{"id":21462,"date":"2024-02-18T13:59:25","date_gmt":"2024-02-18T12:59:25","guid":{"rendered":"https:\/\/karmel.hr\/?p=21462"},"modified":"2024-02-18T13:59:25","modified_gmt":"2024-02-18T12:59:25","slug":"novaci-na-hodocascu-u-judendorf-strasengel","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/karmel.hr\/?p=21462","title":{"rendered":"Novaci na hodo\u010da\u0161\u0107u u Judendorf-Stra\u00dfengel"},"content":{"rendered":"

U subotu 10. velja\u010de, na spomendan bl. Alojzija Stepinca, na\u0161a se karmelska dru\u017eina iz samostana u Grazu uputila na izlet i hodo\u010da\u0161\u0107e do goti\u010dke crkve Maria Stra\u00dfengel, koja se nalazi u Judendorf-Stra\u00dfengelu, gradi\u0107u udaljenome nekoliko kilometara od Graza. Uz novake i oce Petra i Vedrana, s nama su na izlet po\u0161li i i dvoje vjernika koji svakodnevno dolaze u na\u0161u crkvu i vezani su uz karmeli\u0107ane, gospodin Kuno i gospo\u0111a Greta Kopf, te na\u0161a u\u010diteljica njema\u010dkoga, gospo\u0111a Marianne Weinberger.<\/p>\n

Hodo\u010dasni\u010dka crkva Maria Stra\u00dfengel podjednako impresionira svojom povije\u0161\u0107u i svojom ljepotom. Izgra\u0111ena je sredinom 14. stolje\u0107a na mjestu na kojem se Bogorodici hodo\u010dastilo najkasnije od sredine 12. stolje\u0107a, a ve\u0107inu svoga vijeka pripada cistercitskoj Opatiji Rein, koju smo posjetili u studenome pro\u0161le godine. Neke od najburnijih trenutaka svoje povijesti ova je crkva do\u017eivjela za vrijeme \u201ereformi\u201c cara i kralja Josipa II. Provode\u0107i po njemu nazvane jozefinisti\u010dke ideje, u \u010dijoj je sr\u017ei misao da strukture svjetovne vlasti smiju odre\u0111ivati Crkvi njezino poslanje, a \u010diji djelomi\u010dan analogon nalazimo u dana\u0161njem sekularizmu, Josip II. ukidao je brojne samostane i ru\u0161io crkve, a takva je sudbina trebala sna\u0107i i crkvu Mariu Stra\u00dfengel. Kao razlozi planiranoga ru\u0161enja navedeni su njezin smje\u0161taj na brdu do kojeg je stanovnicima Judendorfa navodno bilo te\u0161ko do\u0107i te postojanje \u017eupne crkve, koja se nalazi 2,5 km dalje. Usprkos tome \u0161to se lokalno stanovni\u0161tvo pobunilo protiv ru\u0161enja, 1788. godine pokrenut je postupak desakralizacije crkve. Bo\u017ejom milo\u0161\u0107u to nije uspjelo, jer mnoge su od relikvija bile ugra\u0111ene u oltare na na\u010din da ih se nije moglo izvaditi bez izravnoga ru\u0161enja cijele gra\u0111evine, tako da desakralizacija nije provedena kanonski ispravno. Poku\u0161aj desakralizacije crkve jo\u0161 je vi\u0161e izazvao uznemirenost stanovni\u0161tva, a ta je uznemirenost bila usmjerena i protiv klera koji je sudjelovao u desakralizaciji. Nakon ponovljenih peticija stanovni\u0161tva, 1789. godine odlu\u010deno je da se crkva ipak ne\u0107e ru\u0161iti, te se zbog kanonski neispravno provedene desakralizacije razmjerno brzo moglo nastaviti s njezinom upotrebom.<\/p>\n

