{"id":20728,"date":"2023-09-19T21:58:35","date_gmt":"2023-09-19T19:58:35","guid":{"rendered":"https:\/\/karmel.hr\/?p=20728"},"modified":"2023-09-19T22:01:36","modified_gmt":"2023-09-19T20:01:36","slug":"svecani-zavjeti-s-gabrijele-od-isusa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/karmel.hr\/?p=20728","title":{"rendered":"Sve\u010dani zavjeti s. Gabrijele od Isusa"},"content":{"rendered":"

U subotu 16. rujna u samostanu Presvetog Srca Isusova u Gospi\u0107u \u00a0s. Marija Gabrijela od Isusa do\u017eivotnim se redovni\u010dkim zavjetovanjem posve i zauvijek\u00a0 posvetila\u00a0 Gospodinu. S. Marija Gabrijela od Isusa (Doris Stra\u017eanac) ro\u0111ena je 1992. Odrasla je u Ko\u0161ki kod Na\u0161ica. Roditelji Dubravka i Darko imaju petero djece: k\u0107eri Dariju, Magdalenu i s. Gabrijelu te sinove Darija i Dinka. Osnovnu \u0161kolu s. Gabrijela zavr\u0161ila je u Ko\u0161ki, a srednju i studij prava u Osijeku. Bila je aktivna u zajednici mladih Duhos u Osijeku i u molitvenoj zajednici Krvi Kristove u Ko\u0161ki. U Karmel sv. Josipa u Levanjskoj Varo\u0161i ulazi 2015. g., a 2022. g. odlazi na\u00a0 osnutak Karmela\u00a0u\u00a0Gospi\u0107u.<\/p>\n

Svojom molitvom i nazo\u010dno\u0161\u0107u slavlje su, uz sestre iz redovni\u010dke obitelji, uveli\u010dali roditelji, rodbina te poznanici zavjetovanice. Toga dana kroz mnoge geste i simbole sve je podsje\u0107alo na Kristovu zaru\u010dni\u010dku ljubav \u2013 od ure\u0111enja kapele\u00a0 do sve\u010dane liturgije. Euharistijsko slavlje s obredom do\u017eivotnog zavjetovanja predslavio je biskup mons. Zdenko Kri\u017ei\u0107 koji je na po\u010detku slavlja rekao kako je ovaj doga\u0111aj pun milosti, ne samo za sestru ve\u0107 i za sve vjernike, obitelj te prijatelje karmelske zajednice.<\/p>\n

Zavjete sestre u ime Crkve primila je poglavarica s. Marija Teodora od Presvetog Trojstva.<\/p>\n

Po zavr\u0161etku euharistijskog slavlja, biskup Zdenko \u010destitao je roditeljima, govore\u0107i kako nisu izgubili k\u0107er, ve\u0107 im je ona dar s kojim \u0107e ostati povezani, mo\u017eda i najbli\u017ee, u molitvi i duhovnom zajedni\u0161tvu. Sve\u010danost se nastavila u prostorijama samostana u radosti zajedni\u0161tva sestara i uzvanika.<\/p>\n

Valentina Borovac<\/p>\n

Preuzeto s: https:\/\/gospicko-senjska-biskupija.hr<\/a><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Homilija mons. Zdenka Kri\u017ei\u0107a<\/strong><\/p>\n

Kod ove svete Mise sestra Gabrijela \u0107e, kao prva sestra novog Karmela u Gospi\u0107u, polo\u017eiti svoje do\u017eivotne redovni\u010dke zavjete: zavjet siroma\u0161tva, poslu\u0161nosti i \u010disto\u0107e. U ova tri zavjeta sadr\u017eano je jo\u0161 puno toga \u0161to se izrijekom ne spominje. Prije svega to je molitva, ljubav i zajedni\u0161tvo sestara, zauzetost u rastu u krepostima i postizanju \u0161to svetijeg \u017eivota, spremnost na slu\u017eenje, \u017ertve Bogu za spasenje ljudi, itd.<\/p>\n

