U ju\u010dera\u0161njem popodnevnom radu po skupinama o. Dario je izabran za moderatora cetusa Srednje Europe, i samim time \u010dlanom Predsjedni\u0161tva Generalnog kapitula. Tek \u0107e se vidjeti \u0161to bi to sve skupa trebalo zna\u010diti.<\/p>\n
Utorak prijepodne su dva biskupa odr\u017eala dva razmatranja koja su trebala biti motivacijskog karaktera i nakon kojih nije bila predvi\u0111ena diskusija.<\/p>\n
Mons. Daniele LIbanori, pomo\u0107ni biskup Rima i isusovac, govorio je op\u0107enito o vremenu krize u kojem se Crkva nalazi u suvremenom svijetu i kakav stav prema tome zauzeti. Crkva vi\u0161e ne u\u017eiva ugled kao neko\u0107 i zbog sve vi\u0161e sekulariziranog dru\u0161tva i zbog brojnih skandala, pa je tendencija kod mnogih sve\u0107enika stav bijega, tj. sebi stvore svoj mali svijet u koji \u0107e pobje\u0107i i gdje \u0107e se osje\u0107ati sigurno i ugodno bave\u0107i se vi\u0161e ili manje va\u017enim stvarima. Kao primjer ispravnog stava mons. Libanori navodi Iliju, koji u kriznim vremenima odlazi u pustinju i obra\u0107a se Bogu koji mu je i povjerio zadatak zbog kojeg se nalazi u krizi. Okrijepljen iskustvom vlastitog susreta s Bogom, vra\u0107a se u akciju kako bi nastavio slu\u017eiti Gospodinu. Tako bi i mi trebali imati hrabrosti zaustaviti se u molitvi s Marijom, kao i apostoli nakon Isusove smrti \u2013 obnoviti iskustvo zajedni\u0161tva s Bogom u ambijentu gdje drugi glasovi ne\u0107e nadja\u010dati \u201e\u0161apat blagog lahora\u201c u kojem Bog otkriva svoju prisutnost i nakane, te potom, okrijepljeni \u0161irim vi\u0111enjem stvarnosti i na\u0161eg udjela u njoj, vratiti se me\u0111u ljude kako bismo nastavili svoje poslanje.<\/p>\n
Mons. Osvald Escobar, karmeli\u0107anin i biskup u Salvadoru, pozvao je kapitularce da se iskoriste prigode koje pru\u017eaju razne obljetnice za promicanje karmelske duhovnosti, npr. 2022. \u2013 400 godina kanonizacije svete Terezije od Isusa, 2026. \u2013 100 godina doktorata sv. Ivana od Kri\u017ea i 300 godina od njegove kanonizacije i dr. Potom je uputio nekoliko izazova koje je obrazlo\u017eio citatima iz Terezijinih djela, ali takvom brzinom da to prevodioci nisu mogli pratiti:<\/p>\n
a) da se sveta Terezija od Isusa kona\u010dno proglasi utemeljiteljicom, a ne obnoviteljicom;<\/p>\n
b) da se prakti\u010dki izbaci naslov \u201ebosonogi\u201c, jer je to naziv rigoristi\u010dke franjeva\u010dke struje koju Terezija nije prihvatila, a da naslov bude \u201eterezijanski\u201c;<\/p>\n
c) da karmeli\u0107ani ne smiju opona\u0161ati klauzurne karmeli\u0107anke, jer su i u nakani svete Terezije zami\u0161ljeni kao razli\u010diti;<\/p>\n
d) da apostolat ne smijemo gledati kao zapreku molitvi, nego kao njeno vrhunsko ostvarenje;<\/p>\n
e) da fomacija treba biti integralna trajna, a nu\u017eni kriterij da treba biti zajedni\u010dki \u017eivot;<\/p>\n
f) da bi trebalo napraviti tematsku enciklopediju karmelske duhovnosti;<\/p>\n
g) da bi trebalo obnoviti karmelsko zakonodavstvo nakon II. vatikanskog sabora, i da se ni sveta Terezija u tom pogledu nije ustru\u010davala, npr. po pitanju osnutaka bez rente, kad je najprije pristala na to zbog lokucija koje je \u010dula od Gospodina i zbog svetog Petra Alkantarskog, ali je dvadesetak godina kasnije tra\u017eila od Gracijana da se to promijeni i nije joj predstavljalo problem da se uvede odredba da osnuci moraju imati rentu.<\/p>\n
Za popodnevni dio predvi\u0111eno je da se u cetusima kapitularci osvrnu na pisana izvje\u0161\u0107a o radu raznih ustanova koje pripadaju Redu, te da se eventualna pitanja iznesu na kasnijem plenumu, iako odgovornih osoba koje bi bi bile mjerodavne dati odgovore zapravo na kapitulu nema. Druga pitanja i tematike se ne dozvoljavaju.<\/p>\n
<\/p>\n
\u0160aljemo nekoliko slika ogromnog kompleksa u kojem boravimo \u2013 generalne ku\u0107e dru\u017ebe \u0160kolske bra\u0107e koju je koncem 17. stolje\u0107a osnovao sveti Ivan Krstitelj de la Salle, za\u0161titnik u\u010ditelja, nastavnika i ravnatelja. Ku\u0107a je dijelom otvorena za primanje gostiju.<\/p>\n
<\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure>