Predsjednik Vije\u0107a Hrvatske biskupske konferencije za ustanove posve\u0107enoga \u017eivota i dru\u017ebe apostolskoga \u017eivota gospi\u0107ko-senjski biskup Zdenko Kri\u017ei\u0107 i predsjednik Hrvatske redovni\u010dke konferencije o. Slavko Sli\u0161kovi\u0107 uputili su poruku prigodom Dana posve\u0107enog \u017eivota koji se slavi na Svije\u0107nicu, 2. velja\u010de 2021. godine.<\/p>\n
<\/p>\n
Po\u0161tovane redovnice, redovnici i laici posve\u0107eni u svijetu,<\/p>\n
drage sestre i draga bra\u0107o u Kristu!<\/p>\n
1.\u00a0 Kad smo vam pro\u0161le godine upu\u0107ivali Poruku za Dan posve\u0107enog \u017eivota, nismo mogli niti slutiti pred kakvim \u0107e ku\u0161njama biti svijet, na\u0161a domovina, a s njome i Crkva. Jo\u0161 smo uvijek svjedoci pandemije koja je pogodila cijeli svijet i koja nam je bitno promijenila na\u010din \u017eivota, na\u010din kako se susre\u0107emo, pa i na\u010din kako slavimo Bo\u017eja otajstva. Mnogi su se razboljeli, a velik je broj na\u0161ih sugra\u0111ana i umro. Me\u0111u njima bile su i Bogu posve\u0107ene osobe. Osim toga, na\u0161u su domovinu pogodili razorni potresi, najprije onaj u Zagrebu i okolici, a onda i onaj u Petrinji, Sisku i Glini s okolicom. Mnogi su ostali bez krova nad glavom, a nekoliko je osoba i smrtno stradalo. U ovim okolnostima bili smo svjedoci solidarnosti koju su iskazali redovnice, redovnici i laici posve\u0107eni u svijetu. Premda su \u010desto i njihove zajednice bile pogo\u0111ene ovim nevoljama, nisu prestajali gledati na druge te su nastojali pomo\u0107i i biti blizu. Poti\u010demo vas da i dalje nastojite ohrabriti sve oko sebe, pru\u017eaju\u0107i i duhovnu i materijalnu pomo\u0107. Upravo se u ovim nevoljama vidi kako je va\u017ena nenavezanost na materijalno i sloboda za Boga i za brata \u010dovjeka.<\/p>\n
2. Pro\u0161le godine papa je objavio encikliku Fratelli tutti<\/em>, pozivaju\u0107i se ve\u0107 i naslovom na rije\u010di Opomena svetog Franje Asi\u0161kog upu\u0107ene njegovoj bra\u0107i: \u00bbSvi, bra\u0107o (tal. fratelli tutti), gledajmo dobrog pastira, koji podnese muku kri\u017ea da spasi ovce svoje. Za Gospodinom su i\u0161le ovce njegove u trudu i naporu, u sramoti i gladi, u slabosti i ku\u0161nji i u svemu ostalome, i za to su od Gospodina primile \u017eivot vje\u010dni. Stoga je velika sramota za nas sluge Bo\u017eje \u0161to su sveci u\u010dinili djela, a mi \u017eelimo odatle primiti \u010dast i slavu samo pripovijedaju\u0107i ih i propovijedaju\u0107i o njima\u00ab (Opomene<\/em> 6). Sveti Franjo promatra svoju bra\u0107u na evan\u0111eoski na\u010din, kao ovce \u010diji je Pastir za njih podnio muku. Uspore\u0111uje ih s prvim u\u010denicima koji su, tako\u0111er poput ovaca, slijedili Pastira i u nevoljama. Bogu posve\u0107ene osobe uvijek su pozvane da budu zagledane u Gospodina, da njega nasljeduju i u nasljedovanju njega da znadu prihvatiti i nevolje koje ih snalaze. To se ostvaruje u bratstvu i sestrinstvu, u me\u0111usobnim odnosima, a ne bje\u017ee\u0107i od njih. Jo\u0161 vi\u0161e, prema papinoj viziji, ova dimenzija bratske ljubavi ostvaruje se u otvorenosti prema drugima (usp. Fratelli tutti<\/em>, 6). Papa stoga poziva na svjetsko bratstvo (usp. isto, 8). Ni osobe posve\u0107ena \u017eivota ne mogu prema tom pozivu ostati ravnodu\u0161ne. Potrebno je najprije \u010dlanove vlastite zajednice doista prepoznati kao bra\u0107u, kao sestre, kao dionike istog duhovnog poziva i poslanja. Takvo \u017eivljenje bratstva i sestrinstva sa svojom nesebi\u010dnom ljubavlju ima misijsku snagu svjedo\u010denja evan\u0111elja. Ljubav se po svojoj naravi ne mo\u017ee \u017eivjeti samo u jednom zatvorenom krugu, nego se nu\u017eno mora \u0161iriti prema van. Stoga je potrebno do\u017eivljavati i sve pripadnike Crkve i sve kr\u0161\u0107ane kao bra\u0107u i sestre koji su krenuli na put nasljedovanja stopa Gospodina na\u0161ega Isusa Krista, bilo da je rije\u010d o \u010dlanovima crkvene hijerarhije, bilo da je rije\u010d o ostalim vjernicima. Bratska ljubav