{"id":21337,"date":"2024-01-23T21:46:19","date_gmt":"2024-01-23T20:46:19","guid":{"rendered":"https:\/\/karmel.hr\/?p=21337"},"modified":"2024-02-12T15:11:34","modified_gmt":"2024-02-12T14:11:34","slug":"promisljanje-o-deklaraciji-fiducia-suplicans-u-svjetlu-male-terezije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/karmel.hr\/?p=21337","title":{"rendered":"Promi\u0161ljanje o Deklaraciji “Fiducia Suplicans” u svjetlu Male Terezije"},"content":{"rendered":"

Dana 15. listopada 2023. papa Franjo je darovao cijeloj Crkvi svoju apostolsku pobudnicu C’est la confiance<\/em> o svetoj Tereziji iz Lisieuxa. To je svakako jedan od njegovih najljep\u0161ih tekstova, nakon prethodnih Apostolskih pobudnica Evangelii gaudium<\/em> i Gaudete et exsultate<\/em>. Kratak i jednostavan, ovaj tekst je sjajan poput dijamanta i sjaji predivnim Kristovim Svjetlom koje je prisutno u Terezijinom \u017eivotu i spisima i koje ne prestaje sjati diljem svijeta izvan svih vjernih ili kulturnih granica.<\/p>\n

Ovaj tekst citiran je u sredi\u0161tu nedavne Deklaracije Fiducia Supplicans<\/em> koju je 18. prosinca 2023. objavio Dikasterij za nauk vjere, a potpisao ga je papa Franjo. Ovaj dokument je izazvao brojne i o\u0161tre reakcije diljem Crkve u odnosu na najdelikatnije pitanje: mogu\u0107nost blagoslova parova osoba istoga spola<\/em>. Otvorila se velika crkvena rasprava koja zahtijeva duboku vje\u017ebu kolegijalnosti i sinodalnosti, uvijek u zajedni\u0161tvu s rimskim biskupom, kako bi svjetlo istine bolje zasjalo u vatri ljubavi. Ve\u0107 sada je vidljivo da neke aspekte Deklaracije treba preciznije istra\u017eiti i razjasniti, a mo\u017eemo se nadati i objavi novog dokumenta Svete Stolice na tu temu (kao \u0161to je to bio slu\u010daj s teologijom oslobo\u0111enja). U me\u0111uvremenu, kod Terezije ve\u0107 mo\u017eemo prona\u0107i dragocjena prosvjetljenja.<\/p>\n

Neizmjernost grijeha svijeta i beskrajnost milosrdne ljubavi Otkupitelja<\/em><\/h6>\n

Odlomak 22\u00a0Deklaracije <\/em>citira nekoliko odlomaka iz Apostolske pobudnice<\/em> o Tereziji, od kojih je najva\u017eniji broj 29. koji treba citirati u cijelosti:<\/p>\n

Terezija je bila svjesna tragi\u010dne stvarnosti grijeha, ali je ostala neprestano uronjena u Kristovo otajstvo, uvjerena da \u201egdje se umno\u017eio grijeh, nadmo\u0107no izobilova milost\u201c (Rim 5, 20). Grijeh svijeta je neizmjeran<\/em>,ali nije beskona\u010dan, dok je milosrdna ljubav Otkupiteljeva doista beskona\u010dna.<\/em> Terezija svjedo\u010di o kona\u010dnoj Isusovoj pobjedi, njegovom mukom, smr\u0107u i uskrsnu\u0107em, nad svim silama zla. Ispunjena pouzdanjem usudila se izgovoriti: \u201eIsuse, dopusti mi da spasim mnoge du\u0161e; neka danas nijedna du\u0161a ne bude osu\u0111ena\u2026 Isuse, oprosti mi ako ka\u017eem ne\u0161to \u0161to ne bih trebala re\u0107i. Samo te \u017eelim razveseliti i utje\u0161iti.\u201c (Pri 2 Na dan zavjetovanja<\/em>)<\/span><\/p>\n

Rije\u010di u kurzivu citirane su u Deklaraciji<\/em>. Terezija je izvrsno razumjela nauk svetog Pavla u poslanici Rimljanima<\/em>, a to je dvostruko uklju\u010divanje cijelog \u010dovje\u010danstva u grijeh i u spasenje, \u0161to je sa\u017eeto u ovoj afirmaciji iz 5. poglavlja koja je ovdje citirana: gdje se umno\u017eio grijeh, nadmo\u0107no izobilova milost<\/em>.<\/p>\n

