Rim, 17. rujna 2023.<\/p>\n
Draga bra\u0107o i sestre terezijanskog Karmela!<\/p>\n
Najzna\u010dajniji noviji doga\u0111aj u \u017eivotu Reda nedvojbeno je izvanredni definitorij koji je odr\u017ean u Lisieuxu od 28. kolovoza do 2. rujna. Bio je to prvi susret ove vrste u sada\u0161njem \u0161estogodi\u0161njem razdoblju na kojem su sudjelovali novi poglavari provincija i drugih okru\u017eja izabrani ili imenovani prigodom kapitula proteklih mjeseci. Skup se sastao nekoliko metara od Karmela u Lisieuxu, mjesta gdje je Terezija od Djeteta Isusa \u017eivjela kao karmeli\u0107anka i zauvijek u\u0161la u \u017eivot. U ovoj godini u kojoj slavimo 150. obljetnicu njezina ro\u0111enja i stotu obljetnicu progla\u0161enja bla\u017eenom, na\u0161a nas sestra svojim primjerom i svojim spisima podsje\u0107a da smo pozvani na svetost u jednostavnosti svakodnevnog postojanja, \u010dine\u0107i dobro male stvari iz ljubavi prema Bogu i drugima, i potpuno se pouzdaju\u0107i u O\u010devo milosr\u0111e.
\nNa Izvanrednom definitoriju sudjelovalo je 9 biskupa Reda iz raznih dijelova svijeta. Upustili smo se u oboga\u0107uju\u0107i dijalog s njima o njihovom osobnom iskustvu i njihovim prijedlozima za Red u sada\u0161njem trenutku. Upravo prije nekoliko dana objavljeno je imenovanje mons. Zdenka Kri\u017ei\u0107a nadbiskupom splitsko-makarskim (Hrvatska).
\nNekoliko dana nakon Izvanrednog definitorija imali smo tromjese\u010dno zasjedanje Generalnog definitorija koji se sastao od 6. do 16. rujna u Rimu. Prije svega, definitorij je imao zadatak prikupiti i raspravljati o temama o kojima se raspravljalo u Lisieuxu, ponuditi smjernice, odluke i konkretne prijedloge. Nadalje, kao i obi\u010dno, osvrnuli smo se na druga relevantna pitanja iz \u017eivota Reda i odgovornosti Generalne uprave.<\/p>\n
Pisane informacije i grafi\u010dki materijali o tijeku Izvanrednog definitorija u Lisieuxu distribuirani su uobi\u010dajenim kanalima (dru\u0161tvene mre\u017ee, internetska stranica itd.). Nadalje, ovih \u0107e dana biti poslan potpuni sa\u017eetak radova, sastavljen uz pomo\u0107 fra Fabija Silvestrija, koji je tijekom radova bio moderator. Glede sadr\u017eaja glavnih pitanja o kojima se raspravljalo na sastanku, Generalni definitorij donio je sljede\u0107e zaklju\u010dke:<\/p>\n
<\/p>\n
1. Restrukturiranje Reda<\/p>\n
Sredi\u0161nja tema definitorija u Lisieuxu bila je restrukturiranje Reda: vrste okru\u017eja, oblici me\u0111usobne suradnje, mogu\u0107e ujedinjenje susjednih okru\u017eja itd.<\/p>\n
a) Vrste okru\u017eja
\nGeneralni definitorij predlo\u017eio je u Lisieuxu da se pojednostavi sada\u0161nja struktura, smanjuju\u0107i vrste postoje\u0107ih okru\u017eja. Rije\u010d je u biti o povratku na ve\u0107 prisutne indikacije u vlastitom pravu, od kojih se novija praksa udaljila. Cilj je da pravni status svakog okru\u017eja odgovara njegovoj \u017eivotnoj samostalnosti. Konkretan prijedlog, \u0161iroko prihva\u0107en od strane Izvanrednog definitorija, jest da se u osnovi zadr\u017ee tri vrste okru\u017eja, od kojih je jedna autonomna, jedna ovisna o provinciji i jedna ovisna o Generalnom definitoriju:
\n– Provincija (Ustanove OCD 144-148). To je povijesno i uobi\u010dajeno podru\u010dje Reda, prisutno na odre\u0111enom podru\u010dju, obdareno \u017eivotnom i pravnom samostalno\u0161\u0107u.
