{"id":20222,"date":"2023-05-19T22:25:52","date_gmt":"2023-05-19T20:25:52","guid":{"rendered":"https:\/\/karmel.hr\/?p=20222"},"modified":"2023-05-19T22:25:52","modified_gmt":"2023-05-19T20:25:52","slug":"postulanti-na-ekumenskom-susretu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/karmel.hr\/?p=20222","title":{"rendered":"Postulanti na ekumenskom susretu"},"content":{"rendered":"

U subotu 13. svibnja, na Gospu Fatimsku, \u00a0karmelski su postulanti pod vodstvom priora somborskoga samostana oca Stjepana Vidaka pohodili Emaus fest. Ovaj je ekumenski doga\u0111aj organiziran u Marijanskome sveti\u0161tu Vodica, koje se nalazi u ba\u010dkom mjestu Ruski Krstur. Festival je odr\u017ean u organizaciji Pokreta Fokolara \u2013 Djelo Marijino, parohijskog Caritasa,\u00a0\u00a0Mjesne zajednice Ruski Krstur i Udru\u017eenja gra\u0111ana Pact Ruthenorum<\/em>. Iako je na reklamnim materijalima doga\u0111aj bio opisan kao ekumenski festival duhovne glazbe, radilo se o ne\u010dem puno \u0161irem i bogatijem.<\/p>\n

Ruski Krstur najstarije je rusinsko mjesto na ovim prostorima, a postoji od sredine 18. stolje\u0107a. Danas ima ne\u0161to vi\u0161e od 5000 stanovnika, ve\u0107inom Rusina, a jedno vrijeme ovdje je bilo sjedi\u0161te eparhije za grkokatolike u Srbiji, grkokatoli\u010dke eparhije sv. Nikolaja (Nikole). Marijansko sveti\u0161te Vodica, koje je ugostilo ovaj ekumenski susret, pro\u0161le je godine proslavilo 200. godi\u0161njicu postojanja. Na tome se mjestu, kod jednoga malog zdenca, dvjema djevojkama ukazala Gospa, a okolna su sela u vi\u0161e navrata vidjela stup svjetlosti kako se odande di\u017ee prema nebu.<\/p>\n

Prvi dio programa kojemu smo prisustvovali bio je ekumenski forum Mladi pitaju: Da li mo\u017eemo zajedno?<\/em>, na kojem su sudjelovali doma\u0107in susreta, grkokatoli\u010dki paroh krsturske parohije protojerej stavrofor o. Vladislav Varga, pravoslavni sve\u0107enik protojerej stavrofor o. Branko \u0106ur\u010din, koji je na susret do\u0161ao s blagoslovom episkopa novosadskog i ba\u010dkog Irineja, prof. Ekonomskog fakulteta u Osijeku Domagoj Sajter, pravoslavni teolog i vjerou\u010ditelj Marko Radakovi\u0107, pastor Evangelisti\u010dke slova\u010dke crkve Vladimir Lovas te na\u0161 o. Stjepan Vidak. Moderator foruma bila je Sne\u017eana Stojkovi\u0107 Pavlovi\u0107 iz Ministarstva pravde i Uprave za saradnju sa Crkvama i verskim zajednicama iz Beograda.<\/p>\n

Pitanja mladih bila su vrlo izravna i u pozitivnom smislu provokativna. Naime, mlade su doista zanimali, na primjer, to\u010dan povijesni opis okolnosti i razloga razjedinjenj\u00e2 kr\u0161\u0107ana, pitanje odgovornosti za raskole i uvjeti mogu\u0107nosti ponovnoga ujedinjenja. Sudionici foruma ipak su ispravno procijenili da ovakav susret jednostavno nije prikladno mjesto za makar i poku\u0161aj odgovaranja na ve\u0107inu takvih pitanja, pa su se radije koncentrirali na mogu\u0107nost dana\u0161njega zajedni\u010dkog nastupanja i djelovanja te pitanje osobne odgovornosti svakoga od nas da se te stvarne podjele dodatno ne produbljuju.<\/p>\n

U 20 sati po\u010deo je festival duhovne glazbe na kojem je sudjelovalo 9 glazbenih sastava. Prigodnim govorom otvorio ga je episkop grkokatoli\u010dke eparhije sv. Nikole \u0110ura D\u017eud\u017ear, a pjevane su pjesme na rusinskom, hrvatskom, latinskom, srpskom, staroslavenskom, ma\u0111arskom, slova\u010dkom, engleskom i talijanskom jeziku. Posebno su inspirativne bile izvedbe tradicionalnih pravoslavnih pjesama sastava Pravoslavni Pojci<\/em> te renesansne sakralne glazbe Vokalnog ansambla \u201eQuadrivia\u201c (njihove izvedbe mo\u017eete prona\u0107i ovdje<\/a> i ovdje<\/a>). Doista, tko bi mogao i pomisliti da \u0107e u malenome marijanskom sveti\u0161tu u Vojvodini mo\u0107i \u010duti tonove Palestrinine svete polifonije?<\/p>\n

Cijeli je susret bio obilje\u017een uzornim gostoprimstvom doma\u0107in\u00e2 i dobronamjerno\u0161\u0107u svih prisutnih.<\/p>\n