{"id":19776,"date":"2023-01-27T12:11:34","date_gmt":"2023-01-27T11:11:34","guid":{"rendered":"http:\/\/karmel.hr\/?p=19776"},"modified":"2023-01-27T12:12:46","modified_gmt":"2023-01-27T11:12:46","slug":"posjet-opatiji-admont-mjestu-suzivota-vjere-kulture-i-prirode","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/karmel.hr\/?p=19776","title":{"rendered":"Posjet opatiji Admont, mjestu su\u017eivota vjere, kulture i prirode"},"content":{"rendered":"

U srijedu 18. sije\u010dnja novaci su zajedno s magistrom i na\u0161im gostom gosp. Vladimirom iz \u010celareva u Srbiji posjetili Admont \u2013 najstariju benediktinsku opatiju u \u0160tajerskoj.<\/p>\n

Opatija Admont svoje po\u010detke duguje sv. Hemmi iz Gurka koja je darovala zemlji\u0161te i namijenila ga za podizanje benediktinske opatije. Zbog toga je 1074. tada\u0161nji nadbiskup Salzburga Gebhard pozvao benediktince iz drevne opatije sv. Petra u Salzburgu na novi osnutak u Admontu. Od tada pa do na\u0161ih dana benediktinski se na\u010din \u017eivota provodi unutar zidina ovog velebnog samostanskog zdanja.<\/p>\n

Upravo \u017eive\u0107i vjerno Pravilo koje im je u ba\u0161tinu ostavio sv. Benedikt, monasi sve do na\u0161ih dana uvelike doprinose kulturnom, gospodarskom i ekonomskom razvitku ne samo malenog mjesta Admont, ve\u0107 i \u0161ire okolice, zapo\u0161ljavaju\u0107i trenutno oko 500 radnika u \u0161irokom spektru samostanskih djelatnosti. Opatiji pripada 26 okolnih \u017eupa (od kojih su neke udaljene i 120km od same opatije), za koje du\u0161obri\u017eni\u010dku slu\u017ebu vodi desetak redovnika. Uz to, samostan odnedavna ima i vlastiti dom zdravlja, kao i gimnaziju koju poha\u0111a vi\u0161e od 700 u\u010denika. Povrh svega toga valja naglasiti istan\u010dani benediktinski osje\u0107aj za znanost i kulturu, pa tako \u010ditavo jedno krilo samostana \u010duva nekoliko muzejskih zbirki (prirodoslovni muzej, muzej moderne umjetnosti, muzej gotike…), a Admont se s pravom ponosi i najve\u0107om samostanskom bibliotekom na svijetu: oko 200.000 svezaka, 530 inkunabula i 1400 rukopisa. Barokna dvorana knji\u017enice, duga preko 70 metara, potje\u010de iz XVIII. stolje\u0107a. Ubrzo nakon izgradnje (1776. godine) postala je poznata i kao \u201eosmo svjetsko \u010dudo\u201c. Njezin izgled rezultat je zajedni\u010dkog rada vi\u0161e baroknih umjetnika. Biblioteku je prema be\u010dkoj nacionalnoj knji\u017enici sagradio Josef Hueber, zidove je oslikao Bartolomeo Altomonte, a drvene elemente i dekorativne skulpture izradio je Josef Stammel.<\/p>\n

Nakon \u0161to smo uz stru\u010dnu pratnju razgledali slavnu samostansku biblioteku i posjetili muzej gotike, uputili smo se prema neogoti\u010dkoj samostanskoj crkvi gdje nas je do\u010dekao na\u0161 \u201ekolega\u201c br. Markus, trenutno jedini novak ove opatije. On nas je poput vremeplova proveo kroz povijest crkve i same opatije, u kojoj danas \u017eivi 23 redovnika koji su aktivno uklju\u010deni u sve oblike pastorala i prethodno spomenutih djelatnosti.<\/p>\n

Na samome kraju, svojom dobrotom i blago\u0161\u0107u oplemenio nas je lik poniznog starca dostojanstvena dr\u017eanja o. Gebharda Gr\u00fcnfeldera. Njegovi su roditelji \u010detrdesetih godina pobjegli iz okolice Osijeka prema Grazu, a njihov se sin kasnije pridru\u017eio admontskim benediktincima dobiv\u0161i ime Gebhard, po salcbur\u0161kom nadbiskupu koji je na neki na\u010din i osniva\u010d te drevne opatije. O. Gebhard nas je zajedno s br. Markusom po\u010dastio u samostanskoj blagovaonici ve\u010derom, te smo u bratskom razgovoru mogli razmijeniti jo\u0161 detalja iz na\u0161ih samostanskih \u017eivota i tako se jo\u0161 bolje me\u0111usobno upoznati.<\/p>\n

Zahvalni Bogu i bra\u0107i benediktincima, uputili smo se prema na\u0161em samostanu u Grazu, obe\u0107av\u0161i o. Gebhardu da \u0107emo i slijede\u0107e godine ponoviti na\u0161 posjet s novom generacijom novaka.<\/p>\n