{"id":22440,"date":"2025-01-27T16:11:30","date_gmt":"2025-01-27T15:11:30","guid":{"rendered":"http:\/\/karmel.hr\/?p=22440"},"modified":"2025-01-27T16:11:30","modified_gmt":"2025-01-27T15:11:30","slug":"izlet-postulanata-u-bodane-i-bac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/karmel.hr\/?p=22440","title":{"rendered":"Izlet postulanata u Bo\u0111ane i Ba\u010d"},"content":{"rendered":"

U utorak 21. sije\u010dnja, na spomendan sv. Agneze, postulanti predvo\u0111eni magistrom o. Sre\u0107kom krenuli su na jednodnevni izlet. Za po\u010detak vo\u017enje zagrijali smo se radosnim i svjetlosnim otajstvima krunice.<\/p>\n

Nakon ugodnog putovanja sti\u017eemo na prvo odredi\u0161te: pravoslavni manastir Bo\u0111ani u Ba\u010dkoj. Stigav\u0161i, krenuli smo u razgledavanje crkve koja je posve\u0107ena Prikazanju Bla\u017eene Djevice Marije. Pronalazimo jednoga od tri monaha koji tu \u017eive. On nam velikodu\u0161no izlazi u susret te nam op\u0161irno razla\u017ee povijest crkve i manastira. Prema zapisima manastir je sazidan u studenom 1478. godine. Na mjestu dana\u0161nje crkve je bio izvor pitke vode. Prema predaji, povod izgradnje bio je taj da se je trgovac imenom Bogdan iz Dalmacije, prolaze\u0107i tim krajem zavjetovao Bogorodici da \u0107e u njezinu \u010dast na tome mjestu podignuti crkvu ukoliko ozdravi od bolesti o\u010diju umiv\u0161i se na tom izvoru. Po njemu je i mjesto dobilo ime Bo\u0111ani. Crkvu krase brojne prekrasne ikone te freske koje je oslikao slikar iz 18. stolje\u0107a Hristofor \u017defarovi\u0107. Posjetili smo i suvenirnicu u kojoj smo kupili tamjan koji monasi vlastoru\u010dno izra\u0111uju te vidjeli ostale proizvode poput meda, propolisa, ikona i dr. Zahvalni, pozdravljamo se s monahom imaju\u0107i pri tome na pameti da se nalazimo u osmini za jedinstvo kr\u0161\u0107ana te odlazimo u Ba\u010d.<\/p>\n

U Ba\u010du nas do\u010dekuje fra Josip \u0160pehar i njegov suradnik g. Andrija. Fra Josip, koji je kao hodaju\u0107a enciklopedija, proveo nas je kroz franjeva\u010dki samostan te crkvu kako fizi\u010dki, tako i povijesno i duhovno. Na mjestu dana\u0161njeg samostana nekada je bila starorimska katedrala. 1169. godine kri\u017eari, vitezovi iz reda Kanonika svetog Groba jeruzalemskog (ivanovci), podigli su dana\u0161nji samostan i crkvu. Treba istaknuti kako su 1529. Turci ovu goti\u010dku crkvu pretvorili u d\u017eamiju, a poslije 1688. vra\u0107ena je opet u prija\u0161nje stanje. Od toga doba ostao je mihrab, ni\u0161a u zidu okrenuta prema Meki, koji su fratri sa\u010duvali.<\/p>\n

