{"id":20627,"date":"2023-08-31T21:31:37","date_gmt":"2023-08-31T19:31:37","guid":{"rendered":"https:\/\/karmel.hr\/?p=20627"},"modified":"2023-08-31T21:31:37","modified_gmt":"2023-08-31T19:31:37","slug":"svetkovina-svetog-stjepana-kralja-u-somboru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/karmel.hr\/?p=20627","title":{"rendered":"Svetkovina svetog Stjepana kralja u Somboru"},"content":{"rendered":"

Sveti Stjepan, ugarski kralj, u Republici Ma\u0111arskoj te u Suboti\u010dkoj biskupiji slavi se 20. kolovoza, a ne 16. kolovoza kao u Hrvatskoj. Na taj dan 1904. godine bila je posveta novoizgra\u0111ene crkve u Somboru posve\u0107ene svetom Stjepanu kralju. Valja se sjetiti da je prvi Hrvat koji je kro\u010dio u novoizgra\u0111eni samostan, sluga Bo\u017eji o. Gerard Tomo Stanti\u0107, nosio redovni\u010dko ime od svetog Stjepana kralja<\/em>.<\/p>\n

Zavirimo kratko u 1904. godinu. Tada\u0161nji somborski gradona\u010delnik Hauke sazvao je 21. sije\u010dnja 1904. godine Odbor za gradnju crkve koji je na sjednici trebao razmotriti kome \u0107e se povjeriti pastoral u novoj crkvi. Iste godine na blagdan sv. Stjepana kralja, 20. kolovoza, slavit \u0107e se posveta crkve, a jo\u0161 nije bila rije\u0161ena njezina duhovna skrb. Pitanje je bilo: ho\u0107e li brigu o crkvi i vjernicima biti povjerena svjetovnom sve\u0107enstvu ili redovnicima. Gradona\u010delnik i Odbor bili su mi\u0161ljenja da u gradu ne treba osnivati drugu \u017eupu. Za pastoral u novoj crkvi kalo\u010dki je nadbiskup Gy\u0151rgy Cs\u00e1szka predlagao dva reda: bosonoge karmeli\u0107ane ili lazariste. Budu\u0107i da lazaristi u slijede\u0107e dvije godine nisu mogli preuzeti somborsku crkvu, Odbor se odlu\u010dio za karmeli\u0107ane.<\/p>\n

Iako je taj dan posveta crkve i sv. Stjepan je patron crkve, zbog raznoraznih povijesnih razloga s vremenom se ovaj dan nagla\u0161avao kao svetkovina vjernika Ma\u0111ara, \u0161to je svakako razumljivo zbog zna\u010denja sv. Stjepana za ma\u0111arski narod. No to je dovelo do toga da se me\u0111u vjernicima Hrvatima pomalo izgubila svijest da je za svaku crkvu, za svaki Bo\u017eji hram, dan njenog za\u0161titnika svetkovina (pro\u0161tenje), kao \u0161to je to i dan posve\u0107enja crkve. Ovdje se ta dva slavlja poklapaju.<\/p>\n

Svetu misu na hrvatskom jeziku u 10:30 predslavio je prior o. Stjepan Vidak uz koncelebraciju o. Zlatka \u017duvele. \u017dele\u0107i posvijestiti zna\u010denje ovog dana za ovo privilegirano mjesto susreta s Bogom, o. Stjepan je naglasio da svaki svetac uvr\u0161ten u kalendar Katoli\u010dke crkve ima svoju nacionalnu pripadnost, ali Katoli\u010dka crkva nije nacionalna crkva ve\u0107 upravo katoli\u010dka (gr\u010d. katholik\u00f3s \u2013sveop\u0107i, univerzalni<\/em>). Majka Crkva nam iz svakog naroda daje svijetle primjere za nasljedovanje u kojima u kona\u010dnici slavimo Boga u njegovim svetima.<\/p>\n

Slavlje svetog Stjepana za Ma\u0111are je nacionalni praznik i uklju\u010duje vi\u0161e sadr\u017eaja, a sveta misa je jedan od njih. Do 2014. godine misno slavlje s popratnim dru\u017eenjem vjernika u dvori\u0161tu samostana organizirala su bra\u0107a karmeli\u0107ani. Od sv. Stjepana 2014. godine misno slavlje predvodi netko od sve\u0107enika Ma\u0111ara, na misi su predstavnici gradskih i op\u0107inskih vlasti, strana\u010dki predstavnici, predstavnici udruga, predstavnici ma\u0111arskih mjesta u narodnim no\u0161njama, a sve prate ma\u0111arski mediji. Donosi se za blagoslov jedan kruh i vi\u0161e ko\u0161arica narezanog kruha. Nakon mise se narezani blagoslovljeni kruh dijeli ljudima na izlazu iz crkve, a cijeli kruh se predaje gradona\u010delniku ispred zgrade gradske skup\u0161tine. Nakon toga slijedi kulturni program te mimohod do prostorija Ma\u0111arske gra\u0111anske kasine, gdje se nastavlja s ru\u010dkom i dru\u017eenjem.<\/p>\n

Ovogodi\u0161nje misno slavlje u 17 sati predvodio je bezdanski \u017eupnik vl\u010d. Mihaly Z\u00e9lity koji ove godine slavi 25 godina sve\u0107eni\u0161tva. U koncelebraciji su bili \u010donopljanski \u017eupnik vl\u010d. L\u00e1szlo Hajd\u00fa, doroslovski \u017eupnik \u00c1rp\u00e1d Vereb\u00e9lyi, \u017eupnik iz Ma\u0111arske iz mjesta Vask\u00fat te oci Zlatko i Stjepan, a ministrirao je br. Leopold. Svirao je vl\u010d. G\u00e1bor Drobina, kapelan somborske \u017dupe Presvetog Trojstva, a pjevali su zbora\u0161i iz \u017eupe i pridru\u017eeni \u010dlanovi.<\/p>\n

Na kraju svete mise o. prior se obratio prisutnima na ma\u0111arskom jeziku i tom prilikom zahvalio vladi Republike Ma\u0111arske koja preko Nacionalnog savjeta ma\u0111arske nacionalne manjine financira obnovu na\u0161ih orgulja. Nakon mise uslijedilo je kratko osvje\u017eenje sa sve\u0107enicima u na\u0161oj blagovaonici.<\/p>\n