107e “pozla\u0107eno”, dakle usavr\u0161eno u kona\u010dnom susretu i sjedinjenju s Bogom.<\/p>\n

3. Karmelski grb u 16. stolje\u0107u obnovljenog Reda bosonogih karmeli\u0107ana (OCD) na vrhu gore Karmela ima KRI\u017d po kojem se jasno razlikuje od karmelskoga grba Reda karmeli\u0107ana (OCarm), koji nema kri\u017ea. Kri\u017e se jo\u0161 od vremena katakombi, a osobito od 4. stolje\u0107a i vremena cara Konstantina Velikog (“In hoc signo vinces”) potvrdio kao univerzalni kr\u0161\u0107anski simbol te je razumljivo da je na\u0161ao svoje mjesto i u sredi\u0161tu grba bosonogih karmeli\u0107ana, ne samo zbog estetskog upotpunjenja nego i zbog razvoja “teologije kri\u017ea” (theologia crucis), odnosno ja\u010danja svijesti da je kri\u017e – kao znak trpljenja, svakovrsne razapetosti i samodarivanja iz ljubavi – neizostavna sastavnica kako Kristovoga tako i karmeli\u0107aninovog \u017eivota. Kri\u017e na karmelskome grbu uvijek je bez “Corpusa” (Kristovoga tijela). S jedne se strane time izricala vjera da tjelesna i zemaljska patnja i smrt nemaju zadnju rije\u010d i da je Kristovo tijelo uzdignuto k Ocu – proslavljeno, dok se s druge strane time nazna\u010davala i asketska dimenzija karmeli\u0107anskog \u017eivota: prazno mjesto na kri\u017eu pripravljeno je za redovnika, koji \u0107e ulaskom u Karmel i sam biti vi\u0161estruko razapet te se i na taj na\u010din iz ljubavi prema Bogu i \u010dovjeku suobli\u010diti Kristu Raspetome. Iz istih se razloga u mnogim karmelskim sredinama bila uvrije\u017eila praksa da i raspela na zidovima karmelskih \u0107elija nemaju “Corpuse”. Ipak, \u010dini se da se danas u praksi ne pazi toliko na to jesu li raspela po redovni\u010dkim \u0107elijama i samostanskim prostorima sa “Corpusom” ili bez njega, dok je kri\u017e na karmelskome grbu i danas gotovo isklju\u010divo bez “Corpusa” (izuzev\u0161i mo\u017eda kod nekih iznimki koje potvr\u0111uju pravilo).<\/p>\n

4. Zlatna kruna predstavlja Bo\u017eje Kraljevstvo na zemlji prisutno po “Emanuelu”, “Bogu s nama”, Isusu Kristu. Bog u Isusu Kristu je Kralj i Gospodar, “Kyrios” Karmela kojemu karmeli\u0107ani nastoje “vjerno slu\u017eiti \u010distim srcem i mirne savjesti” (Pravilo). Oni svoje zvanje shva\u0107aju kao poziv na ukorijenjivanje i ja\u010danje Kristovoga Kraljevstva samopo\u017ertvovne ljubavi i dobrote u svijetu.<\/p>\n

5. Dvanaest zvijezdaoko krune povezana su sa knjigom Otkrivenja: “…\u017dena odjevena suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda” (Otk 12,1) i iskazuju marijansko obilje\u017eje “Reda bosonoge bra\u0107e Bla\u017eene Djevice Marije od gore Karmela”. Marija je za karmeli\u0107ane “majka” i “sestra”, “za\u0161titnica”, uzor molitve i povezanosti s Bogom, te ih zato mnogi dr\u017ee na poseban na\u010din “Marijinim Redom”.<\/p>\n

6. Ruka proroka ilije koja dr\u017ei u\u017earenI ma\u010d i stijeg s njegovim biblijskim geslom: “Zelo zelatus sum pro Domino Deo exercituum” – “Gorljivo sam revnovao za Gospodina, Boga nad vojskama” (1 Kr 19,10) – upu\u0107uje na to da \u017eivot u Karmelu i danas crpi svoja nadahnu\u0107a u “ilijanskim korijenima”, u Ilijinoj strastvenosti i revnosti za Gospodnju stvar (actio) i u njegovoj \u017ee\u0111i za jedinim \u017eivim Bogom i \u017eivotom u njegovoj prisutnosti (contemplatio). U Karmelskom Pravilu naime pi\u0161e doslovno: “Ma\u010d duha, a to je rije\u010d Bo\u017eja (usp. Ef 6,17) neka je obilato prisutan u va\u0161im ustima (usp. Kol 3,10) i va\u0161im srcima (usp. Rim 10,8) da sve \u0161to budete \u010dinili bude po rije\u010di Gospodnjoj (usp Kol 3,7; 1 Kor 10,31).<\/p>\n

7. Pojedini dodatni simboli,\u00a0 ako se ne radi o pukim stilisti\u010dkim ornamentima i ukrasima koji su rezultat kreativnih sklonosti pojedinih autora, uglavnom su rezultat lokalnog utjecaja i nemaju op\u0107i zna\u010daj ni simboliku. Ti dodatni simboli, kada se dodaju glavnim elementima, obi\u010dno odra\u017eavaju obilje\u017eja i tradiciju pojedine mjesne karmelske sredine (npr. provincije ili samostana) ili individualne kreativne sklonosti autora. Tako se npr.\u00a0 kod nekih grbova mo\u017ee na\u0107i i slika ljiljana s jedne strane gore i palme s druge strane, koji simboliziraju sv. Alberta od Trapanija i sv. An\u0111ela, prva dva sveca karmeli\u0107anina.<\/p>\n

\"grbovi-okomiti\"<\/a>\"grbovi-okomiti2\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Simbolika i teolo\u0161ko – duhovno tuma\u010denje karmelskoga grba (OCD) Izvori navode da se karmelski grb, koliko je zasad poznato, prvi puta pojavljuje 1499. godine, na naslovnici jednog \u017eivotopisa sv. Alberta, Jeruzalemskog patrijarha, koji je karmeli\u0107anima dao Pravilo \u017eivota. Taj znamen Karmela u obliku je stijega, dok se kasnije naj\u010de\u0161\u0107e stilizira kao grb u mno\u0161tvu razli\u010ditih … Nastavi \u010ditati Grb<\/span> →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":26,"menu_order":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-70","page","type-page","status-publish","hentry"],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/70","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=70"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/70\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":340,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/70\/revisions\/340"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/26"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=70"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}