\n– Podru\u010dni vikarijat (Odredbe za primjenu Ustanova 158). Dio je provincije, iako u\u017eiva odre\u0111eni stupanj samostalnosti sukladno odgovaraju\u0107em Statutu. Vikarijat je osmi\u0161ljen za situacije rasta na podru\u010dju daleko od sredi\u0161ta Provincije, kao me\u0111ufaza prije nego \u0161to postane samostalno okru\u017eje. Trenuta\u010dno tako\u0111er mo\u017ee biti korisno za smanjivanje broja okru\u017eja koja treba pomagati.
\n– Povjerenstvo (Odredbe za primjenu Ustanova 155-157). To je okru\u017eje koje izravno ovisi o Generalnom definitoriju, tako\u0111er sukladno posebnom Statutu. Sada\u0161nja povjerenstva i generalne delegature mogu spadati u ovu kategoriju. Povjerenstvo ne bi trebalo biti uobi\u010dajeni oblik, nego iznimna mogu\u0107nost za slu\u010dajeve kada iz nekog razloga nije izvedivo ili nije zgodno da neki teritorij bude dio provincije. (\u201ePovjerenstvo \/ komesarijat\u201c je naziv koji se trenutno koristi u na\u0161em zakonodavstvu; me\u0111utim, uzimaju\u0107i u obzir konotacije pojma \u201epovjerenik \/ komesar\u201c na nekim mjestima, mogao bi se zamijeniti s \u201eGeneralno povjerenstvo\u201c.)
\nIako zakonodavstvo predvi\u0111a tu mogu\u0107nost, ne vjerujemo da je razborito promicati stvaranje poluprovincija, zato \u0161to one u\u017eivaju pravnu samostalnost sli\u010dnu onoj provincije, unato\u010d \u010dinjenici da op\u0107enito ne posjeduju potrebne uvjete da to budu.
\nS druge strane, ostaje mogu\u0107nost da provincija imenuje povjerenika za neke ku\u0107e udaljene od sredi\u0161ta provincije (Odredbe za primjenu Ustanova\u00a0 220), a da to ne podrazumijeva postojanje okru\u017eja, kako se dosad vjerovalo u pogledu tzv. provincijskih povjerenstava.<\/p>\n
Pojednostavljenje ove tri temeljne vrste okru\u017eja provodit \u0107e se postupno.<\/p>\n
b) Suradnja izme\u0111u susjednih okru\u017eja
\nJedno od sredstava za napredak u zajedni\u0161tvu i jedinstvu unutar Reda, kao i za u\u010dvr\u0161\u0107ivanje prisutnosti u razli\u010ditim regijama, jest suradnja \u2013 ili \u010dak ujedinjenje \u2013 susjednih okru\u017eja. Trenuta\u010dno postoji mnogo malih okru\u017eja kojima je potrebna pomo\u0107 u va\u017enim aspektima kao \u0161to su formacija, upravljanje ili ekonomija.
\nDefinitorij poziva na rast bratskih odnosa i uzajamne pomo\u0107i u raznim regijama svijeta, pri \u010demu valja napredovati u smjeru stvaranja dovoljno velikih okru\u017eja da postanu provincije. Da bi to bilo mogu\u0107e, potrebno je njegovati otvoren i gostoljubiv mentalitet koji po\u0161tuje kulturnu i dru\u0161tvenu raznolikost, stavljaju\u0107i uvijek u sredi\u0161te interesa karizmu terezijanskog Karmela koju svi dijelimo.