Sestra je izabrala, ili bolje re\u010deno, od Boga je pozvana, da sve to ostvaruje u jednom posebnom stilu \u017eivota: u klauzuri, u povu\u010denosti, skrovitosti, daleko od ugoda koje nudi svijet.<\/p>\n

Ovaj stil \u017eivota nije nastao zato da se pobjegne od svijeta i svih problema s kojima se ljudi u svijetu moraju suo\u010davati; to nije bijeg od ljudi i njihove gre\u0161nosti da bi se \u017eivjelo u miru i spokoju, nego naprotiv: ovo je stil \u017eivota u kojem osobe prikazuju u potpunosti svoj \u017eivot Bogu za spasenje ljudi. Njihov \u017eivot je molitva u kojoj neprestano nose Boga ljudima i nose ljude k Bogu.<\/p>\n

I Isus se tako \u010desto, i redovito, povla\u010dio u osamu, gdje je molio i prikazivao ljude nebeskom Ocu. Kada ga jednom ljudi, pa i sami u\u010denici tra\u017ee, i nalaze, Petar mu ka\u017ee: \u201eU\u010ditelju, svi te tra\u017ee.\u201c<\/p>\n

\u010cini se kao da mu je Petar htio re\u0107i: <\/em>\u201eU\u010ditelju, svi te trebaju, svi te tra\u017ee, a ti ovdje gubi\u0161 vrijeme.\u201c<\/em> Petar jo\u0161 ne zna da je Isus, i kada se povukao u osamu na molitvu, tu posve za ljude. On se nije od ljudi sakrio ili pobjegao. Kada ga ljudi tra\u017ee, oni ga i nalaze.<\/p>\n

Molitva nije bijeg od ljudi, nego naporna zauzetost za ljude i njihovo dobro.<\/p>\n

U jednom svojem nagovoru osobama redovni\u010dkog \u017eivota, papa Franjo je rekao:<\/p>\n

Redovni\u0161tvo nije i ne smije biti neka grupa izabranih koja gleda samo ne sebe. \u2026 Ne mo\u017ee i ne smije biti na distanci u odnosu na druge ljude. … Ne smijemo vjerovati da \u0107emo na\u0107i stablo \u017eivota povla\u010de\u0107i se od ljudi. To stablo \u017eivota \u0107e biti bez ploda, ili s plodovima bez okusa i mirisa. <\/em><\/p>\n

Treba razbiti ideju o redovni\u010dkom \u017eivotu kao povu\u010denosti u osamu gdje je mogu\u0107e \u017eivjeti miran i siguran \u017eivot bez uznemiravanja svijeta koji je kao \u201epokvaren i gre\u0161an\u201c. Redovni\u010dki \u017eivot mora biti, ne bijeg od svijeta, nego svjedo\u010danstvo svijetu.<\/em><\/p>\n

Ako znamo da se dana\u0161nji \u010dovjek dobrim dijelom otu\u0111io od mnogih vrednota ljudskog dostojanstva, to nije razlog da se redovni\u0161tvo otu\u0111i od takvog \u010dovjeka. Potrebno je tog \u010dovjeka na\u0107i i susresti sa ponudom evan\u0111elja.<\/em><\/p>\n

Sveta Mala Terezija je progla\u0161ena za\u0161titnicom misija, a nikada nije bila u misijama. Ona je za misije molila i \u017ertvovala se, i tako je dala neizmjeran doprinos misijskom djelovanju Crkve. Zato Ivan Pavao II. ka\u017ee da \u201ekontemplativni \u017eivot razvija izvanrednu apostolsku i misionarsku djelotvornost\u201c, a te zajednice su \u201epostavljene kao grad na gori i svjetiljke na svije\u0107njaku i one na vidljiv na\u010din prikazuju cilj prema kojemu hodi cijela crkvena zajednica\u201c (VC 59).<\/p>\n

Sestra Gabrijela je za slavlje svojih do\u017eivotnih zavjeta izabrala evan\u0111eoski odlomak o nepoznatoj \u017eeni koja je, nepozvana, u\u0161la u ku\u0107u jednog \u010dovjeka kod koga je Isus bio gost, i sa skupocjenom pomasti pomazala Isusovu glavu. Ona sigurno ima svoje razloge zbog kojih je izabrala ovaj evan\u0111eoski odlomak. Bez sumnje jedan je od razloga njezina simpatija prema ovoj nepoznatoj \u017eeni i njezinoj gesti ljubavi prema Isusu.<\/p>\n

