{"id":4855,"date":"2015-07-17T15:43:24","date_gmt":"2015-07-17T15:43:24","guid":{"rendered":"http:\/\/karmel.hr\/?p=4855"},"modified":"2015-07-20T15:27:50","modified_gmt":"2015-07-20T15:27:50","slug":"blazena-terezija-od-svetog-augustina-i-susestre-mucenice-17-srpnja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/karmel.hr\/?p=4855","title":{"rendered":"Bla\u017eena Terezija od svetog Augustina i susestre mu\u010denice (17. srpnja)"},"content":{"rendered":"

\"Beata-Teresa-di-Sant\u2019Agostino\"<\/a>Iz Belgije na dugoj relaciji do Hertogenboscha u Nizozemskoj\u00a0je\u00a0 Compi\u00e8gne, grad na rijeci Oise, koji broji samo tridesetak tisu\u0107a stanovnika. Compi\u00e8gne ke \u00a0zanimljiv zbog 16 karmeli\u0107anki, koje su za vrijeme Francuske revolucije poginule kao mu\u010denice. Njihovo je mu\u010deni\u0161tvo prava epopeja koja je u\u0161la u najljep\u0161e stranice svjetske knji\u017eevnosti, koju je uglazbio Francis Poulenc, koju je re\u017eirao poznati filmski re\u017eiser Philippe Agostini, stvoriv\u0161i vrhunski film Razgovor karmeli\u0107anki.<\/p>\n

Otkako je g. 1931. Gerdtruda von Le Fort objavila o karmeli\u0107ankama iz Compi\u00e8gna svoj roman Posljednja na strati\u0161tu, u svijetu umjetnosti djelo neosporne umjetni\u010dke vrijednosti, zanimanje za njih raste. P. R. Bruckberger, nadahnut tim djelom, \u017eelio je snimiti film, a redakciju teksta za film povjerio je g. 1937. Georgesu Bernanosu. Njemu je tek deset godina kasnije uspjelo izraditi tekst, ali ga je smrt sprije\u010dila da ga jo\u0161 bolje dotjera. God. 1949. Bernanosov je tekst objavljen kao zasebno djelo Razgovor karmeli\u0107anki, do\u017eivjev\u0161i posvuda izvanredan uspjeh. A. Beguin ga je brzo priredio za pozornicu, a uspjeh je drame posvuda bio neo\u010dekivan. Tko su, dakle, te junakinje koje svojim juna\u0161tvom zatravi\u0161e i na\u0161e suvremenike, koje su pru\u017eile umjetni\u010dko nadahnu\u0107e tolikim umjetnicima? \u2013 Upoznajmo ih prema sigurnim povijesnim izvorima, no ne zadovoljimo se samo time, ve\u0107 nastojmo u\u0107i u sve ono tako lijepo i privla\u010dno u njihovu \u017eivotu i mu\u010deni\u0161tvu.<\/p>\n

To je u prvom redu njihov poziv. I one su kao i Abraham, praotac na\u0161e vjere, jednog dana \u010dule glas: \u00bbIdi iz zemlje svoje, iz zavi\u010daja i doma o\u010dinskog, u krajeve koje \u0107u ti pokazati\u00ab (Post 12,1)! \u010cule su taj glas i zaputile se kamo ih je Gospodin zvao. Bilo ih je 16, a glavarica im je bila majka Terezija od sv. Augustina, u svijetu Marija Magdalena Klaudija Lidoine, ro\u0111ena 22. rujna 1752. u Parizu, u skromnoj obitelji, tako da joj je potreban miraz za samostan morala pribaviti kraljica Marija Antoinetta. Iz skromnih su obitelji potjecale i sve ostale sestre, osim gospo\u0111ice de Croissy, Colbertove ne\u0107akinje, u redu sestre Henrikete od Isusa. Sve su one \u010dule Bo\u017eji zov te po\u0161le u Karmel u Compi\u00e8gne.<\/p>\n

Taj je samostan osnovan g. 1641., a prve su sestre do\u0161le u nj iz Amiensa. Uz samostansku zgradu nalazi se i crkva Navje\u0161tenja, tajna puna sadr\u017eaja i poticaja za svaku karmeli\u0107anku. Iako se samostan nalazio u blizini kraljevskoga dvorca, gdje je kraljeva obitelj sa svom svojom svitom svake godine provela po nekoliko tjedana, iako je bio pod naro\u010ditom za\u0161titom kraljice Ane Austrijske, Marije Terezije Austrijske i Marije Leczinske, u njemu je uvijek cvao pravi redovni\u010dki duh, hvale vrijedna revnost, opslu\u017eivanje pravila, ideali sv. Terezije Velike. Zbog svih tih je vrlina u\u017eivao velik ugled ne samo u Compi\u00e8gnu, ve\u0107 i drugdje. \u010cak mu je uspjelo odr\u017eati se po strani \u017eu\u010dljivih janzenisti\u010dkih prepirki, koje su zahvatile i zatrovale mnoge francuske samostane i redovni\u010dke zajednice. Zato je Francusku revoluciju sa svim njezinim strahotama do\u010dekao spreman i dorastao.<\/p>\n

Kad je buknula revolucija, sestre su odlu\u010dno odbile zahtjev da svuku svoje redovni\u010dko odijelo. Znale su dobro da nije u pitanju toliko uniforma koliko njihovo zvanje. Vide\u0107i tmaste oblake \u0161to se nadvi\u0161e na Francusku, sestre su se g. 1792. slijede\u0107i nadahnu\u0107e svoje majke glavarice Terezije od sv. Augustina, ponudile Bogu kao \u017ertve paljenice \u00bbda bi ubla\u017eile njegov gnjev te izmolile Crkvi i domovini onaj bo\u017eanski mir \u0161to ga je na svijet donio Bo\u017eji Sin\u00ab. Svoj su \u010din predanja Bogu svaki dan kroz dvije godine obnavljale, dok ga nisu mu\u010deni\u010dkom smr\u0107u pod giljotinom i zape\u010datile.<\/p>\n

