{"id":4114,"date":"2015-05-25T21:12:08","date_gmt":"2015-05-25T21:12:08","guid":{"rendered":"http:\/\/karmel.hr\/?p=4114"},"modified":"2015-05-31T17:25:45","modified_gmt":"2015-05-31T17:25:45","slug":"sveta-marija-magdalena-de-pazzi-25-svibnja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/karmel.hr\/?p=4114","title":{"rendered":"Sveta Marija Magdalena de\u2019 Pazzi (25. svibnja)"},"content":{"rendered":"

\"Pedro_de_Moya_-_Vision_of_St_Maria_Magdalena_di_Pazzi_-_WGA16308<\/a><\/p>\n

Katarina – tako se zvala na\u0161a svetica prije ulaska u samostan – potjecala je iz glasovite i stare plemi\u0107ke firentinske obitelji De’ Pazzi. Rodila se u gradu na Arnu 2. travnja 1566. Iako ro\u0111ena u obilju i bogatstvu, ve\u0107 od malena pokaziva\u0161e mnogo smisla za duhovne vrijednosti. Bila je veoma pobo\u017eno, a i du\u0161evnim darovima bogato nadareno dijete. Od kr\u0161\u0107anskih tajna najvi\u0161e su je privla\u010dile tajna Presv. Trojstva i Euharistije. U njih je u molitvi uranjala, a molitvu nije propu\u0161tala ni onda kad joj je bila suha i te\u0161ka. To je jedna od vrlina koja se pojavljuje u \u017eivotu mnogih svetaca. Oni su ostali vjerni molitvi, i kad to nije bilo lako, kad ih je pratila su\u0161a i bezutje\u0161nost. U takvim je \u010dasovima naro\u010dito va\u017eno ostati vjeran molitvi.<\/p>\n

Kad je Katarini bilo 9 godina, jedan isusovac, koji je duhovno vodio \u010dlanove njezine obitelji, uo\u010div\u0161i njezinu darovitost i smisao za molitvu, dao joj je knji\u017eicu razmatranja o muci Isusovoj. Njome se djevoj\u010dica svaki dan vjerno slu\u017eila i tako malo-pomalo ulazila u vje\u0161tinu razmatranja, ali i u tajne Kristove muke. To je bila divna i temeljita priprava za njezinu prvu pri\u010dest, koju \u0107e s mnogo pobo\u017enosti i \u017eara primiti u 10. godini. Susret s Isusom u svetoj pri\u010desti bio je za nju tako sna\u017ean do\u017eivljaj da je samo nekoliko tjedana kasnije polo\u017eila zavjet vje\u010dnog djevi\u010danstva, \u017eele\u0107i na taj na\u010din posve i isklju\u010divo pripadati samo Isusu.<\/p>\n

Prava je ljubav uvijek djelotvorna. Tako je to bilo i kod Katarine. Ona je za svoga ljubljenoga Isusa \u017eeljela ne\u0161to i u\u010diniti. Pru\u017eila joj se krasna prilika kad se s roditeljima za vrijeme ljetnih mjeseci nalazila na obiteljskom dobru na selu. Ondje je okupljala seoske djevoj\u010dice i pou\u010davala ih u katekizmu. Bilo je to nakon Tridentskog obnoviteljskog sabora, kad je u Crkvi strujao vjetar obnove i kad se mnogo dr\u017ealo do katehizacije djece i mlade\u017ei. I Katarina se na svoj na\u010din i prema svojim mogu\u0107nostima uklju\u010dila u to obnoviteljsko strujanje.<\/p>\n