Sami Isusovi u\u010denici su negodovali zbog \u010dina te \u017eene. Marko ka\u017ee da su se otresali na nju, bili prema njoj grubi, jer su smatrali da nepotrebno prolijeva skupocjene miomirise koji su se mogli dobro prodati i novac dati siromasima.<\/p>\n

Sam Isus mora braniti gestu ove \u017eene i ka\u017ee da je ona pomazala njegovo tijelo za ukop, jer se doga\u0111aj zbio malo prije njegove muke. Poznato je da nakon smrti Isusovo tijelo nije pomazano uljem, kako je bio obi\u010daj, jer se sve radilo u \u017eurbi, budu\u0107i da je uskoro nastupala subota kada se to nije moglo obavljati. \u017dene koje su to htjele u\u010diniti u nedjelju ujutro do\u0161le su prekasno, Isusovo tijelo vi\u0161e nije bilo u grobu.<\/p>\n

Isus hvali \u017eeninu gestu koja je u\u010dinjena u pravi trenutak. On zna \u0161to se mo\u017ee \u010diniti uvijek, \u0161to ponekad, a \u0161to samo jedanput. \u017denina plemenita gesta u\u010dinjena je u trenutku kada se protiv Isusa sprema urota i izdaja. Vjerski i politi\u010dki vo\u0111e tra\u017ee na\u010dina kako da Isusa uhvate i ubiju, jedan njegov u\u010denik u tome im poma\u017ee, a \u017eena je prona\u0161la na\u010din kako da Isusu u\u010dini djelo ljubavi. Plemenitost i ljepota \u010dina ove \u017eene u jakom je kontrastu s mr\u017enjom i zlom koji Isusa okru\u017euju.<\/p>\n

Evan\u0111elisti ne otkrivaju ime \u017eene, ona ostaje nepoznata. Vjerojatno to \u010dine svjesno, jer \u017eele posti\u0107i univerzalnost \u017eenina \u010dina: ona postaje model i uzor za sve Isusove u\u010denice. \u017deni ne znamo ime, ali ona se danas mo\u017ee zvati Gabrijela.<\/p>\n

Doga\u0111ajem pomazanja ove \u017eene evan\u0111elisti nagovje\u0161taju da \u0107e \u017eene imati veliku ulogu u Isusovoj muci. Istina, one ne mogu promijeniti Isusov patni\u010dki put, ali mogu, poput ove nepoznate \u017eene, \u010diniti ono \u0161to je mogu\u0107e: stajati blizu Isusova kri\u017ea, pru\u017eiti mu ru\u010dnik, pokazati mu pla\u010dem da s njim suosje\u0107aju, pratiti ga do groba, u nedjeljno jutro do\u0107i na grob s nakanom da mu iska\u017eu djelo ljubavi i poma\u017eu njegovo mrtvo tijelo (usp. Mk 15,40-47; 16,1). Mo\u017eemo re\u0107i da jedino \u017eene nisu ostavile i napustile Isusa u njegovoj muci, nisu mu okrenule le\u0111a. Zbog toga je njima, upravo \u017eenama, najprije priop\u0107ena poruka o Isusovu uskrsnu\u0107u (usp. Mk 16,5-7). One se pona\u0161aju onako kako bi se trebali pona\u0161ati pravi Isusovi u\u010denici.<\/p>\n

Danas slijediti primjer ove \u017eene koja je pomazala Isusovo tijelo zna\u010di znati malim djelima slu\u017eenja i \u017ertve iskazivati ljubav svima: siroma\u0161nima i bolesnima, umornima i optere\u0107enima, a napose onima s kojima se \u017eivi u istoj ku\u0107i. Kako su va\u017eni i dragocjeni ovi mali \u010dini ljubavi i pa\u017enje.<\/p>\n

