{"id":19742,"date":"2023-01-23T12:14:11","date_gmt":"2023-01-23T11:14:11","guid":{"rendered":"http:\/\/karmel.hr\/?p=19742"},"modified":"2023-01-23T12:14:11","modified_gmt":"2023-01-23T11:14:11","slug":"novi-doktor-teologije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/karmel.hr\/?p=19742","title":{"rendered":"Novi doktor teologije"},"content":{"rendered":"

O. Ivan Ple\u0161e obranio je u utorak, 17. sije\u010dnja 2023., na Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, doktorsku disertaciju pod naslovom \u201eAktualne doktrinarne, zakonodavne i teolo\u0161ke pozicije u kr\u0161\u0107anskim Crkvama s obzirom na narav vi\u0161ekonfesijske molitve\u201c, koju je izradio pod mentorskim vodstvom prof. dr. sc. Jure Ze\u010devi\u0107a u specijalizaciji \u201eEkumenska teologija i dijalog religija, svjetonazora i kultura\u201c, stekav\u0161i time akademski stupanj doktora znanosti iz podru\u010dja humanisti\u010dkih znanosti, polja teologije, grane ekumenske teologije. Ispitno povjerenstvo, uz mentora prof. dr. sc. Juru Ze\u010devi\u0107a, sa\u010dinjavali su prof. dr. sc. Antun Japund\u017ei\u0107 i doc. dr. sc. Tomislav Kova\u010d.<\/p>\n

Sadr\u017eajno i tematski rad je strukturiran na sljede\u0107i na\u010din.<\/p>\n

Uvod je op\u0107e naravi, opisuje temu i cilj rada, ukazuje na njegovu strukturu, artikulira naslove predstoje\u0107ih poglavlja i postavlja istra\u017eiva\u010dke hipoteze s obzirom na pitanja vezana uz interkonfesijsku zajedni\u010dku molitvu, koje \u0107e u radu biti istra\u017eivane, razra\u0111ivane i potkrjepljivane.<\/p>\n

Glavni sadr\u017eaj rada raspore\u0111en je u \u0161est susljednih poglavlja sa zaklju\u010dkom.<\/p>\n

Prvo poglavlje rada, koje nosi naslov \u201eKatoli\u010dka Crkva i vi\u0161ekonfesijska molitva\u201c, istra\u017euje i potom prezentira, te izvorima i dokumentima potkrjepljuje afirmativan odnos Katoli\u010dke Crkve naspram ekumenske vi\u0161ekonfesijske zajedni\u010dke molitve, njezinu dopu\u0161tenost i preporu\u010denost.<\/p>\n

U drugom poglavlju rada pod naslovom \u201ePravoslavna Crkva i vi\u0161ekonfesijska molitva\u201c autor istra\u017euje i prikazuje cijeli raspon odnosa prema zajedni\u010dkoj interkonfesijskoj molitvi, od prihva\u0107anja do osporavanja takve prakse.<\/p>\n

Tre\u0107e poglavlje pod naslovom \u201eOdnos Crkava reformacije i Crkava proiza\u0161lih iz reformacije prema vi\u0161ekonfesijskoj molitvi\u201c rezultira zaklju\u010dkom da gotovo sve Crkve reformacije i Crkve proiza\u0161le iz reformacije prihva\u0107aju takvu molitvu, s time da se me\u0111u tzv. \u201eslobodnim Crkvama\u201c, katkada \u2013 ovisno o pojedinoj sredini, okolnostima i \u201elokalnim\u201c me\u0111ucrkvenim odnosima \u2013 trajno ili povremeno ipak suzdr\u017eava od zajedni\u010dke interkonfesijske molitve u ime te Crkve kao ustanove, no pojedinom pastoru i vjerniku nerijetko je i tada dopu\u0161teno sudjelovati u svoje osobno ime.<\/p>\n

U \u010detvrtom poglavlju rada koje ima naslov \u201eKompatibilnosti i nekompatibilnosti u stavovima s obzirom na vi\u0161ekonfesijsku molitvu\u201c prikazuje se metodom komparacije \u0161to je u iznesenim stavovima triju prethodno istra\u017eenih tradicija (katoli\u010dke, pravoslavne i reformacijske) kompatibilno i zajedni\u010dko, a \u0161to je nekompatibilno i suprotstavljeno.<\/p>\n

Peto poglavlje pod naslovom \u201ePrakti\u010dne smjernice za provo\u0111enje vi\u0161ekonfesijskih molitvenih susreta\u201c, imaju\u0107i u vidu svu slo\u017eenost i osjetljivost pri realizaciji takvih susreta, donosi cijeli niz korisnih i vrijednih uputa, savjeta i na\u010dela, kako bi se izbjegle nepotrebne tenzije i nadi\u0161le predmnijevane zapreke te predla\u017ee na\u010dine i interpretacije kako je mogu\u0107e \u2013 i na sada\u0161njem stupnju jedinstva u vjeri \u2013 i vidljivo prakticirati ekumensko zajedni\u0161tvo u molitvi (communicatio in spiritualibus). Sistematizirane su i u deset na\u010dela iznesene prakti\u010dne smjernice za koje autor dr\u017ei da mogu pridonijeti napretku kvalitete i intenziteta, tj. \u010de\u0161\u0107eg prakticiranja ekumenskih molitvenih susreta, a da se pritom ne dospije u eventualno kr\u0161enje zakonodavstva i doktrine vlastite Crkve.<\/p>\n