Katarina je svoju ljubav prema Isusu pokazivala i svjesnim djelima pokore, u kojima se marno vje\u017ebala. Na taj se na\u010din dobro oboru\u017eala za borbu koja ju je \u010dekala. Bila je to borba za ostvarenje redovni\u010dkog poziva. Kad joj je bilo 16 godina, ve\u0107 su po\u010dele kombinacije s njezinom udajom. Kako je bila bogata, ugledna, veoma inteligentna plemi\u0107ka k\u0107erka, mogla je ra\u010dunati na odli\u010dnog partnera. Ra\u010dunali su i drugi, ali ona je odlu\u010dno rekla da \u0107e prije dopustiti da joj odrube glavu, negoli da izabere drugog zaru\u010dnika osim Isusa Krista. On je bio njezin jedini ljubljeni. Od njega se ni po koju cijenu nije dala rastaviti. Roditelji su veoma voljeli svoju k\u0107erku i htjeli da ostane u svijetu i da se dobro uda. No, kad su nai\u0161li na njezin odlu\u010dan i nepokolebljiv otpor, dado\u0161e joj za ulazak u samostan svoj blagoslov.<\/p>\n

Katarina se odlu\u010dila za samostan bosonogih karmeli\u0107anki Santa Maria degle Angeli u Firenzi, u koji je u\u0161la 2. prosinca 1582. Jedan od glavnih razloga da je izabrala ba\u0161 taj samostan bio je u tome \u0161to se u njemu protivno od obi\u010daja onoga vremena i\u0161lo svaki dan na pri\u010dest. Ona je gorjela od ljubavi prema Isusu u Euharistiji jo\u0161 u svijetu i zato je u samostanu gdje se svaki dan i\u0161lo na pri\u010dest na\u0161la svoj pravi dom. Njoj, gospodskoj k\u0107eri, nije bilo te\u0161ko ni samostansko siroma\u0161tvo, ni stroga poslu\u0161nost, ni stega. Ljubav joj je sve to \u010dinila lakim, dragim i ugodnim. Znala je da na taj na\u010din svome Ljubljenome najbolje slu\u017ei.<\/p>\n

Od \u010dasa svoga obla\u010denja, kad je 30. sije\u010dnja 1583. sve\u010dano obukla siroma\u0161no redovni\u010dko odijelo, uzev\u0161i ime Marija Magdalena, osjetila je svu sre\u0107u redovni\u010dkoga \u017eivota. Redovni\u010dke je zavjete zbog te\u0161ke bolesti polo\u017eila ve\u0107 27. svibnja 1584. Poglavarice su se bojale za njezin \u017eivot pa su joj dale zavjete prije propisanog vremena. Ako ve\u0107 mora umrijeti, neka umre sa zavjetima. Dan prije zavjeta Magdalena je osjetila “da ju je Isus sa sobom sjedinio i sklonio u svoj bok, gdje je u\u017eivala slatki mir”. Na sam dan zavjetovanja svetica je o sebi zabilje\u017eila ovo: “Ujutro u nedjelju Presv. Trojstva, nakon \u0161to sam polo\u017eila svoje zavjete, osjetila sam se kao sva izvan sebe. Sna\u017eno me privla\u010dila i pro\u017eimala spoznaja o sjedinjenju s Bogom u koje sam u\u0161la po zavjetima.” Bio je to po\u010detak njezinih misti\u010dnih zanosa koji \u0107e je pratiti cijeli \u017eivot. Magdalena De’ Pazzi je izrazita misti\u010darka. Primila je razne misti\u010dne milosti, do\u017eivjela izvanredne duhovne spoznaje. Po nalogu poglavarica poku\u0161ala je opisati svoje misti\u010dne do\u017eivljaje.\"pazzi12big\"<\/a><\/p>\n

U svojim misti\u010dnim zanosima i do\u017eivljajima Magdalena je duhovno spoznala veliku istinu da je Bog ljubav, zato ju je tim potresnije, kao neko\u0107 i sv. Franju Asi\u0161koga, mu\u010dila misao: “Ljubav nije ljubljena.” Ona je u njezinim zanosima od g. 1585. pa nadalje vi\u0161e nije pu\u0161tala na miru. Naro\u010dito ju je boljelo \u0161to i tolike Bogu posve\u0107ene osobe vrije\u0111ahu Boga iznevjeruju\u0107i se preuzetim obvezama. Zato je ovako molila: “O Trojstvo, o O\u010de, o Sine, o Du\u0161e, daj barem jednome od njih svjetlo kojim \u0107e upoznati svoju zlo\u0107u, a meni daj milost da \u010dinim djela zadovolj\u0161tine pa, ako bi bilo potrebno, da budem spremna zalo\u017eiti i svoj \u017eivot.” Jednom drugom zgodom molila je ovako: “Ako moja slabost nije dostatna da o\u010disti njihovu zaslijepljenost, tada mi daj tako \u010desto umrijeti i ponovno o\u017eivjeti sve dok tvojoj pravdi ne bude zadovoljeno!”<\/p>\n

Gospodin je svoju vjernu slu\u017ebenicu odabrao da bude \u017ertva zadovolj\u0161tine za ljudske grijehe. Od nje je tra\u017eio da u duhu pokore najstro\u017ee posti o kruhu i vodi sve dane osim nedjelje, da spava samo pet sati dnevno i to na slamnja\u010di, da hoda bosa te ljeti i zimi uvijek u istoj odje\u0107i. Kroz 5 godina Bog je dopustio da je zahvate i najte\u017ee duhovne muke, napasti, tama, duhovna su\u0161a, tako da upozna svoje ni\u0161tavilo. Na Duhove g. 1590. to je te\u0161ko razdoblje ku\u0161nje napokon zavr\u0161ilo. Dok je ujutro pjevala Te Deum, bila je zahva\u0107ena tolikom silnom utjehom koja ju je pro\u017eimala kroz dulje vrijeme. Izdr\u017eala je veliku i te\u0161ku ku\u0161nju pa ju je Bog htio ve\u0107 na ovome svijetu obilno nagraditi.<\/p>\n

Magdalena je postala u\u010diteljica novakinja. Svojom prvom du\u017eno\u0161\u0107u smatrala je priu\u010davati novakinje na revno obdr\u017eavanje redovni\u010dkih zavjeta. To je \u010dinila u\u010de\u0107i ih kako se moraju osloboditi svega \u0161to nije Bog. Samo s tom slobodom mo\u0107i \u0107e kasnije savjesno obdr\u017eavati redovni\u010dke zavjete. No, njezina se ljubav i briga nije odnosila samo na novakinje ve\u0107 i na sve sestre u samostanu. Svima je htjela postati sve, svima pomo\u0107i u njihovu zvanju, duhovnom \u017eivotu, ali i u njihovim ku\u0107nim poslovima.<\/p>\n

\"St.<\/a>Bog je svoju slu\u017ebenicu \u017eelio \u0161to vi\u0161e proku\u0161ati i duhovno o\u010distiti pa je posljednjih 16 godina njezina \u017eivota pripustio na nju veliku ku\u0161nju duhovne zapu\u0161tenosti i straha za vje\u010dno spasenje. Du\u0161evnim mukama prido\u0161le su i tjelesne: \u010desta groznica i bacanje krvi. Kad je g. 1604. bila izabrana za subprioricu, bila je ve\u0107 tako slaba i iscrpljena da tu slu\u017ebu nije ni mogla obavljati. Puna bolesti i rana le\u017eala je na svojoj siroma\u0161noj postelji. Unato\u010d tome, sa\u010duvala je duboki mir, a kad bi primala pri\u010dest, pogled joj je izgledao kao preobra\u017een.<\/p>\n

Svetici se pripisuju rije\u010di: “Trpjeti, ne umrijeti!” Ona ih u tome obliku nije nikad izrekla, ali one odgovaraju sadr\u017eaju rije\u010di \u0161to ih je sigurno izrekla. A to su ove rije\u010di: “U raju iz ljubavi prema Bogu vi\u0161e ne\u0107u mo\u0107i trpjeti, zato ne bih \u017eeljela umrijeti.” No smrtni je \u010das ipak do\u0161ao. Bilo je to 25. svibnja 1607. Bog je svoju slu\u017ebenicu poslije smrti proslavio brojnim \u010dudesima. Zato ju je i Crkva, ispitav\u0161i pomno njezin \u017eivot i kreposti, preko svojih papa proglasila bla\u017eenom i svetom. Urban VIII. g. 1626. proglasio ju je bla\u017eenom, a Klement IX. godine 1669. svetom.<\/p>\n

\u0160tovanje se svete Magdalene De’ Pazzi pro\u0161irilo izvan granica Italije u Francusku, \u0160panjolsku, Portugal, a osobito u Flandriju, u kojoj su sredi\u0161ta sveti\u010dina \u0161tovanja bila u Gentu, Bruggeu, Bruxellesu i Antwerpenu. Veliki je sveti\u010din \u0161tovatelj i promicatelj pobo\u017enosti prema njoj bio i glasoviti isusova\u010dki propovjednik Segneri. U XIX. stolje\u0107u sv. Josip Benedikt Cottolengo u svojim redovni\u010dkim ustanovama mnogo je \u0161irio pobo\u017enost prema svetoj karmeli\u0107anki iz Firenze, nagla\u0161avaju\u0107i osobito njezin duh molitve i \u017ertve. Prva nacionalna talijanska crkva u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama bila je posve\u0107ena sv. Magdaleni De’ Pazzi. Posvetio ju je u svome biskupskome sjedi\u0161tu u Filadelfiji sveti biskup Ivan Nepomuk Neumann, kojeg je svetim proglasio papa Pavao VI. 19. lipnja 1977. (usp. AAS LXIX (1997(, str. 441-444). Sveti\u010din se blagdan u kalendaru op\u0107e Crkve slavio 29. svibnja, no bolandisti ga ipak spominju 25. svibnja. Istoga dana svetica se slavila i u karmelskome redu. Danas se po obnovljenom kalendaru u cijeloj Crkvi slavi 25. svibnja, na njezin smrtni dan ili ro\u0111endan za nebo.<\/p>\n

Iz duhovnih spisa sv. Magdalene navedimo ovu lijepu molitvu Duhu Svetom:<\/p>\n

“Do\u0111i, Sveti Du\u0161e! Neka do\u0111e jedinstvo Oca, dobrohotnost Rije\u010di! Ti si, Du\u0161e istine, nagrada svetima, odmor du\u0161ama, u tami svjetlo, bogatstvo siroma\u0161nima, blago onima koji ljube, gladnima sitost, putnicima utjeha. Ti si, napokon, onaj koji sadr\u017ei sva bogatstva.<\/strong><\/p>\n

Do\u0111i, Ti koji si silaze\u0107i u Mariju u\u010dinio da Rije\u010d postane tijelo, i ostvari u nama po milosti ono \u0161to si u njoj izveo po milosti i po naravi!<\/strong><\/p>\n

Do\u0111i! Ti si svakoj \u010distoj misli hrana, Ti izvor svake blagosti, vrhunac sve \u010disto\u0107e!<\/strong><\/p>\n

Do\u0111i i oduzmi u nama sve \u0161to prije\u010di da nas Ti ne uzme\u0161 u se!”<\/strong><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Katarina – tako se zvala na\u0161a svetica prije ulaska u samostan – potjecala je iz glasovite i stare plemi\u0107ke firentinske obitelji De’ Pazzi. Rodila se u gradu na Arnu 2. travnja 1566. Iako ro\u0111ena u obilju i bogatstvu, ve\u0107 od malena pokaziva\u0161e mnogo smisla za duhovne vrijednosti. Bila je veoma pobo\u017eno, a i du\u0161evnim darovima … Nastavi \u010ditati Sveta Marija Magdalena de\u2019 Pazzi (25. svibnja)<\/span> →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4112,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-4114","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nekategorizirano"],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/karmel.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/Alessandro_Rosi_Magdalena_de_Pazzi_Chambery.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4114","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4114"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4114\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4196,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4114\/revisions\/4196"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4114"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4114"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4114"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}