Otkupiteljska poslu\u0161nost Isusa, Novog Adama, bila je u izobilju protute\u017ea neposlu\u0161nosti Starog Adama koja je tajanstveno obavijala cijelo \u010dovje\u010danstvo, sve mu\u0161karce i \u017eene, od po\u010detaka do kraja vremena. \u201eSvi su zaista sagrije\u0161ili i potrebna im je slava Bo\u017eja; opravdani su besplatno, njegovom milo\u0161\u0107u po otkupljenju u Kristu Isusu\u201c (Rim 3,23-24). Ista istina je potvr\u0111ena na kraju ovog velikog doktrinarnog dijela poslanice Rimljanima: \u201eBog je sve zatvorio u neposlu\u0161nost da se svima smiluje\u201c (Rim 11,32).<\/p>\n

Vi\u0161e od svih prethodnih nau\u010ditelja Crkve, Terezija je razumjela i \u017eivjela ovu univerzalnost spasenja u Isusu Kristu o kojoj govori sv. Pavao, u novom shva\u0107anju beskrajnog Milosr\u0111a i u bezgrani\u010dnoj nadi za spasenje svih, bez iznimke, bez isklju\u010denja, nadilaze\u0107i Augustinovu problematiku predestinacije i osude. To je smisao njezine molitve, koju je ovdje citirao papa Franjo, molitve koju je svakodnevno obnavljala za spasenje svih du\u0161a, da ni jedna ne bude izgubljena.<\/p>\n

Upravo u tom svjetlu beskona\u010dnosti milosrdne Ljubavi moramo razmotriti veli\u010dinu grijeha svijeta, kao \u0161to je to u\u010dinio Pavao u prva 3 poglavlja iste poslanice Rimljanima<\/em>. I upravo ondje on vrlo eksplicitno govori o homoseksualnosti koju prakticiraju mu\u0161karci i \u017eene (Rim 1, 26-27), u odnosu na idolopoklonstvo i sve druge oblike grijeha. Pavao nagla\u0161ava bitni aspekt ovog grijeha kao \u201eprotiv naravi\u201c, \u0161to \u0107e Crkva stalno iznova ponavljati. O\u0161tro osu\u0111ivana u Starom zavjetu, homoseksualnost se smatrala normalnom u gr\u010dkom svijetu, kao \u0161to je to danas u na\u0161em europskom i sjevernoameri\u010dkom svijetu.<\/p>\n

To je primjer bolnog proturje\u010dja izme\u0111u Isusova Duha i duha svijeta, a Crkva se uvijek izla\u017ee riziku da dopusti da bude \u201eposvjetovnja\u010dena\u201c. Odavde se ra\u0111aju krivovjerja u kojima je doktrinarna zabluda \u010desto popra\u0107ena moralnom pogre\u0161kom, kao \u0161to je sveti Irenej ve\u0107 pokazao u svojoj borbi protiv gnosti\u010dkih krivovjerja. Dana\u0161nje glavne hereze karakterizira odbacivanje stvaranja na\u0161eg \u010dovje\u0161tva na sliku i priliku Bo\u017eju, kao mu\u0161karca i \u017eene, tijela i du\u0161e.<\/p>\n

U svojoj Apostolskoj Pobudnici<\/em> papa Franjo citira jedan od Terezijinih glavnih tekstova o milosr\u0111u:<\/p>\n

Za Tereziju, naime, Bog prije svega sjaji u svom milosr\u0111u koje je klju\u010d za razumijevanje svega \u0161to se o njemu mo\u017ee izre\u0107i: \u201eMeni je udijelio svoje beskrajno milosr\u0111e i po njemu promatram i \u0161tujem druga bo\u017eanska savr\u0161enstva! \u010cini se da su sva ta savr\u0161enstva obasjana ljubavlju, \u010dak mi se i njegova pravda (a mo\u017eda i vi\u0161e nego druge) \u010dini odjevena u\u00a0<\/span>ljubav\u201c (Ms <\/span>A,\u00a0<\/span>83v). Ovo je jedno od najva\u017enijih Terezijinih otkri\u0107a, jedan od njezinih najve\u0107ih doprinosa cijelom Bo\u017ejem narodu. Na izvanredan je na\u010din u\u0161la u dubine bo\u017eanskog milosr\u0111a i odatle je crpila svjetlo svoje bezgrani\u010dne nade. (C’est la confiance <\/em>br. 27)<\/span><\/p>\n