Iz ovog doga\u0111aja ne bih ispustio jo\u0161 jedan detalj s kojim se mora ra\u010dunati. \u017dena sa svojim plemenitom gestom nailazi na protivnike, na one koji se na nju otresaju. Ima uvijek tih vje\u010ditih nezadovoljnika kojima smeta \u010dak i dobro djelo, koji \u0107e popljuvati ne\u010dije znakove pa\u017enje, male usluge i \u017ertve. To nas ne smije obeshrabriti da odustanemo od zauzetosti za dobro, da odustanemo od slu\u017eenja i darivanja drugima. Sam Isus \u0107e nas tada braniti i tje\u0161iti kao i ovu \u017eenu. O tome smo \u010duli apostola Pavla koji iz svog vlastitog iskustva govori o Bo\u017ejoj obrani u neda\u0107ama \u017eivota i Isusu koji se zauzima za nas.<\/p>\n

Draga s. Gabrijela! Pozivaju\u0107i te u ovaj zahtjevan stil redovni\u010dkog \u017eivota, Isus ti ne jam\u010di da ne\u0107e\u0161 imati trpljenja, protivljenja i tama. On ti samo jam\u010di da je njegova snaga ljubavi ja\u010da od svega toga.<\/p>\n

Sveta Mala Terezija, \u010diju 150. obljetnicu ro\u0111enja obilje\u017eavamo ove godine, veli da je u svom redovni\u010dkom \u017eivljenju imala vi\u0161e trnja nego ru\u017ea.<\/p>\n

Me\u0111utim, zadivljuju\u0107i je njezin odgovor na trpljenja koja je imala. Ona nije kukala i prigovarala Bogu, nije i\u0161la tra\u017eiti utjehu od ovoga ili onoga, nego je odlu\u010dila da ona sama bude utjeha Isusu zbog svega \u0161to je on pretrpio zbog nas. Ona njemu i za njega prikazuje svoje patnje. Njezine su se patnje tako pretvarale u \u201elako breme\u201c. To je bila neizmjerna posvetna snaga njezina \u017eivota.<\/p>\n

Kolikogod je u svom redovni\u010dkom hodu imala vi\u0161e trnja nego ru\u017ea, ona zbog toga nije postala trn, nego ru\u017ea. I zato je na slikama uvijek prikazana s ru\u017eama. To samo govori kako je patnje mogu\u0107e pretvoriti u blagoslov, i kako ne postoji te\u017eak ili gre\u0161an ambijent u kojem nije mogu\u0107e biti svet. Draga s. Gabrijela, trudi se biti uvijek ru\u017ea, nikada trn.<\/p>\n

I na kraju samo nekoliko rije\u010di o zna\u010denju tri zavjeta koja \u0107e\u0161 ti dati Bogu:<\/p>\n

Siroma\u0161tvo<\/strong>: Siroma\u0161tvo se ne sastoji prvenstveno u ne imati, nego u znati dati. Znati dati, prije svega, sebe kroz ljubav i slu\u017eenje, kroz dobrotu i ljubaznost, u vedrini i radosti. Biti siroma\u0161an u zajednici prvenstveno zna\u010di biti zadovoljan s onim \u0161to se ima, ali isto tako znati u \u017eivotu prihvatiti i to: ne imati, bez dramatiziranja i napetosti. Apostol Pavao je to rekao na ovaj na\u010din: \u201eMogu obilovati, mogu oskudijevati, sit biti i gladovati.\u201c<\/strong><\/p>\n

Nije dovoljno biti siroma\u0161an, nego je potrebno i znati biti sa siroma\u0161nima. Siroma\u0161tvo je prije svega solidarnost i udioni\u0161tvo, a potom askeza. Vi ne\u0107ete imati dobara s kojima \u0107ete mo\u0107i rje\u0161avati probleme siroma\u0161nih, ali \u0107ete ih znati primati, saslu\u0161ati, podariti im svoga vremena, primiti srcu njihove nevolje i te nevolje molitvom prikazivati Bogu. To je najdragocjenija pomo\u0107 koju mo\u017eete dati siroma\u0161nima. A to je istinsko siroma\u0161tvo u duhu koje Isus progla\u0161ava bla\u017eenim.<\/p>\n

