{"id":22097,"date":"2024-10-16T11:22:34","date_gmt":"2024-10-16T09:22:34","guid":{"rendered":"http:\/\/karmel.hr\/?p=22097"},"modified":"2024-10-26T23:21:14","modified_gmt":"2024-10-26T21:21:14","slug":"bog-je-istinski-temelj-mira-duse-uz-svetkovinu-sv-terezije-avilske","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/karmel.hr\/?p=22097","title":{"rendered":"Bog je istinski temelj mira du\u0161e: uz svetkovinu sv. Terezije Avilske"},"content":{"rendered":"

Svake godine 15. listopada svekolika Katoli\u010dka Crkva obilje\u017eava spomendan<\/em> svete Terezije Avilske, crkvene nau\u010diteljice, a velika i vi\u0161evrsna karmelska obitelj, u svim svojim \u201eina\u010dicama\u201c, u Hrvatskoj i svijetu, taj dan slavi kao svetkovinu<\/em> svoje obnoviteljice i utemeljiteljice.<\/p>\n

Teresa S\u00e1nchez de Cepeda y Ahumada ro\u0111ena je 28. o\u017eujka 1515. u Avili (Kastilja u \u0160panjolskoj). Preminula je kao Terezija od Isusa, redovnica karmeli\u0107anka, u Albi de Tormes kod Salamanke (\u0160panjolska), na zadnji dan valjanosti julijanskog kalendara u Katoli\u010dkoj Crkvi: 4. listopada 1582. godine.<\/p>\n

Izme\u0111u ta dva datuma, datuma ro\u0111enja i prijelaza iz zemnoga u nebeski \u017eivot, odvijao se zbivanjima, radom, molitvom, pisanim duhovnim stvarala\u0161tvom i brojnim drugim zna\u010dajnim sadr\u017eajima iznimno bogati zemaljski \u017eivot u mnogo\u010demu jedne od \u201enajdojmljivijih\u201c svetica Katoli\u010dke Crkve.<\/p>\n

Redovnicom karmeli\u0107ankom postala je 2. studenog 1535. stupiv\u0161i u samostan Utjelovljenja u Avili, gdje pola\u017ee redovni\u010dke zavjete 3. studenog 1537. godine.<\/p>\n

Provode\u0107i djelo obnove Karmela utemeljila je 24. kolovoza 1562. svoj prvi obnovljeni samostan svetog Josipa u Avili. Kasnije je osnovala jo\u0161 16 samostana bosonogih karmeli\u0107anki, a zajedno sa sv. Ivanom od Kri\u017ea obnavlja i mu\u0161ku granu bosonogih karmeli\u0107ana. U kolovozu i rujnu 1568. ona uvodi Ivana od Kri\u017ea u ciljeve i glavna na\u010dela na kojima gradi obnovu: prvenstveno sestrinski (odnosno, za mu\u0161ku granu, bratski) stil \u017eivota, uvje\u017ebavanje umiranja sebi (tj. osloba\u0111anje od pretjerane navezanosti na vlastiti ego<\/em>) i osobito njegovanje intenzivnog prijateljstva s Bogom, polaze\u0107i od poniznosti u kojoj se spoznaje i prihva\u0107a sebe kao stvorenje i Boga kao Stvoritelja<\/em>. Time se Terezija jasno odvaja od ideala nekih drugih tada\u0161njih bosonogih dru\u017ebi i redova u Kastilji (Descalzos)<\/em> i \u0161ire, koji su u prvi plan stavljali rigorizam, \u010dija su obilje\u017eja izvanjska pokora i vje\u017ebe \u201emrtvenja\u201c (npr. bi\u010devanje samoga sebe, ekstremni postovi, mrtva\u010dke lubanje u blagovali\u0161tu, prostracije i sl.), \u010dime se nadalo udobrovoljiti Boga i ste\u0107i njegovu milost. Nasuprot tome, Terezijina duhovnost po\u010diva prvenstveno na stvarnom prijateljskom susretanju i \u017eivljenju s Bo\u017eanskim Prijateljem kao i na kvalitetnom i radosnom, ali istovremeno i odgovornom i nesebi\u010dnom sestrinskom zajedni\u0161tvu.<\/p>\n

Najpoznatija djela su joj: Moj \u017eivot<\/em>, Put k savr\u0161enosti<\/em>, Zamak du\u0161e<\/em>, Osnutci, Pisma, Pjesme, Duhovna izvje\u0161\u0107a, Misli o ljubavi Bo\u017ejoj, Vapaji du\u0161e Bogu<\/em>\u2026 Njezini spisi pokazuju nam Terezijino duhovno bogatstvo, iskustvo i zrelost, o\u0161troumnost i prakti\u010dnu snala\u017eljivost, pa i smisao za vedrinu i humor, ali nadasve njezinu zaokupljenost prijateljevanjem s Bogom.<\/p>\n

Bla\u017eenom je progla\u0161ena 24. travnja 1614., svetom 12. o\u017eujka 1622., te (prvom \u017eenom) nau\u010diteljicom Crkve 27. rujna 1970. godine. Ima spomendane i u anglikanskoj i evangeli\u010dkoj Crkvi (tako\u0111er 15. listopada). Osim toga, 1617. progla\u0161ena je za\u0161titnicom \u0160panjolske (uz sv. Jakova), 1944. papa Pio XII. proglasio ju je za\u0161titnicom \u0161ahista, 1965. papa Pavao VI. za\u0161titnicom \u0161panjolskih pisaca, a 1922. dodijeljen joj je i po\u010dasni doktorat Sveu\u010dili\u0161ta u Salamanci.<\/p>\n