I u ovome slu\u010daju Terezija je izvrsno razumjela misli svetog Pavla o milosr\u0111u i pravdi Bo\u017ejoj potpuno objavljenoj u Isusu Kristu. Pravi u\u010dinak Bo\u017eje pravde nije u tome da sudi, nego da slobodno opravda gre\u0161nog \u010dovjeka u Isusovoj krvi. To je doista milosrdna pravda, \u201eodjevena u ljubav\u201c! U Bogu su milosr\u0111e i pravda identi\u010dni, kao i sva druga \u201ebo\u017eanska savr\u0161enstva\u201c ili bo\u017eanska svojstva. No, s na\u0161e strane mo\u017ee postojati pogre\u0161no shva\u0107anje pravde bez milosr\u0111a (ono jansenizma koji je prevladavao u Terezijino vrijeme), ili naprotiv, jednako pogre\u0161no shva\u0107anje milosr\u0111a bez pravde, danas ra\u0161irenije, koje bi gre\u0161nika ostavilo u njegovu grijehu, bez da ga potakne na obra\u0107enje. To bi na neki na\u010din bilo odobravanje grijeha, suu\u010desni\u0161tvo sa zlom. Isus je do\u0161ao pozvati gre\u0161nike na obra\u0107enje (usp. Lk 6,32).<\/p>\n

Svi smo mi gre\u0161nici pozvani na neprestano obra\u0107enje sve do svetosti. Terezija osvjetljava put svima, jer \u201enjezino bezgrani\u010dno pouzdanje ohrabruje sve koji se osje\u0107aju slabima, ograni\u010denima i grje\u0161nima da se uzdignu i preobraze da bi dosegli sve ve\u0107e visine\u201c (C’est la confiance, <\/em>n. 21).<\/p>\n

Primjer Isusa, Dobrog Pastira<\/em><\/h6>\n

Poput Isusa, Terezija se nije bojala sjediti poput sestre za stolom gre\u0161nika, zagovaraju\u0107i za njihovo spasenje (br. 26). \u201eOna je dijelila milosrdnu O\u010devu ljubav prema njegovu gre\u0161nom sinu i ljubav Dobrog Pastira prema izgubljenim, zalutalim i ranjenim ovcama\u201c (br. 9).<\/p>\n

Jedan od najljep\u0161ih primjera daje nam Evan\u0111elje po Ivanu, u Isusovom susretu sa \u017eenom preljubnicom. Rije\u010di koje upu\u0107uje svojim tu\u017eiteljima uvijek su upu\u0107ene nama: \u201eTko je od vas bez grijeha, neka prvi na nju baci kamen\u201c (Iv 8,7). Ove Isusove rije\u010di ukidaju smrtnu kaznu predvi\u0111enu u Starom zavjetu za preljubnike i za homoseksualce. Ovo je jedno od glavnih u\u010denja na\u0161eg pape Franje u \u010distoj logici Evan\u0111elja: Nikada ne \u201ebacajte kamen\u201c na na\u0161u bra\u0107u sje\u0107aju\u0107i se da smo svi gre\u0161nici. To je dakle odbijanje svakog oblika homofobije.<\/p>\n

Sljede\u0107e rije\u010di Isus upu\u0107uje \u017eeni preljubnici, kad su se svi njezini tu\u017eitelji povukli i ona ostaje sama pred Njim koji je bez grijeha: \u201eNi ja te ne osu\u0111ujem. Idi i odsada vi\u0161e nemoj grije\u0161iti\u201c (Iv 8,11). Jasno je da Isus ne blagoslivlja njezin grijeh, ovaj preljubni\u010dki par koji \u010dine ona i njezin ljubavnik, ve\u0107 ju poziva na obra\u0107enje. Sve\u0107enik, slu\u017eitelj Dobrog Pastira, ne prestaje ponavljati ove Isusove rije\u010di, iako on samoga sebe prepoznaje kao gre\u0161nika koji je pozvan na obra\u0107enje.<\/p>\n

Neregularni parovi i istospolni parovi?<\/em><\/h6>\n

Jedan od problemati\u010dnih aspekata Deklaracije<\/em> odnosi se na zbli\u017eavanje neregularnih parova (izme\u0111u mu\u0161karca i \u017eene) i istospolnih parova. Me\u0111utim, oni se ne mogu izjedna\u010diti, jer je druga vrsta para \u201eprotiv naravi\u201c i na odre\u0111eni na\u010din \u201estruktura grijeha\u201c. Neregularan par izme\u0111u mu\u0161karca i \u017eene mogao bi se “regulirati” kasnije, na primjer nakon smrti zakonitih supru\u017enika. Tako Bog nije blagoslovio preljubni\u010dki par Davida i Bat-\u0160ebu, Urijinu \u017eenu. Naprotiv, on ih je strogo kaznio, a njihovo dijete je umrlo. Tada se David pokajao i Salomon je zakonito ro\u0111en iz njihove zajednice (usp. Mt 1,6).<\/p>\n