Stra\u0161ni su doga\u0111aji revolucije munjevitom brzinom slijedili jedni druge. I karmeli\u0107anke iz Compi\u00e8gna 14. rujna 1792. bile su iz samostana istjerane. No one su i dalje nastavile svoj \u017eivot molitve i \u017ertve, podijeljene u \u010detiri skupine u gradu pod mudrim vodstvom majke priorice Terezije od sv. Augustina. Ona, prema sebi uvijek veom a stroga, prema sestrama je pokazivala za\u010dudnu dobrotu i blagost.<\/p>\n

Revolucionarni je komitet otkrio 16\u00a0sestara te ih 24. lipnja 1794. sve zatvorio u samostan sestara od Poho\u0111enja koji je, po nalogu \u00bbnaroda\u00ab, bio pretvoren u zatvor. Odatle su bile prevezene u Pariz, kamo stigo\u0161e 13. srpnja i bi\u0161e zatvorene u stra\u0161ni zatvor Conciergerie. Tu je bilo mno\u0161tvo sve\u0107enika, redovnika, redovnica, koji su \u010dekali smrt. Karmeli\u0107anke su iz Compi\u00e8gna pru\u017eale svima primjer izvanredne smirenosti, vedrog pouzdanja u Boga, nepokolebljive vjernosti Kristu i privr\u017eenosti Crkvi. Njihova je prisutnost zra\u010dila pravu radost. Na blagdan Karmelske Gospe, kao izraz svoje duhovne radosti, a predvi\u0111aju\u0107i skoro mu\u010deni\u0161tvo, jedna je karmeli\u0107anka na melodiju Marseljeze ugljenom napisala pjesmu, koja je i himan i molitva.<\/p>\n

Sutradan, tj. 17. srpnja, sestre su po kratkom postupku osu\u0111ene na smrt zbog svoje vjernosti redovni\u010dkom zvanju i zbog svoga \u00bbfanatizma\u00ab, koji se odnosio na njihovu pobo\u017enost prema Srcu Isusovu i Marijinu. Istog su dana odvedene na strati\u0161te BarriereduThr\u00f4ne. Dok su ih kraj mno\u0161tva, koje je u \u0161utnji sve promatralo, vozili u smrt, sestre su na glas pjevale psalam \u00bbMiserere\u00ab te himan \u00bbZdravo Kraljice\u00ab i \u00bbTebe Boga hvalimo\u00ab. Do\u0161av\u0161i do podno\u017eja giljotine, sestre su zapjevale himan \u00bbO do\u0111i Stvor\u010de Du\u0161e Svet\u00ab! Zatim je jedna za drugom pred majkom prioricom obnovila redovni\u010dke zavjete. To je bilo sve \u0161to su jo\u0161 na ovome svijetu mogle u\u010diniti. Okrutna ih je sjekira sve poubijala. Posljednja je po\u0161la pod giljotinu Majka priorica, Bla\u017eena Terezija od Sv. Augustina,\u00a0koja je za tu sve\u010danost sestre tako divno pripremila. Bila je to divna du\u0161a koja obi\u010dava\u0161e govoriti: \u00bbLjubav \u0107e uvijek pobijediti. Kad se ljubi, onda se sve mo\u017ee.\u00ab<\/p>\n

Te slavne mu\u010denice, tako vjerne svome pozivu, tako neustra\u0161ive u progonstvu, tako \u017earke u ljubavi i pobo\u017enosti, tako pou\u010dljive prema Gospodinovu vodstvu, bla\u017eenima je proglasio 13. svibnja 1906. papa Pio X. Gertruda von Le Foret napisala je 1931. prikaz povjesni o mu\u010denicama iz Compiegna\u00a0 “Posljednja na giljotini. To bija\u0161e tema za dramu Georgesa Bernanosa “Nadareni strsah”. To je bilo nadahnu\u0107e za libreto operi “Razgovor karmeli\u0107anki” od Francis Paulenca sa nastupom na glasovitoj milosnkoj Scali. Godine 1959. snimljen je film u talijansko-francuskoj produkciji o mu\u0107enicama karmeli\u0107ankama iz\u00a0Compiegna.Bernanosov Dijalog karmeli\u0107anki imamo\u00a0u hrvatskom prijevodu. To je pjesma u prozi i mora biti pjesma kad je najdivnija pjesma bio sam \u017eivot i mu\u010deni\u0161tvo bla\u017eenih karmeli\u0107anki iz Compi\u00e8gna.<\/p>\n

Izvor: sveci.net<\/em><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iz Belgije na dugoj relaciji do Hertogenboscha u Nizozemskoj\u00a0je\u00a0 Compi\u00e8gne, grad na rijeci Oise, koji broji samo tridesetak tisu\u0107a stanovnika. Compi\u00e8gne ke \u00a0zanimljiv zbog 16 karmeli\u0107anki, koje su za vrijeme Francuske revolucije poginule kao mu\u010denice. Njihovo je mu\u010deni\u0161tvo prava epopeja koja je u\u0161la u najljep\u0161e stranice svjetske knji\u017eevnosti, koju je uglazbio Francis Poulenc, koju je … Nastavi \u010ditati Bla\u017eena Terezija od svetog Augustina i susestre mu\u010denice (17. srpnja)<\/span> →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4856,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-4855","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nekategorizirano"],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/karmel.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/8581542321_46588e5633_b.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4855","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4855"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4855\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4858,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4855\/revisions\/4858"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4856"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4855"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4855"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4855"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}