U \u0161estom poglavlju naslovljenom \u201eVi\u0161ekonfesijska molitva u Hrvatskoj\u201c istra\u017euje se kako pod povijesnim tako i pod ekleziolo\u0161ko-fenomenolo\u0161kim vidom prakticiranje ekumenskih molitvenih susretanja vi\u0161ekonfesijske naravi u Hrvatskoj. S obzirom da se na\u0161a podru\u010dja, ne bez povr\u0161nosti i predrasuda, \u010desto dr\u017ee i opisuju kao relativno pasivna \u201eekumenska periferija\u201c, autor uspijeva dokumentirati za neke mo\u017eda iznena\u0111uju\u0107e veliki broj interkonfesijskih molitvenih zbivanja te na taj na\u010din pridonosi korekciji uvelike pro\u0161irene a ipak fakti\u010dno neutemeljene percepcije o nedostatnim zalaganjima kr\u0161\u0107anskih Crkava na hrvatskim podru\u010djima, u pogledu interkonfesijskog molitvenog i duhovnog ekumenizma, a slijedom toga i ekumenizma op\u0107enito.<\/p>\n

Zaklju\u010dak sa\u017eima sveukupne istra\u017eiva\u010dke rezultate i postignu\u0107a doktorskoga rada. Obuhva\u0107aju\u0107i aktualno relevantne mjerodavne doktrinarne, zakonodavne i teolo\u0161ke pozicije kr\u0161\u0107anskih Crkava i zajednica: Katoli\u010dke Crkve, Pravoslavne Crkve te Crkava reformacije i reformacijske ba\u0161tine, autor identificira pote\u0161ko\u0107e na dosad nedovoljno istra\u017eenom podru\u010dju vi\u0161ekonfesijske molitve, sistematizira ih, analizira i \u2013 me\u0111u ostalim i kreiranjem novih terminolo\u0161kih sintagmi \u2013 rasvjetljuje i zavr\u0161no sugerira mogu\u0107nosti eventualnog nadila\u017eenja postoje\u0107ih pote\u0161ko\u0107a.<\/p>\n

Preostali dio rada sadr\u017ei literaturu, devet dodataka, kazalo osoba i \u017eivotopis autora disertacije.<\/p>\n

O. Ivan Ple\u0161e ro\u0111en je 10. studenoga 1992. godine u Zagrebu. Po zavr\u0161etku osnovno\u0161kolskog obrazovanja (1999.-2007.) upisuje op\u0107u gimnaziju srednje \u0161kole Ivan \u0160vear (Ivani\u0107-Grad, podru\u010dni odjel Kri\u017e). Zavr\u0161iv\u0161i srednjo\u0161kolsko obrazovanje i polo\u017eiv\u0161i dr\u017eavnu maturu (2007.-2011.), ulazi u formaciju u Redu bosonoge bra\u0107e Bla\u017eene Djevice Marije od gore Karmela te 2011. godine upisuje i Katoli\u010dki bogoslovni fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Filozofsko-teolo\u0161ki studij zavr\u0161io je diplomirav\u0161i 3. srpnja 2017. godine te stekav\u0161i stru\u010dni naziv magistar teologije (mag. theol.).<\/p>\n

Dokumentom Kongregacije za Isto\u010dne Crkve, koji je 19. velja\u010de 2020. potpisao prefekt Kongregacije Leonardo kard. Sandri, o. Ple\u0161e je dobio i dozvolu slu\u017eenja u isto\u010dnom obredu (tzv. \u201ebiritualnost\u201c), na pet godina. Nakon \u0111akonskog i sve\u0107eni\u010dkog re\u0111enja upisuje 14. studenoga 2018. poslijediplomski licencijatski i doktorski studij na Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu iz podru\u010dja ekumenske teologije. Dana 10. rujna 2021. uspje\u0161no zavr\u0161ava licencijatski studij i stje\u010de akademski stupanj licenca teologije (lic. theol.) iz podru\u010dja humanisti\u010dkih znanosti, polja teologije, grane ekumenske teologije. Odmah potom nastavlja i doktorski studij koji je, kako je spomenuto, 17. sije\u010dnja 2023. zavr\u0161io najvi\u0161om ocjenom \u201esumma cum laude\u201c.<\/p>\n

Uz zapisni\u010darku, voditeljicu Slu\u017ebe za znanstveno-istra\u017eiva\u010dke projekte Maju Kere\u0161a, mag. paed. relig. et catech., javnoj obrani je nazo\u010dio i niz drugih osoba, studenata i profesora s Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, znanaca, prijatelja i redovni\u010dke subra\u0107e novoga doktora teologije, me\u0111u kojima i o. Dario Toki\u0107, provincijal Hrvatske karmelske provincije sv. Oca Josipa.<\/p>\n