\nPozivamo ve\u0107 uspostavljene provincije da ugoste i pomognu malim okru\u017ejima susjednih podru\u010dja. Neka sada\u0161nja povjerenstva, poluprovincije ili izaslanstva mogli bi postati dio provincije, u po\u010detku kao regionalni vikarijati.<\/p>\n
c) Prijedlog mape Reda
\nNa temelju gore navedenih kriterija i uzimaju\u0107i u obzir dijalog koji se odvijao u razli\u010ditim jezi\u010dnim skupinama tijekom izvanrednog definitorija u Lisieuxu, definitorij je ovih dana razvio prvi prijedlog za restrukturiranje Reda. Ovaj nacrt bit \u0107e predstavljen svim okru\u017ejima kako bi se mogao vrednovati i obogatiti odgovaraju\u0107im prilozima. Nova karta \u0107e se implementirati i primjenjivati postupno kako to razli\u010dite situacije dopu\u0161taju.<\/p>\n
<\/p>\n
2. Redovnici u slu\u017ebi drugih provincija<\/p>\n
Tijekom posljednjih nekoliko godina regulirana je prisutnost redovnika izvan podru\u010dja vlastite Provincije. Kako bismo postigli ovaj cilj, po\u0161li smo od temeljnih na\u010dela na\u0161eg na\u010dina \u017eivota sadr\u017eanih u na\u0161em zakonodavstvu. Za promicanje dosljedne i jedinstvene prisutnosti Reda u svakoj regiji, ispravno je i pozitivno nastaviti odr\u017eavati na\u010delo teritorijalnosti, tako da na svakom mjestu postoji jedan glavni poglavar.
\nU tom kontekstu, kako bi se pomoglo okru\u017ejima kojima je to potrebno i kako bi se promicala suradnja i solidarnost u Redu, postoji mogu\u0107nost da redovnik iz jedne provincije mo\u017ee privremeno prije\u0107i u slu\u017ebu druge provincije. Nakon istra\u017eivanja i vrednovanja nedavnih iskustava, Generalni definitorij sada smatra potrebnim izmijeniti i pojednostaviti praksu sporazuma izme\u0111u provincija o ovoj temi, formalno potvr\u0111uju\u0107i ono \u0161to je iznio u Lisieuxu.
\nZa prijelaz redovnika u slu\u017ebu druge provincije slijedit \u0107e se ono \u0161to je utvr\u0111eno na\u0161im zakonodavstvom (OPU 135-137), za \u0161to je potrebna suglasnost dvaju provincijala i dopu\u0161tenje generala. U tu \u0107e se svrhu za svakog redovnika, prema modelu koji je pripremio definitorij, sastaviti dokument koji se \u0161alje svim okru\u017ejima.
\nVa\u017eno je uzeti u obzir neka temeljna na\u010dela i kriterije, kako je obja\u0161njeno u dokumentu predstavljenom u Lisieuxu. Posebno \u017eelimo istaknuti:
\n1. Redovnik koji prihva\u0107a da bude poslan slu\u017eiti drugom okru\u017eju mora to u\u010diniti s misionarskim duhom i obiteljskim osje\u0107ajem. Mora imati istinsku \u017eelju da u\u010di o lokalnoj kulturi i da se uklopi u okru\u017eje i zajednicu kojoj je dodijeljen.
\n2. U isto vrijeme, okru\u017eje koje prihva\u0107a redovnika mora imati stav istinske dobrodo\u0161lice i ponuditi odgovaraju\u0107a sredstva kako bi on mogao razumjeti stvarnost u kojoj \u0107e \u017eivjeti i biti u stanju integrirati se.
\n3. U na\u010delu neka se izbjegava da zajednica bude sastavljena od redovnika iz jednog stranog okru\u017eja, bez ijednog redovnika iz lokalnog okru\u017eja.
\n4. Prijelaz redovnika u slu\u017ebu drugog okru\u017eja ne\u0107e biti vezan ni za kakvu vrstu financijske naknade.