Crkva mo\u017ee blagoslivljati samo ono \u0161to Bog blagoslivlja, uvijek se podla\u017eu\u0107i njegovoj Rije\u010di. Me\u0111utim, jedini par koji Bog blagoslivlja \u010dine mu\u0161karac i \u017eena koje je stvorio na svoju sliku i priliku (usp. Post 1,27-28), koje je on pozvao da postanu \u201ejedno tijelo\u201c u braku (usp. 2, 24). Iz perspektive Biblije, ni\u0161ta ne mo\u017ee opravdati blagoslov istospolnog para. Ako Bog ne blagoslivlja takav par, kako bi ih onda Crkva mogla blagosloviti, makar i spontanim blagoslovom?<\/p>\n

Kao savjetnik Dikasterija za kauze svetih, prou\u010davao sam nekoliko slu\u010dajeva svetosti u braku, prou\u010davaju\u0107i svetost svakog supru\u017enika kao pojedinca i njihovu zajedni\u010dku svetost kao para. Takva zajedni\u010dka svetost nije mogu\u0107a za istospolni par, jer nije Bog taj koji ih je zdru\u017eio. Ali ostaje istina da je svaka od te dvije osobe pozvana na svetost i da je prikladno blagosloviti je. Ali treba ih blagosloviti odvojeno, a ne kao par. U blagoslovu moramo nekako razdvojiti ono \u0161to Bog nije zdru\u017eio! Bit \u0107e potrebno produbiti istinsku pastoralnu slu\u017ebu svetosti za homoseksualne osobe. Moramo revalorizirati \u010disto\u0107u koja se tra\u017ei od svakoga, u svim razli\u010ditim stanjima \u017eivota.<\/p>\n

Ovo je najosjetljivija to\u010dka Deklaracije<\/em>, kako je ispravno primijetio mons. Pierre d’Ornellas, nadbiskup Rennesa, u svom priop\u0107enju za javnost od 1. sije\u010dnja 2024., koje su potpisali svi biskupi njegove crkvene pokrajine. U vezi s \u201emogu\u0107nosti blagoslova istospolnih parova\u201c utvr\u0111enogDeklaracijom<\/em>, on pi\u0161e: \u201eIako se bavi svojom temom, Deklaracija<\/em> ne obja\u0161njava koji su to razlozi koji su je doveli do toga da prije\u0111e s ‘osoba’ na ‘parove’.\u201c Me\u0111utim, rije\u010d \u201epar\u201c ima specifi\u010dno zna\u010denje koje bi zavrijedilo obja\u0161njenje.<\/p>\n

Njegova pastoralna odluka \u010dini mi se najboljom: \u201eZato je primjereno spontano, pojedina\u010dno, blagosloviti svaku od osoba koje \u010dine par<\/strong>, bez obzira na njihovu spolnu orijentaciju, koji tra\u017ee Bo\u017eji blagoslov s ponizno\u0161\u0107u i \u017eeljom da se sve vi\u0161e suobli\u010de njegovoj svetoj volji.\u201c<\/p>\n

To je linija koju \u0107u ja osobno slijediti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Lisieux, 16. sije\u010dnja 2024.<\/p>\n

 <\/p>\n

Fran\u00e7ois-Marie L\u00e9thel, OCD<\/p>\n

Savjetnik Dikasterija za kauze svetih<\/p>\n

\u010clan Papinske teolo\u0161ke akademije<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dana 15. listopada 2023. papa Franjo je darovao cijeloj Crkvi svoju apostolsku pobudnicu C’est la confiance o svetoj Tereziji iz Lisieuxa. To je svakako jedan od njegovih najljep\u0161ih tekstova, nakon prethodnih Apostolskih pobudnica Evangelii gaudium i Gaudete et exsultate.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":21338,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-21337","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nekategorizirano"],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/karmel.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/ETuxVsqWAAYsIvj.jpeg","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21337","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21337"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21337\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21340,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21337\/revisions\/21340"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21338"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21337"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21337"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21337"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}