Svake godine, 16. srpnja, karmelska obitelj u cijelome svijetu slavi svetkovinu Bla\u017eene Djevice Marije od gore Karmela. Kada govorimo o Mariji, Gospi Karmelskoj, ili Bistri\u010dkoj, Sinjskoj, Remetskoj, \u0160umanova\u010dkoj, Lurdskoj, Fatimskoj\u2026, da dalje ne nabrajamo \u2013 svaki vjernik dobro zna da je samo jedna Marija, Majka Isusa iz Nazareta, Majka Bo\u017ejega Sina, i da takvi dodatni atributi predstavljaju samo mjesta na kojima vjernici \u010daste jednu, istu Mariju. Nipo\u0161to ne tako da bi joj se klanjali kao Bogu, nego je \u0161tuju i po\u0161tuju kao svoju ljudsku sestru, kao ljudski uzor vrijedan nasljedovanja i kao suosje\u0107ajnu nebesku moliteljicu i zagovornicu u svim svojim \u017eivotnim situacijama.<\/p>\n
\u0160tovanje Bla\u017eene Djevice Marije od gore Karmela povezano je s brdom Karmelom u Svetoj Zemlji, u dana\u0161njem Izraelu, iznad luke Haife na obali Sredozemnog mora, gdje se danas nalazi sredi\u0161nji samostan svekolikog Karmela, posve\u0107en Mariji, a ime mu je Stella Maris<\/em> \u2013 Zvijezda mora. Na tom mjestu su ve\u0107 u Starom zavjetu, u 9. i 8. stolje\u0107u prije Krista, boravili prorok Ilija i prorok Elizej, koji se stoga \u010desto nazivaju i prvim karmeli\u0107anima, dakako samo u tom odre\u0111enom inspirativnom, nadahniteljskom smislu. Na gori Karmelu, na mjestu El Muhraka, prorok Ilija je obranio biblijski monoteizam, vjeru u jednoga Boga, od politeizma, od mnogobo\u0161tva Baalovih i A\u0161tartinih sve\u0107enika, koje je promicala \u017eena kralja Ahaba, kraljica Izabela.<\/p>\n Na Karmelu, kod Ilijinog izvora, nastanili su se u doba kri\u017earskih ratova, u 11. i 12. stolje\u0107u poslije Krista, iskreni kr\u0161\u0107anski bogotra\u017eitelji koji su u duhu proroka Ilije, \u017eive\u0107i pustinja\u010dki, \u017eeljeli svjesno i intenzivno njegovati svoju povezanost s Bogom. Oni su ondje podigli prvu crkvicu koju su posvetili Bla\u017eenoj Djevici Mariji i sebe su nazvali \u201ebra\u0107om Bla\u017eene Djevice Marije od gore Karmela\u201c, iz \u010dega je jasno da su Mariju do\u017eivljavali kao svoju sestru. Njima je pravilo \u017eivota 1209. sastavio sv. Albert, jeruzalemski patrijarh, a potvrdio ih je papa Honorije III. 1222. kao zasebni red.<\/p>\n Kada su muslimanski osvaja\u010di u 13. st. zaposjeli Svetu Zemlju i goru Karmel, karmeli\u0107ani prelaze u Europu gdje se, da bi pre\u017eivjeli, umjesto prvotnog pustinja\u010dkog, prilago\u0111uju europskom na\u010dinu redovni\u010dkog \u017eivota i za vrijeme pape Inocenta IV., 1247. postaju tzv. \u201eprosja\u010dki red\u201c (poput franjevaca i dominikanaca).<\/p>\n U vezi s blagdanom Gospe Karmelske jest i pobo\u017enost no\u0161enja \u0161kapulara oko vrata, platnenog ili u obliku medaljice: praksa kojom vjernici svjesno i izri\u010dito uzimaju Mariju za svoj \u017eivotni uzor i stavljaju se pod njezinu zagovornu za\u0161titu.