\n\u0160to se ti\u010de ove posljednje to\u010dke, treba imati na umu da je financijska pomo\u0107 potrebnim provincijama odgovornost cijelog Reda. Ova se pomo\u0107 mo\u017ee ponuditi izravno izme\u0111u provincija ili preko Generalne uprave, koja je ve\u0107 uspostavila fond za pomo\u0107 pri po\u010detnoj formaciji i fond za pomo\u0107 misionarskim projektima.<\/p>\n
<\/p>\n
3. Poslanje Reda<\/p>\n
Jo\u0161 jedna od tema koje su bile predmetom dijaloga na Izvanrednom definitoriju u Lisieuxu je poslanje i misije u Redu. Konkretno, radilo se o promi\u0161ljanju kriterija koji moraju voditi otvaranje novih zajednica ili prisutnost na novim teritorijima. Nabrajamo i izdvajamo neke od najznakovitijih u sada\u0161njem trenutku: <\/p>\n B. OSTALA PITANJA<\/span><\/p>\n 1. Prioriteti \u0161estogodi\u0161njeg razdoblja<\/p>\n Kao i obi\u010dno na na\u0161im susretima, razmotrili smo prioritetne teme Reda u ovom \u0161estogodi\u0161njem razdoblju, kako ih je utvrdio Generalni kapitul 2021. godine.<\/p>\n Jedan od prioriteta je Deklaracija o karizmi, koja predstavlja va\u017enu referentnu to\u010dku u promi\u0161ljanju i odlukama Reda, kako bismo danas \u017eivjeli na\u0161u karizmu na aktualan i utjelovljen na\u010din. Neki su provincijski kapituli tra\u017eili konkretne oblike za prakti\u010dnu primjenu na\u010dela izra\u017eenih u Deklaraciji. Poti\u010demo cijeli Red da nastavi obnavljati na\u0161u identifikaciju i predanost stilu \u017eivota na koji smo se osjetili pozvanima. 2. \u017divot okru\u017eja<\/p>\n Generalni definitorij bavio se raznim pitanjima koja se odnose na pojedine okru\u017eja, od kojih izdvajamo neka od va\u017enijih.<\/p>\n a) Bratski posjet Kanadi b) Bratski posjet Australiji c) Provincijski kapituli d) Malabar e) Lombardija f) Razno: g) Generalna kurija 2. Bosonoge karmeli\u0107anke<\/p>\n Rafa\u0142 Wilkowski, tajnik za redovnice, predstavio je korake poduzete u procesu revizije Konstitucija (1991.). Iz federacija sti\u017eu prvi prilozi koji \u0107e poslu\u017eiti kao pripremni materijal za sastanak predsjednica ili delegata federacija u travnju slijede\u0107e godine. 3. Svjetovni Karmel<\/p>\n S o. Ramirom Casaleom, generalnim delegatom za svjetovni red, razmi\u0161ljali smo o specifi\u010dnim aspektima \u017eivota nekih zajednica u razli\u010ditim dijelovima svijeta. Svjetovni Karmel, koji do\u017eivljava trenutak rasta u mnogim regijama, dio je Reda, i svi moramo sazrjeti u vrsti odnosa izme\u0111u bra\u0107e, redovnica i laika koji uzimaju u obzir jedinstvo i komplementarnost triju grana terezijanskog Karmela. 4. Marijanski \u017eivot Reda<\/p>\n Va\u017ean aspekt duhovnosti i \u017eivota Reda je njegova marijanska dimenzija koju nedvojbeno treba revitalizirati. Djevica Marija, majka i sestra svih karmeli\u0107ana, izniman je primjer slu\u0161anja Bo\u017eje rije\u010di i pune dostupnosti Njegovoj volji, stavova koji su nam danas posebno potrebni. Ona \u0107e nam pomo\u0107i razlu\u010diti i ispitati Bo\u017eju volju u sada\u0161njem vremenu i suo\u010diti se s budu\u0107no\u0161\u0107u s hrabrim pouzdanjem. Na kraju ovih intenzivnih tjedana Izvanrednog definitorija u Lisieuxu i susljednog redovnog zasjedanja Generalnog definitorija, zahvaljujemo Gospodinu za iskustvo bratskog zajedni\u0161tva i plodnog dijaloga koje smo pro\u017eivjeli. Kako se bli\u017ei blagdan svete Terezije od Djeteta Isusa, nastavljamo je zazivati u ovoj njoj posebno posve\u0107enoj godini i molimo je da pomogne cijelom Redu da uvijek \u017eivi u povjerenju i ljubavi.<\/p>\n Uz bratski pozdrav,<\/p>\n o. Miguel M\u00e1rquez Calle, general <\/p>\n
\n1. Misionarski duh<\/em>. Misionarski duh je temeljni element u \u017eivotu Reda, koji moramo njegovati i prakticirati. Pozvani smo primjerom \u017eivota i apostolskog djelovanja \u0161iriti spoznaju Krista i Evan\u0111elja.