isklju\u010duje svako ogovaranje i ocrnjivanje, a podrazumijeva opra\u0161tanje i zauzetu molitvu za svakoga. Kona\u010dno, u papinoj viziji, svi su ljudi bra\u0107a jer im je Bog svima Stvoritelj. Ovo univerzalno bratstvo stoji kao poziv i pred Bogu posve\u0107enim osobama. Upravo bi one trebale svjedo\u010diti takvu otvorenost, polaze\u0107i od uvjerenja kako Bog \u017eeli da se svi ljudi spase. Isus nam svojim primjerom pokazuje da vje\u010dno spasenje neke osobe zapo\u010dinje i tako \u0161to se prepoznaju njihove konkretne potrebe, pa lije\u010di bolesne, pou\u010dava, opra\u0161ta grijehe. Prepoznati potrebe drugoga, bez razlike je li vjernik ili nije, znak je bratske ljubavi koju trebamo svjedo\u010diti.<\/p>\n 3. Ve\u0107 smo za\u0161li u Godinu svetog Josipa. U svome apostolskom pismu Patris corde kojim je najavio ovu Godinu, papa predstavlja svetog Josipa kao voljenog oca i nje\u017enog oca punog ljubavi, pa polaze\u0107i od njegova primjera ka\u017ee: \u00bbZli nas tjera da svoju slabost gledamo negativno, dok je Duh nje\u017enom ljubavlju iznosi na vidjelo. Nje\u017enost je najbolji na\u010din da dodirnemo ono krhko u nama. Upiranje prstom i osu\u0111ivanja, \u0161to \u010desto koristimo u odnosu prema drugima, znak su nesposobnosti da u sebi prihvatimo vlastitu slabost, vlastitu krhkost\u00ab (Patris corde<\/em>, 2). Prihvatiti vlastitu krhkost bitan je korak na putu osobnog obra\u0107enja i na putu prihva\u0107anja drugih kao bra\u0107e i sestara s njihovim slabostima i krhkostima. Papa podsje\u0107a i da se sveti Josip \u00bbzaziva kao za\u0161titnik nesretnika, potrebitih, prognanika, nevoljnika, siromaha i umiru\u0107ih. Prema tomu, Crkva ne mo\u017ee ne pokazati posebnu ljubav prema na\u0161oj najmanjoj bra\u0107i i sestrama, jer je Isus pokazivao osobitu brigu za njih i osobno se poistovje\u0107ivao s njima. Od svetog Josipa moramo nau\u010diti tu istu brigu i odgovornost. Moramo nau\u010diti voljeti dijete i njegovu majku, voljeti sakramente i milosr\u0111e, voljeti Crkvu i siroma\u0161ne. Svaka od tih stvarnosti uvijek je dijete i njegova majka\u00ab (Patris corde<\/em>, 5). Bogu posve\u0107ene osobe pozvane su \u017eivjeti svoj zavjet djevi\u010danstva sa svije\u0161\u0107u da su istovremeno pozvani biti o\u010devi i majke svima koji su u potrebi i u njima prepoznati Isusa o kojem se sveti Josip brinuo.<\/p>\n 4. Stoga vas poti\u010demo, bra\u0107o i sestre, da u razdoblju koje je pred nama uzmete k srcu primjer svetog Josipa, da znadete, poput njega, u sjeni, ne te\u017ee\u0107i za slavom, u \u017eivotu za druge, biti bra\u0107a i sestre svim ljudima i sve ljude prepoznati kao bra\u0107u i sestre. Osobito je to potrebno u odnosu prema onima koji su pogo\u0111eni nedavnim nevoljama. Sveti Josip, koji nije mogao do kraja razumjeti tajnu Isusova utjelovljenja i Marijina poslanja, neka nam bude poticaj da s pouzdanjem prihvatimo i tajnu vremena u kojem \u017eivimo i nevolja s kojima se susre\u0107emo.<\/p>\n \u017delimo vam s takvim pouzdanjem proslavite i Dan posve\u0107enog \u017eivota!<\/p>\n sije\u010dnja 2021.<\/p>\n <\/p>\n U ime Vije\u0107a Hrvatske biskupske konferencije za ustanove posve\u0107enoga \u017eivota i dru\u017ebe apostolskoga \u017eivota,<\/p>\n msgr. Zdenko Kri\u017ei\u0107, predsjednik<\/p>\n <\/p>\n U ime Hrvatske redovni\u010dke konferencije,<\/p>\n o. Slavko Sli\u0161kovi\u0107, predsjednik<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Predsjednik Vije\u0107a Hrvatske biskupske konferencije za ustanove posve\u0107enoga \u017eivota i dru\u017ebe apostolskoga \u017eivota gospi\u0107ko-senjski biskup Zdenko Kri\u017ei\u0107 i predsjednik Hrvatske redovni\u010dke konferencije o. Slavko Sli\u0161kovi\u0107 uputili su poruku prigodom Dana posve\u0107enog \u017eivota koji se slavi na Svije\u0107nicu, 2. velja\u010de 2021. godine. Po\u0161tovane redovnice, redovnici i laici posve\u0107eni u svijetu, drage sestre i draga bra\u0107o … Nastavi \u010ditati Poruka prigodom Dana posve\u0107enog \u017eivota 2021.<\/span>