<\/p>\n U 16. st. dvoje karmeli\u0107ana, sv. Terezija Avilska i sv. Ivan od Kri\u017ea, utemeljuju novu granu obnovljenog ili bosonogog Karmela, kojemu pripadaju svi mu\u0161ki i \u017eenski Karmeli u Hrvatskoj.<\/p>\n Hrvatska karmelska provincija sv. Oca Josipa broji u aktualnom trenutku devet zajednica u \u0161est razli\u010ditih zemalja: Zagreb-Remete, Split, Krk i Gospi\u0107 u Hrvatskoj, potom samostani u Somboru u Ba\u010dkoj, na Bu\u0161kom jezeru u Bosni i Hercegovini gdje se nalazi Karmel sv. Ilije, a na\u0161oj hrvatskoj karmelskoj provinciji pripadaju i Karmeli u Sofiji u Bugarskoj, u Grazu u Austriji i u Rimu u Italiji.<\/p>\n Za razliku od mu\u0161ke grane, poziv i poslanje karmeli\u0107anki je i dalje prvenstveno apostolat molitve i askeze pomo\u0107u klauzurnog na\u010dina \u017eivota. Vjernici to znaju i rado im se preporu\u010duju u molitve gdjegod ima sestara karmeli\u0107anki jer \u201eMolitva je du\u0161a svakog apostolata\u201c.<\/p>\n U Hrvatskoj se nalaze \u010detiri takva \u017eenska Karmela: Brezovica kraj Zagreba, Klo\u0161tar Ivani\u0107, Breznica \u0110akova\u010dka i Marija Bistrica. Oni zajedno s Karmelom u Sarajevu i Karmelom u Sori kraj Ljubljane u Sloveniji \u010dine Udrugu Bla\u017eenog Alojzija Stepinca<\/em> bosonogih karmeli\u0107anki u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Toj udruzi su kroz razli\u010dite oblike suradnje bliski i Karmeli u Mirnoj Pe\u010di u Sloveniji,\u00a0N\u00ebnshat u Albaniji i u Sofiji u Bugarskoj. Karmelskoj obitelji u Hrvatskoj pripadaju i karmeli\u0107anke Bo\u017eanskog Srca Isusova, kao i \u010ditav niz zajednica Karmelskog svjetovnog reda. Crkve, oltari, bratov\u0161tine posve\u0107ene Gospi od Karmela osobito su prisutne du\u017e na\u0161e hrvatske jadranske obale, zahvaljuju\u0107i pomorcima i mornarima koji su plovili do luke Haife podno Karmela u Svetoj Zemlji. Svetkovina Gospe Karmelske u zagreba\u010dkim Remetama popra\u0107ena je i prigodnom devetnicom, a osobito sve\u010dano se svetkuje i u samostanu karmeli\u0107anki u Brezovici kraj Zagreba. Cijeloj karmelskoj obitelji, kao i svim drugim sestrama i bra\u0107i koji se susretnu s ovom porukom, rado \u010destitamo svetkovinu Bla\u017eene Djevice Marije od Gore Karmela, \u017eele\u0107i svima iskustvo Bo\u017eje blizine i pomo\u0107i po zagovoru Gospe Karmelske, na\u0161e sestre.<\/p>\n o. Jure Ze\u010devi\u0107, OCD<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Svake godine, 16. srpnja, karmelska obitelj u cijelome svijetu slavi svetkovinu Bla\u017eene Djevice Marije od gore Karmela. Kada govorimo o Mariji, Gospi Karmelskoj, ili Bistri\u010dkoj, Sinjskoj, Remetskoj, \u0160umanova\u010dkoj, Lurdskoj, Fatimskoj\u2026, da dalje ne nabrajamo \u2013 svaki vjernik dobro zna da je samo jedna Marija, Majka Isusa iz Nazareta, Majka Bo\u017ejega Sina, i da takvi dodatni … Nastavi \u010ditati Marija, na\u0161a sestra: uz svetkovinu Gospe Karmelske<\/span>