\n2. Karmeli\u0107anski identitet<\/em>. Poslanje koje Karmel mo\u017ee ponuditi Crkvi specifi\u010dno je i temelji se na na\u0161em karizmatskom identitetu. Na\u0161e je prvo poslanje ponuditi osobno i dru\u0161tveno svjedo\u010danstvo kontemplacije i nutarnjeg \u017eivota, te svako konkretno apostolsko zauzimanje mora uzeti u obzir taj cilj. Zahtjevi mjesnih Crkava moraju se odvagnuti i ocijeniti u svjetlu karizme Reda.
\n3. Molitva-zajednica-poslanje<\/em>. Za nas apostolsko opredjeljenje nije u suprotnosti sa \u017eivotom zajednice ili molitvom, nego su ta tri elementa jednako potrebna i hrane se me\u0111usobno. Svaka zajednica i svaki redovnik pozvani su \u017eivjeti plodnu ravnote\u017eu izme\u0111u molitve, bratstva i apostolata.
\n4. Nove prisutnosti<\/em>. \u0160irenje Reda, kako unutar provincije tako i na nova podru\u010dja, mora se odvijati u autenti\u010dnom misionarskom smislu, a ne iz drugih razloga. Svaka nova prisutnost mora uzeti u obzir smjernice Generalne uprave, kao i koordinaciju sa svim ostalim okru\u017ejima. Pro\u0161irenje Reda mora slijediti zajedni\u010dke kriterije. Za nove nazo\u010dnosti na podru\u010dju provincije inicijativa obi\u010dno dolazi od same provincije. Za razliku od toga, kada se radi o pokretanju prave misije na novim teritorijima, uobi\u010dajena je praksa da prijedlog i posebna zada\u0107a proizlaze iz sredi\u0161ta Reda.
\n5. Zajednica<\/em>. U na\u0161em je Redu preuzimanje apostolskog zalaganja uvijek povezano s postojanjem zajednice. Za po\u010detak nove prisutnosti moramo jam\u010diti stvarnu mogu\u0107nost formiranja zajednice s dovoljnim brojem \u010dlanova (najmanje tri).
\n6. Gospodarstvo<\/em>. Prije osnivanja nove zajednice potrebno je na odgovaraju\u0107i na\u010din provjeriti mogu\u0107nosti financiranja same provincije. S druge strane, ekonomska isplativost ne mo\u017ee biti kriterij za odlu\u010divanje o novim apostolskim obvezama.<\/p>\n
\n\u0160to se ti\u010de po\u010detne formacije, dobili smo najnovije informacije o radu komisije za reviziju\u00a0Ratio Institutionis<\/em>\u00a0koja se sastala u lipnju i ponovno \u0107e se sastati po\u010detkom listopada. Nakon \u0161to se zavr\u0161i prva faza prikupljanja materijala i prijedloga iz raznih provincija, zapo\u010det \u0107e priprema nacrta novoga teksta\u00a0Ratija<\/em>; naknadno \u0107e tekst biti poslan poglavarima i odgojiteljima cijeloga Reda kako bi ga mogli ocijeniti i obogatiti.
\n\u0160to se ti\u010de kulturnog i akademskog \u017eivota Reda, osvrnuli smo se na zaklju\u010dke drugog susreta me\u0111unarodne grupe za promi\u0161ljanje, koji je odr\u017ean u CITES-u u Avili krajem lipnja. Razmi\u0161ljanje se usredoto\u010dilo na hermeneutiku tekstova na\u0161ih svetaca s ciljem razvijanja mogu\u0107eg dokumenta na tu temu. Tako\u0111er je bilo objavljeno da je o. Christof Betschart imenovan dekanom Fakulteta\u00a0Teresianum\u00a0<\/em>u drugom trogodi\u0161njem mandatu.
