Nakon o. Generala, generalni ekonom o. Paolo De Carli podnio je izvje\u0161\u0107e o ekonomiji Generalne ku\u0107e.<\/p>\n
Poslijepodne je bio rad po jezi\u010dnim skupinama, a nakon toga izvje\u0161\u0107e o radu na plenarnoj sjednici.<\/p>\n
U utorak 1. rujna<\/strong> prvo izlaganje je odr\u017eao Generalni vikar o. Agust\u00ed Borrell. Tema njegovog izlaganja bila je \u201eRazmi\u0161ljanja o provinciji i drugim teritorijalnim jedinicama kao dijelu Reda\u201c.<\/em> O. Agust\u00ed je u svome izlaganju govorio o razli\u010ditim okru\u017ejima koja sada postoje u na\u0161em Redu, te u kojem smjeru Generalna uprava \u017eeli i\u0107i kako bi se pobolj\u0161ala kvaliteta karmelskog \u017eivota i formacije. Naglasio je va\u017enost provincija, kako to nagla\u0161avaju Ustanovje i Odredbe za primjenu Ustanova. Neka okru\u017eja zbog smanjenja broja \u010dlanova vi\u0161e nisu provincije, dok \u0107e druga zbog porasta broja \u010dlanova uskoro postati provincije \u2013 neka \u00a0od njih ve\u0107 na sljede\u0107em Generalnom kapitulu.<\/p>\n Osim provincije postoje i druga \u201eautonomna okru\u017eja\u201c: poluprovincije, komisarijati, generalne delegature, regionalni vikarijati, provincijalne delegature. Prema izlaganju Generalnog vikara, strategija restrukturacije sastoji se u tome da se ide prema sna\u017enijim provincijama sa \u017eivotnom autonomijom te da se smanji pravna autonomija malih jurisdikcija. U praksi se struktura pojednostavljuje na tri glavna oblika: 1. provincija<\/strong>: pravna jedinica s vlastitom \u017eivotnom i pravnom autonomijom; 2. komisarijat<\/strong>: pravna jedinica ovisna o Generalnom definitoriju, s ovlastima odre\u0111enim vlastitim statutima; 3. regionalni vikarijat<\/strong>: pravna jedinica ovisna o provinciji, s ovlastima odre\u0111enima vlastitim statutima. Cjeloviti tekst izlaganja Generalnog vikara mo\u017eete pro\u010ditati u prilogu.<\/p>\n Drugo prijepodnevno izlaganje o formaciji imao je Generalni definitor o. Jean-Baptiste Pagabeleguem. Cjeloviti tekst njegovog izlaganja tako\u0111er se nalazi u prilogu.<\/p>\n Poslijepodne je bio rad po jezi\u010dnim skupinama, a nakon toga izvje\u0161\u0107e o radu na plenarnoj sjednici.<\/p>\n U srijedu 2. rujna<\/strong> prijepodne generalni definitori predstavili su Red prema teritorijima za koje su odgovorni. Svaki je govorio o najva\u017enijim doga\u0111anjima na svojem teritoriju, s time da su najvi\u0161e pa\u017enje posvetili suradnji me\u0111u okru\u017ejima za koja su odgovorni. Po brojnosti \u010dlanova Red sna\u017eno raste u Indiji, Indoneziji, na Madagaskaru i nekim podru\u010djima Afrike i Ju\u017ene Amerike. Statistike Reda po pojedinim podru\u010djima mo\u017eete prona\u0107i u prilogu.<\/p>\n Poslijepodne je o ulozi i zada\u0107i provincijala govorio o. Daniel Chowning, provincijal Washingtonske provincije.<\/p>\n U \u010detvrtak 3. rujna<\/strong> prijepodne Generalni tajnik o. Angelo Lanfranchi predstavio je Priru\u010dnik za Provincijalnu upravu OCD.<\/p>\n Nakon njega Generalni delegat za klauzurne karmeli\u0107anke o. Rafa\u0142 Wilkowski govorio je o odnosu koji su generali i provincijali ranije imali prema klauzurnim karmeli\u0107ankama, te o dana\u0161njem zakonodavstvu. Ve\u0107ina samostana sestara u svijetu su pod jurisdikcijom biskupa (440), a pod jurisdikcijom Reda ih je 207. U nekim podru\u010djima vidi se veliki pad broja sestara. Npr. u \u0160panjolskoj se broj sestara od 1991. do 2026. smanjio od 1492 na 605, dok je u Francuskoj pad bio jo\u0161 ve\u0107i: od 1870 (1991.) na 612 (2026.).