U samostanu se nalazi ikona Gospe Radosne koju su 1688. sa sobom donijeli bosanski franjevci koji su naslijedili ivanovce. Prilikom renoviranja samostana, majstori su skidanjem \u017ebuke nai\u0161li na o\u010duvanu fresku koja prikazuje mrtvog Krista, nakrivljenog nalijevo, dio kri\u017ea, Bogorodicu u tamnocrvenoj odori te monogram ICXC. Na osnovi toga stru\u010dnjaci su zaklju\u010dili da se radi o bizantskoj freski, a datirali su je u razdoblje izme\u0111u polovice 13. do polovice 14. stolje\u0107a. Samostan posjeduje i ve\u0107u zbirku baroknih slika i skulptura iz 18. stolje\u0107a, a u knji\u017enici se nalaze vrijedna djela napisana u razdoblju od 15. do 20. stolje\u0107a. Ovaj povije\u0161\u0107u iznimno bogat samostan Uznesenja Bla\u017eene Djevice Marije 2001. godine je proslavio 700. obljetnicu dolaska franjevaca u Ba\u010d. U samostanu se nalazi bogata zbirka no\u0161nji Hrvata \u0160okaca i Bunjevaca. Fra Josip nam je vrlo stru\u010dno objasnio njihovo porijeklo i nijanse koje su karakteristi\u010dne za svako pojedino selo.<\/p>\n

Pozdravljamo se s fra Josipom te zahvaljujemo na gostoprimstvu i svemu izlo\u017eenome te nastavljamo dalje. Vrijeme je ru\u010dka kojim nas je velikodu\u0161no po\u010dastio pre\u010d. Marinko Stanti\u0107, \u017eupnik \u017eup\u00e2 Ba\u010d i Plavna te dekan Ba\u010dkog dekanata. Nakon \u0161to smo se okrijepili, oti\u0161li smo do ba\u010dke srednjovjekovne tvr\u0111ave. Smatra se da je nastala u 14. stolje\u0107u i sada je spomenik kulture. Nakon kratkog predavanja iz povijesti, odlazimo u \u017eupnu crkvu posve\u0107enu Svetome Pavlu u kojoj pre\u010d. Marinko djeluje. Ina\u010de pre\u010d. Marinko je osniva\u010d Festivala hrvatskih duhovnih pjesama \u201eHosana Fest\u201c koji se odr\u017eava redovito svake godine posljednjih 19 godina u Subotici.<\/p>\n

Stigli smo do \u017eupne crkve Sv. Pavla koja je 2023. proslavila 250. obljetnicu. Ba\u010d je kao crkveno sredi\u0161te prvi put zabilje\u017een jo\u0161 u 5. stolje\u0107u. Neki povjesni\u010dari smatraju da je ovdje nadbiskupiju osnovao sv. Metod. Sv. Ladislav je 1090. godine u Ba\u010du utemeljio sjedi\u0161te nadbiskupije i prvostolni \u00a0kaptol. Od 1135. godine, kada je Ba\u010dka nadbiskupija personalno ujedinjena s Kalo\u010dkom, te idu\u0107ih 700 godina Ba\u010d je dio nekada\u0161nje velike Kalo\u010dko-ba\u010dke nadbiskupije, a crkva u Ba\u010du bila je jedno od dva sjedi\u0161ta nadbiskupa i kaptola. Godine 1766. kalo\u010dki nadbiskup povjerio je du\u0161ebri\u017eni\u0161tvo biskupijskim sve\u0107enicima, a sebe imenovao \u017eupnikom. Kamen temeljac sada\u0161nje crkve blagoslovljen je 11. srpnja 1773., a zavr\u0161ena je 12. studenog 1780. godine. Rije\u010d je o spomeniku kulture, prostranoj jednobrodnoj baroknoj gra\u0111evini s tornjem visokim 60 metara.<\/p>\n

Ovo bogato razgledavanje zavr\u0161avamo zajedni\u010dkom molitvom slu\u017ebe \u010ditanja te molitvama reda. Zahvaljujemo pre\u010d. Marinku Stanti\u0107u na gostoprimstvu te, okrijepljeni \u0161to povijesnim, \u0161to duhovnim stvarnostima, polazimo za Sombor. Ovaj iznimno bogat, od Boga darovan izlet zaklju\u010dujemo sa \u017ealosnim i slavnim otajstvima krunice.<\/p>\n