Glasoviti francuski teolog, mislilac i biskup Jacques B\u00e9nigne Bossuet za nju \u0107e re\u0107i:\u00a0\u201eSama Terezija ima u mistici isto zna\u010denje kao Toma Akvinski u dogmatici\u201c<\/em>, britanski povjesni\u010dar Thomas Macaulay naziva je \u201esrcem katoli\u010dke reforme\u201c<\/em>, a za njema\u010dkog katoli\u010dkog pisca Gisberta Kranza Terezija, njezin \u017eivot i djelo predstavljaju \u201ezajedni\u010dku svojinu cijelog \u010dovje\u010danstva\u201c<\/em>.<\/p>\n

Protestantkinja na\u0161ega vremena, Christina Vetter, napisala je: \u201eZa mene je Terezija Avilska jednostavno velika. Ona nije bila samo mistik, nego \u2013 u svojim osnucima samostana \u2013 i iznimno iskusan \u010dovjek u svjetovnim i duhovnim stvarima. Srce u nebu, a noge itekako na zemlji. Za mene je ona jedna od najve\u0107ih mistikinja uop\u0107e. Kada je osjetila da joj se \u017eivot bli\u017ei kraju, kazala je Isusu: \u02bcGospodine moj i supru\u017eni\u010de moj, vrijeme je da se vidimo!\u02bc Koliko straha tu ponekada imamo mi protestanti, premda ho\u0107emo postati bla\u017eeni po milosti! \u0110akonica sam i stajala sam uz dovoljno postelja umiru\u0107ih osoba.\u201c <\/em>Ni sv. Edith Stein, suza\u0161titnica Europe, nije se slu\u010dajno sa \u017eidovstva i ateizma obratila na kr\u0161\u0107ansku vjeru upravo nakon \u010ditanja knjige Moj \u017divot <\/em>svete Terezije Avilske. Mogli bismo nastaviti navoditi mno\u0161tvo svjedo\u010danstava s mnogih strana o zna\u010daju crkvene nau\u010diteljice, svete Terezije Avilske.<\/p>\n

Sv. Tereziji su posve\u0107ene i katedrale dviju hrvatskih biskupija, Po\u017ee\u0161ke i Bjelovarske, kao i katedrala Suboti\u010dke biskupije u kojoj se nalazi i prvi, istjeci\u0161ni<\/em> Karmel na\u0161e Hrvatske karmelske provincije sv. Oca Josipa<\/em>.<\/p>\n

Da bismo \u201eokusili\u201c ne\u0161to od obilja duhovne hrane kojom se mo\u017eemo nahraniti zahvaljuju\u0107i ljudskoj i duhovnoj zrelosti crkvene nau\u010diteljice, a koju sadr\u017ee njeni zapisi, donosimo ovdje njezinu pjesmu \u201eStrpljivost u protiv\u0161tinama\u201c (prijevod Rudolfa Ko\u017eljana)<\/em>. Nama koji nerijetko uzalud poku\u0161avamo do\u0107i do mira, \u017eivotne ravnote\u017ee i spasenja, ta pjesma mo\u017ee pokazati kako na Terezijin na\u010din i mi danas mo\u017eemo (iz)graditi i (sa)\u010duvati mir du\u0161e u neda\u0107ama na\u0161ih vremena, u trpljenjima koja se uvijek iznova ulijevaju i u na\u0161e \u017eivote:<\/p>\n

Ni\u0161ta neka te ne smete,<\/p>\n

ni\u0161ta neka te ne pla\u0161i.<\/p>\n

Sve prolazi,<\/p>\n

Bog se ne mijenja.<\/p>\n

Strpljivost<\/p>\n

sve dose\u017ee.<\/p>\n

Onome tko Boga ima<\/p>\n

ni\u0161ta ne nedostaje.<\/p>\n

Bog sam dostaje.<\/p>\n

I na kraju zavr\u0161imo ovaj prigodni tekst molitvenim zazivom: Sveta Terezijo Avilska, zagovaraj nas i moli za nas da te nasljedujemo u tvome nala\u017eenju mira u Bogu i tvome prijateljevanju s Njime. Amen<\/em>.<\/p>\n

o. Jure Ze\u010devi\u0107, OCD<\/p>\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svake godine 15. listopada svekolika Katoli\u010dka Crkva obilje\u017eava spomendan svete Terezije Avilske, crkvene nau\u010diteljice, a velika i vi\u0161evrsna karmelska obitelj, u svim svojim \u201eina\u010dicama\u201c, u Hrvatskoj i svijetu, taj dan slavi kao svetkovinu svoje obnoviteljice i utemeljiteljice. Teresa S\u00e1nchez de Cepeda y Ahumada ro\u0111ena je 28. o\u017eujka 1515. u Avili (Kastilja u \u0160panjolskoj).<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":22098,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-22097","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nekategorizirano"],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/karmel.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Sv.-Terezija-Avilska-autor-Peter-Paul-Rubens-Kunsthistorisches-Museum-Bec.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22097","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22097"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22097\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22172,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22097\/revisions\/22172"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22098"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22097"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22097"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22097"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}