<\/p>\n U razdoblju od 1991. do 2026. broj samostana smanjio se od 769 na 647, a broj sestara od 11402 na 7670. Drugim rije\u010dima, u ovom razdoblju zatvoreno je 125 samostana, a 27 ih je osnovano. Godi\u0161nje se zatvaralo oko 5 samostana, a broj sestara smanjivao se za oko 170.<\/p>\n \u00a0No, u nekim zemljama broj sestara se pove\u0107ao u razdoblju od 1991. do 2026.: u Brazilu od 600 na 736, u Poljskoj od 285 na 357, na Madagaskaru od 65 na 87, u Vijetnamu od 68 na 254. O. Rafal iznio je statistike samo za neke zemlje. Za Hrvatsku ih nije iznio, ali i kod nas se broj sestara i samostana u ovom razdoblju znatno pove\u0107ao.<\/p>\n \u00a0Govorio je i o procesu obnove Ustanova sestara karmeli\u0107anki koje slijede Ustanove iz 1991. godine.<\/p>\n Poslijepodne je bio rad po jezi\u010dnim grupama, a nakon toga izvje\u0161\u0107e o radu na plenarnoj sjednici.<\/p>\n U petak 4. rujna<\/strong>\u00a0 Generalni tajnik za misije o. J\u00e9r\u00f4me Paluku govorio je o projektima i o misionarskoj suradnji. Nakon njega Generalni ekonom o. Paolo De Carli imao je izlaganje o ekonomskom upravljanju u provinciji.<\/p>\n Poslijepodne je generalni definitor o. Mart\u00edn Mart\u00ednez govorio o po\u010detnoj formaciji i o procesu obnove\u00a0 Ratio institutionis<\/em>. Proces je priveden kraju te se o\u010dekuje da kona\u010dni tekst uskoro bude potvr\u0111en na redovitom Generalnom definitoriju. Nakon toga \u0107e svaka provincija trebati pristupiti a\u017euriranju svoga vlastitoga Ratio Institutionis<\/em>.<\/p>\n U subotu 5. rujna<\/strong>\u00a0 o. Giuseppe Pozzobon, dugogodi\u0161nji odgojitelj i biv\u0161i provincijal venetske provincije, javio se putem Interneta iz Verone i govorio o va\u017enosti trajne formacije. Njegovo predavanje mo\u017eete prona\u0107i u prilogu.<\/p>\n Nakon toga o. Ramiro Casale, Generalni delegat za OCDS, govorio je o Svjetovnom redu i osobito o zada\u0107i provincijala i duhovnih asistenata prema bra\u0107i i sestrama iz Svjetovnog Reda. Najvi\u0161e se zadr\u017eao na posljednjem svjetskom susretu Svjetovnog reda u Avili na kojemu je sudjelovalo skoro 1000 \u010dlanova OCDS-a. Me\u0111u njima je bila i brojna skupina iz Hrvatske. Svjetovni red u svijetu broji 25.530 \u010dlanova s prvim i trajnim obe\u0107anjima, te 6560 u kandidaturi i u novicijatu. Dakle, sveukupno 32.090.<\/p>\n Poslijepodne se predstavio Karmel u Meksiku. Predstavile su se sve tri grane Reda \u2013 bra\u0107a, sestre i OCDS. Uz njih je karmelsku mlade\u017e predstavio jedan njezin \u010dlan. Provincija karmeli\u0107ana u Meksiku nalazi se pod za\u0161titom sv. Alberta. Broji 13 samostana (od toga jednu pustinju), 63 fratra sa sve\u010danim zavjetima i 11 bra\u0107e u formaciji. Bra\u0107a posebno rade u pastoralu obitelji, poma\u017eu\u0107i im da nadvladaju pote\u0161ko\u0107e koje se javljaju u braku. Uz to rade s mladima, OCDS-om te promi\u010du pastoral duhovnosti.<\/p>\n Sestre bosonoge karmeli\u0107anke u Meksiku imaju 37 samostana; 1968. bilo ih je 15.<\/p>\n Karmeli\u0107anski Samostan sv. Joakima u Ciudad de M\u00e9xicu<\/span><\/p>\n U nedjelju 6. rujna <\/strong>posjetili smo piramide Teotihuac\u00e1n i hodo\u010dastili u Sveti\u0161te Majke Bo\u017eje Guadalupske.<\/p>\n Teotihuac\u00e1n<\/strong>\u00a0je bio najve\u0107e gradsko sredi\u0161te Srednje Amerike tijekom pretkolumbovskog razdoblja (200.-700. godina). Nalazi se 45 km sjeveroisto\u010dno od Ciudad de M\u00e9xica. U njemu se nalaze neke od najve\u0107ih piramida i stambenih kompleksa pretkolumbovske Amerike. Upisan je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske ba\u0161tine u Sjevernoj Americi.