\n\u0160to se ti\u010de pastorala mladih, napravili smo vrednovanje me\u0111unarodnog susreta mladih vezanih uz Karmel, odr\u017eanog u Fatimi (Portugal) 31. srpnja u sklopu Svjetskog dana mladih 2023., uz Generalovu nazo\u010dnost. Osim toga, obnovit \u0107e se djelovanje me\u0111unarodne skupine za animiranje pastorala mladih Reda. Pozivamo sva okru\u017eja da imenuju osobu odgovornu za pastoral mladih i zvanja u svom okru\u017eju.
\nU kontekstu obljetnica Terezije od Djeteta Isusa, u raznim mjestima diljem svijeta odvijaju se brojna slavlja i aktivnosti. Prikupili smo, primjerice, pozitivne odjeke me\u0111unarodnog kongresa odr\u017eanog u CITeS-u krajem kolovoza. Podsje\u0107amo tako\u0111er na osobno i zajedni\u010dko \u010ditanje Terezijinih tekstova uz pomo\u0107 uputa za ovu prvu godinu, uvijek dostupnih na web stranici Generalata, dok su oni za slijede\u0107u godinu u pripremi.<\/p>\n
\nPius J. D’Souza bio je u bratskom posjetu kanadskom provincijskom izaslastvu provincije Karnataka-Goa, prisutnom u Britanskoj Kolumbiji, Alberti i Ontariju (povjerenim provinciji 2008. odnosno 2020.). U posjetu ga je pratio provincijal o. Silvestre D’Souza. Trenuta\u010dno broji 21 redovnika, s 2 redovni\u010dke i 6 \u017eupnih zajednica, koje animiraju dva sredi\u0161ta duhovnosti: jedno u Carmel Hillu (Vancouver) i drugo u Edmontonu. U regiji postoje 4 zajednice bosonogih karmeli\u0107anki i zna\u010dajna prisutnost Svjetovnog Karmela s 29 zajednica. Glavni trenutni izazovi su konsolidacija najnovijih zajednica, promicanje zvanja, ja\u010danje sredi\u0161ta duhovnosti i pozornost prema Svjetovnom redu.<\/p>\n
\nSa svoje strane, o. Christianus Surinono je od 20. lipnja do 12. srpnja posjetio Regionalni vikarijat Australije Anglo-irske provincije, kao i zajednice provincija Manjummel, Malabar i Karnataka-Goa prisutne u zemlji. Trenutna situacija vikarijata zahtijeva razmi\u0161ljanje o mogu\u0107im oblicima pomo\u0107i susjednih okru\u017eja. Tako\u0111er je potrebno u\u010diniti u\u010dinkovitim odnos izme\u0111u redovnika razli\u010ditih provincija prisutnih na tako velikom podru\u010dju kao \u0161to je Australija.<\/p>\n
\nRazgovarali smo o nekim temama vezanim uz provincijske kapitule odr\u017eane u lipnju i srpnju. Definitorij ispituje kapitularne odluke svih kapitula da im dodijeli\u00a0nihil obstat<\/em>. Podsje\u0107amo na potrebu uzimanja u obzir smjernica Prakti\u010dnih uputa za provincijske kapitule. Neka okru\u017eja tra\u017ee da svi sve\u010dano zavjetovani redovnici mogu sudjelovati na kapitulima \u2013 to je iznimna situacija koju definitorij smatra prihvatljivom samo za mala okru\u017eja.<\/p>\n
\nPio J. D’Souza izvijestio je o nedavnim koracima poduzetim u odnosu na provinciju Malabar, koju i dalje na poseban na\u010din prati Generalni definitorij. Od 2. do 9. kolovoza odr\u017eana je kapitul u nazo\u010dnosti generala i o. Pija. Na njemu je definitorij imenovao provincijala i savjetnike, uzimaju\u0107i u obzir rezultate savjetovanja s \u010dlanovima provincije na trima plenarnim susretima kojima je predsjedao o. Pio pro\u0161log lipnja. Na skup\u0161tini su tako\u0111er imenovani provincijalni delegat Ranchija i poglavari odgojnih zajednica te se raspravljalo o drugim va\u017enim pitanjima za \u017eivot te provincije.<\/p>\n
\nBudu\u0107i da je provincija Lombardija zatra\u017eila pomo\u0107 od drugih provincija, Generalni pastoralni pohod je ostao otvoren. U ovom trenutku nastavljaju se kontakti s provincijama Venecije i Genove. Uz pratnju Generalnog definitorija, tra\u017ei se konkretan oblik za promicanje suradnje s tim okru\u017ejima, ne isklju\u010duju\u0107i progresivnu vezu s jednim ili drugim od njih.