\u010cisto\u0107a ili Djevi\u010danstvo:<\/strong> U Bibliji, u Starom zavjetu, biti djevica ili nerotkinja smatrano je nesre\u0107om. K\u0107erka suca Jiftaha, prije nego \u0107e biti \u017ertvovana, moli da bude pu\u0161tena dva mjeseca lutati po gorama sa svojim prijateljicama i oplakivati svoje djevi\u010danstvo (Suci 11,37). S pravom se smatralo da je punina osobnosti u o\u010dinstvu i maj\u010dinstvu. I to je istina. To va\u017ei i za redovni\u010dki \u017eivot.<\/p>\n

Ako celibat ne dovede osobe do toga da postanu zaista o\u010devi i majke, u duhovnom smislu, dovest \u0107e ih do velikih frustracija, do praznine i do neizdr\u017eivog nezadovoljstva. Sestre, niste pozvane od Boga da ostanete neke stare cure, nego da po srcu i ljubavi budete uistinu majke: majke koje znaju ljubiti, \u017ertvovati se, darivati se, odricati se i trpjeti za duhovnu djecu, a to su svi ljudi koje molitvama prikazujete Bogu.<\/p>\n

Poslu\u0161nost:<\/strong> Mistika poslu\u0161nosti nije mistika podlo\u017enosti, nego mistika odgovornosti. Bez mistike odgovornosti nema pravog zajedni\u0161tva. Tu je prije svega odgovornost pred Bogom. Ako toga nema, ne\u0107e se nikada do\u0107i do zrelosti redovni\u010dke poslu\u0161nosti. Ako osoba ne provjerava svoju poslu\u0161nost u odnosu na Boga, ne\u0107e nikada znati \u017eivjeti redovni\u010dku poslu\u0161nost. Nije te\u0161ka poslu\u0161nost poglavarima, ali jest ona volji Bo\u017ejoj. Mnoge stvari pretpostavljeni ne\u0107e od tebe nikada tra\u017eiti, ali Bog ho\u0107e. Ako se to ne provjerava i kroz savjest ne propituje, nema evan\u0111eoske poslu\u0161nosti.<\/p>\n

Istina, bez zrelog \u017eivljenja zavjeta nije mogu\u0107e ostvariti ideal zajedni\u0161tva, bratstva ili sestrinstva. Zajedni\u010dki \u017eivot bez bratstva ili sestrinstva gubi smisao. Bratstvo ili sestrinstvo se ne mo\u017ee graditi na rivalstvu, konkurenciji i nejednakosti.<\/p>\n

Draga s. Gabrijela! Isus te je pozvao na poseban stil \u017eivota koji je zahtjevan, ali i jako lijep za onoga tko ga razumije. Isus te nije pozvao da u zatvorenosti klauzure bude\u0161 neka patnica, nego radosna i sretna. To je njegova \u017eelja za tebe. Bit \u0107e sigurno tako ako bude\u0161 uvijek imala Isusa pred o\u010dima. Istina, mora se ra\u010dunati i s tim da \u0107e nekada nado\u0107i i tame, guste magle, kada se ni\u0161ta ne vidi, i to upla\u0161i kao oblak u\u010denike na Taboru.<\/p>\n

Stari biblijski mudrac poru\u010duje: \u201eAko \u010dovjek \u017eivi i mnogo godina, neka se uvijek veseli, ali neka se sjeti da \u0107e i tamnih dana biti mnogo\u201c (Prop 11,8). Takav je \u017eivot, u bilo kojem pozivu. Ali Isus \u010dini sve da njegov u\u010denik ni tada ne izgubi radost i vedrinu. On nam i tada poru\u010duje: \u201eJa sam, ne boj se.\u201c \u017delim ti od srca jako i trajno iskustvo ove radosne istine. Amen.<\/p>\n

Preuzeto s: https:\/\/gospicko-senjska-biskupija.hr\/propovijedi-poslanice\/poruka\/homilija-biskupa-mons.-zdenka-krizica-na-dozivotnim-zavjetima-karmelicanke-<\/a><\/span><\/p>\n