Crkva Maria Stra\u00dfengel poznata je, osim po svojoj ljepoti, i po \u010dudotvornoj slici Marija u klasju \u017eita<\/em>, koja je naslikana u prvoj polovici 15. stolje\u0107a i nalazi se na velikome oltaru, te po drvenome kri\u017eu iz 1255. godine koji je izrastao kao dio korijena drveta. Prema lokalnoj predaji, taj je korijenski kri\u017e otkriven tako \u0161to su na mjestu na kojem se nalazilo drvo \u010diji je to bio korijen krave u prolasku svaki puta pokleknule. Stanovnici su, iznena\u0111eni neobi\u010dnim pona\u0161anjem \u017eivotinja, krenuli istra\u017eivati to mjesto i prona\u0161li kako jedan od korijena spomenutoga drva izgleda za\u010du\u0111uju\u0107e sli\u010dan kri\u017eu s korpusom.<\/p>\n

Oba su predmeta, uz koje se ve\u017eu brojne milosti i usli\u0161anja, dijelila burnu sudbinu crkve. Tijekom ranije spomenutog poku\u0161aja desakralizacije i ru\u0161enja predmeti su odne\u0161eni iz crkve. Zahvaljuju\u0107i pritiscima lokalnih vjernika, \u010dudotvorna je slika vra\u0107ena odmah nakon povla\u010denja odluke o ru\u0161enju, no za vra\u0107anje korijenskoga kri\u017ea trebalo je \u010dekati sve do 1827. godine. Nova je nesre\u0107a sna\u0161la ove predmete 1976., kada su prilikom provale u crkvu oba ukradena. Nedugo nakon provale na adresu je crkve stiglo pismo s uputama gdje se nalazi korijenski kri\u017e, tako da je on vra\u0107en i \u010duva se u riznici. Slika Bogorodice nije prona\u0111ena do danas, a na oltaru se nalazi kopija naslikana 1978.<\/p>\n

Ljepotu crkve Maria Stra\u00dfengel te\u0161ko je opisati u nekoliko redova. Napomenimo tek da je rije\u010d o jednoj od najva\u017enijih crkvenih gra\u0111evina austrijske visoke gotike, te da se i kao cjelina i u nekim svojim zasebnim dijelovima smatra umjetni\u010dkim remekdjelom. Na primjer, vitraji crkve \u010dine najve\u0107u zbirku srednjovjekovnih vitraja u \u0160tajerskoj, a usprkos obnovama, mnogi su od njih zbog dobroga stanja nepromijenjeni jo\u0161 od gradnje crkve u 14. st. Va\u017eniji od umjetni\u010dke vrijednosti duhovni je dojam koji crkva ostavlja. Arhitektura i zagu\u0161eno osvjetljenje ostavljaju istovremeno jasan u\u010dinak duhovne uzvi\u0161enosti i nesigurnost odakle to\u010dno ta uzvi\u0161enost dolazi. \u017delite li vidjeti predmete, morate im se pribli\u017eiti, a tada ljepota njihove izrade lako vodi du\u0161u do razmatranja otajstva koje prikazuju. Vra\u0107aju\u0107i se pak u sredinu crkve, slike i kipovi gube se u polumraku, pa du\u0161a ostaje takore\u0107i slobodna od nekih konkretnijih podra\u017eaja te mo\u017ee u tom nenametljivom ugo\u0111aju srednjevjekovne mistike u\u0107i u sebe i moliti u sabranosti.<\/p>\n

Nakon \u0161to smo u crkvi izmolili An\u0111eoski pozdrav, otpjevali Salve Regina<\/em>, Veli\u010da<\/em> i jednu marijansku pjesmu na njema\u010dkom jeziku, gospodin Kuno i gospo\u0111a Greta Kopf pozvali su nas na ru\u010dak u tavernu koja je izgra\u0111ena 1582. godine i koja se nalazi tik do crkve. Zavr\u0161etak ru\u010dka ujedno je predstavljao i zavr\u0161etak na\u0161ega izleta, tako da smo napustili lijepo srednjovjekovlje i vratili se ku\u0107i u ne manje lijepi barok. Doista, \u017eivot je lijep u Karmelu.<\/p>\n