\n\u0160to se ti\u010de misije provincije Lombardije u Kamerunu, o. \u00c9mile M’Bra iz Delegacije Zapadne Afrike (Iberijska provincija) nedavno je imenovan novim provincijskim delegatom.<\/p>\n
\n– Odobreno je da provincije Kalifornija-Arizona i Washington te poluprovincija Oklahoma imaju zajedni\u010dki me\u0111uprovincijski novicijat u Mount Angelu (Kalifornija).
\n– Prihva\u0107en je zahtjev Krakovske provincije da kandidat iz Ukrajine mo\u017ee obavljati novicijat u zajednici Gwozdawa (Ukrajina) zbog iznimne situacije u zemlji.
\n– Za izaslanstvo Egipta imenovan je o. Antonios Iskander za delegata, za savjetnike o. Zakarie Harby i o. Makhoul Farha, a za ekonoma o. Jacques Arthinian.
\n– Za Delegaciju Izraela, nakon \u0161to je o. Jean-Joseph Bergara preuzeo ulogu delegata, definitorij je imenovao o. Francisca Negrala za prvog savjetnika.
\n– Bilo je govora o misiji u Iraku za koju su se ponudili neki redovnici. Me\u0111utim, ve\u0107ina njih trenutno ne mo\u017ee napustiti svoje trenutne obveze. Ponavljamo poziv cijelom Redu kako bismo mogli nastaviti odr\u017eavati na\u0161u misionarsku prisutnost u Iraku i na drugim mjestima u svijetu gdje je evangelizacijsko djelovanje zna\u010dajno i potrebno.
\n– Razmotrena je zamolba provincije Koreje u svezi \u0161kolovanja kandidata iz Narodne republike Kine, za \u0161to tra\u017ee kadrovsku i financijsku pomo\u0107.
\n– Na zahtjev provincije Karnataka-Goa, prihva\u0107eno je kanonsko uspostavljanje zajednica Kadaganchi, Kalaburagi (Karnataka) i Gorwa, Vadodara (Gujarat) .
\n– Prihva\u0107en je zahtjev Hrvatske provincije da gospi\u0107ka zajednica preuzme dvije male \u017eupe u okolici.
\n– Razmotreno je nekoliko zahtjeva za financijsku pomo\u0107 iz pojedinih okru\u017eja. Definitorij udovoljava prije svega potrebama po\u010detne formacije i misijskim projektima. Nadalje, preko Tajni\u0161tva za misijsku suradnju poma\u017ee u upravljanju zahtjevima za socijalne i pastoralne projekte, koji se podnose agencijama koje nude potpore.<\/p>\n
\nS o. Juanom Davidom Noguerom, generalnim prokuratorom, pregledali smo dosjee redovnika Reda \u010dija posebna situacija zahtijeva neku vrstu procesa ili djelovanja, od kojih su mnogi pred raznim vatikanskim dikasterijima. O. Juan David je u dijalogu s poglavarima okru\u017eja kako bi vodio i ubrzao potrebne postupke. U tom je kontekstu na Izvanrednom definitoriju u Lisieuxu sudionicima ponudio neke prakti\u010dne naznake.
\nGeneralni ekonom o. Paolo De Carli izvijestio je definitorij o nekim pitanjima koja se odnose na ekonomiju Reda, posebno o prora\u010dunu Izvanrednog definitorija u Lisieuxu i o radovima planiranim u nadolaze\u0107im mjesecima u samostanu bazilike svete Terezije u Rimu, u zgradama uz Generalnu ku\u0107u i na\u00a0Teresianumu<\/em>. Tako\u0111er smo nastavili razgovarati o 7 mogu\u0107ih oblika pomo\u0107i okru\u017ejima koja imaju ekonomske ili upravlja\u010dke pote\u0161ko\u0107e zbog politi\u010dke i socijalne situacije u svojim zemljama.