<\/p>\n Teotihuac\u00e1n<\/p>\n Nakon Teotihuac\u00e1na pohodili smo Sveti\u0161te Majke Bo\u017eje Guadalupske<\/strong>. O povijesti i va\u017enosti sveti\u0161ta nije potrebno govoriti jer je ono i kod nas u Hrvatskoj dobro poznato, kao i povijest njegova nastanka i jedinstvena \u010dudesnost Marijine slike. Guadalupe je najposje\u0107enije sveti\u0161te na svijetu i prema nekim statistikama posjeti ga preko 20 milijuna hodo\u010dasnika. O. General je na samom po\u010detku stavio cijeli Izvanredni definitorij pod za\u0161titu Majke Bo\u017eje Guadalupske i njezine rije\u010di Juanu Diegu bile su vodilja ovoga definitorija. U sveti\u0161tu smo slavili sv. Misu, a o. General je na kraju cijeli Karmel (sva tri ogranka) posvetio Majci Bo\u017ejoj Guadalupskoj. Nakon toga smo posjetili sestre karmeli\u0107anke u Guadalupeu.<\/p>\n Majka Bo\u017eja Guadalupska<\/p>\n Katedrala Ciudad de M\u00e9xica<\/p>\n U ponedjeljak 5. rujna <\/strong>prijepodne Generalni postulator o.\u00a0 Marco Chiesa online je iz Rima odr\u017eao predavanje o postupcima za progla\u0161enje svetim i o vlastitoj liturgiji na\u0161ega Reda. Kako se mo\u017ee vidjeti na popisu koji je dao generalni postulator, u na\u0161em Redu imamo 15 svetaca, 29 bla\u017eenih, 35 \u010dasnih slugu Bo\u017ejih i 22 slugu Bo\u017ejih. Me\u0111u posljednjima nalazi se i na\u0161 o. Gerard Tomo Stanti\u0107 \u010dije jubileje ro\u0111enja, kr\u0161tenja i smrti slavimo ove godine.<\/p>\n Nakon toga Generalni prokurator o. Juan David Noguera govorio je o razli\u010ditim postupcima koji se vode u slu\u010dajevima pojedinih redovnika.<\/p>\n Poslijepodne, Generalni definitor\u00a0 o. Pius D\u2019Souza govorio je o odvijanju pastoralnih vizitacija, kako generalnih, tako i provincijalnih. Nakon njega je o djelovanju provincijalnog tajni\u0161tva, arhivima, provincijalnim i samostanskim knjigama govorio Generalni tajnik o. Angelo Lanfranchi.<\/p>\n U utorak, 8. rujna<\/strong> prijepodne predavanje je putem interneta odr\u017eao prior samostana u Parizu o. Jean Alexandre De Garidel. Tema njegovog predavanja, koje se nalazi u prilogu, bila je \u201eIzazovi digitalne revolucije za terezijanski Karmel<\/span>\u201c. Odgovorni za medije u Generalnoj ku\u0107i o. Jos\u00e9 Pereira potom je predstavio mre\u017enu stranicu Generalne ku\u0107e i dao upute kako tra\u017eiti informacije na njoj.<\/p>\n Nakon toga je Generalni vikar o. Agost\u00ed Borell predstavio prijedlog sudionika sljede\u0107eg Generalnog kapitula. Uslijedili su prijedlozi pojedinih okru\u017eja.<\/p>\n Poslijepodne je o. General predvodio raspravu na kojoj smo vrednovali ovaj susret, a potom je moderator susreta o. Fabio Silvestri, provincijalni vikar venetske provincije, iznio sintezu svega \u0161to se tijekom Izvanrednog definitorija doga\u0111alo.<\/p>\n Na kraju ovoga dana slavili smo sv. Misu u \u010dast Ro\u0111enja Marijina u kojoj smo joj zahvalili za njezinu prisutnost i vodstvo tijekom Izvanrednog definitorija.<\/p>\n Sljede\u0107eg dana sudionici su se vratili svojim ku\u0107ama.<\/p>\n 1. o. Miguel M\u00e1rquez \u2013 Uvodno izlaganje<\/a><\/p>\n 2. o. Agust\u00ed Borrell – Provincija i druge pravne jedinice Reda<\/a><\/p>\n 3. o. Jean-Baptiste Pagabeleguem – formacija u terezijanskom Karmelu danas<\/a><\/p>\n 4. Statistike Reda<\/a><\/p>\n 5. o. Giuseppe Pozzobon – Trajna formacija<\/a><\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/karmel.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Karmelicanski-Samostan-sv.-Joakima-u-Ciudad-de-Mexicu.webp\")
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure>\n\t\t<\/div>\n\n