\nGeneralni postulator o. Marco Chiesa predstavio je definitoriju trenutno stanje pripreme\u00a0editio typica<\/em>latinskog izdanja Misala Reda, a\u017euriranog prema tre\u0107em izdanju Rimskog misala i s novostima uvedenim posljednjih godina u ispravljen liturgijski kalendar. Uskoro \u0107e biti predan Dikasteriju za bogo\u0161tovlje i disciplinu sakramenata. Nakon \u0161to se dobije slu\u017ebeno odobrenje, prijevodi se mogu a\u017eurirati na razli\u010ditim jezicima. Istodobno se nastavlja proces za progla\u0161enje Edith Stein nau\u010diteljicom sveop\u0107e Crkve. Ve\u0107 su pristigla neka postulaturna pisma raznih osoba te crkvenih i akademskih institucija, koja \u0107e biti uklju\u010dena u dosje koji \u0107e u dogledno vrijeme biti predstavljen Papi.
\nTako\u0111er mo\u017eemo najaviti dva nova dolaska u zajednicu Generalne ku\u0107e koja se o\u010dekuju u nadolaze\u0107im tjednima: o. Alfredo Amesti S\u00e1nchez iz provincije Navarra, koji je posljednjih godina bio u slu\u017ebi Povjerenstva Perua, bit \u0107e novi osobni generalni tajnik, dok je o. Juan Pablo Pati\u00f1o F\u00e9lix iz meksi\u010dke provincije imenovan podtajnikom za redovnice. \u017delimo im dobrodo\u0161licu i sretan boravak u Rimu u slu\u017ebi Reda.<\/p>\n
\nKao i u drugim prigodama, razgovarali smo o nekim samostanima kojima treba posebno pomo\u0107i, kako zbog smanjenja broja redovnica, tako i zbog drugih problema. Svakome od njih nastojimo ponuditi bratsku podr\u0161ku i pravni savjet prilago\u0111en svakom slu\u010daju. U vi\u0161e navrata primje\u0107ujemo potrebu da se razli\u010dite situacije koje se javljaju , \u010dak i ako su ponekad bolne, prihva\u0107aju realisti\u010dno i s teologalnim stavom, tra\u017ee\u0107i uvijek u svemu Bo\u017eju volju.<\/p>\n
\nO. Ramiro je izvijestio o prvim koracima koji se poduzimaju u pripremi Svjetskog kongresa svjetovnog reda koji \u0107e se odr\u017eati u Avili u srpnju 2026. godine.<\/p>\n
\nDefinitorij, prihva\u0107aju\u0107i prijedlog generalnog oca, \u017eeli promicati marijanski duh u Redu na podru\u010dju teologije, duhovnosti, pastorala i \u017eivota uop\u0107e. U tu svrhu vjerujemo da je primjereno uspostaviti multidisciplinarnu radnu skupinu da razmisli o najprikladnijim ciljevima, aktivnostima i sredstvima. Razmatra se i mogu\u0107e sazivanje susreta voditelja nekih va\u017enijih marijanskih sveti\u0161ta Reda.
\nU tom smislu otac general je pokrenuo kontakte s nekim marijanskim sredi\u0161tima Reda, posebice s na\u0161om ku\u0107om u Fatimi (Portugal), koja je od po\u010detka zami\u0161ljena kao me\u0111unarodno marijansko sredi\u0161te za cijeli Red. Poti\u010demo cijeli Red da produbi i revitalizira na\u0161e \u017eivotno iskustvo s Marijom i da obnovi marijanski pastoral i teologiju, ostaju\u0107i vjerni svojim izvornim korijenima (Bosonoga bra\u0107a Bla\u017eene Djevice Marije od gore Karmela) i poslu\u0161ni, poput nje, Rije\u010di Bo\u017ejoj danas.<\/p>\n
\no. Agust\u00ed Borrell i Viader
\no. Pio James D’Souza
\no. Philbert Namphande
\no. Roberto Maria Pirastu
\no. Christianus Surinono
\no. Mart\u00edn Mart\u00ednez Larios
\no. Christophe-Marie Baudouin
\no. Jean-Baptiste Pagabeleguem<\/p>\n