Prorok Ilija pojavljuje se u Svetom Pismu kao bo\u017eji \u010dovjek koji je uvijek \u017eivio u bo\u017ejoj nazo\u010dnosti i koji se je svojski borio za obo\u017eavanje jednoga i istinitoga Boga. Branio je Bo\u017eji zakon u va\u017enom takmi\u010denju na brdu Karmel. Kasnije mu je bilo dano na brdu Horeb blisko iskustvo \u017eivoga Boga. Pustinjaci, koji su utemeljili oblik redovni\u0161tva u \u010dast na\u0161e Gospe na brdu Karmel u dvanaestom stolje\u0107u, slijedili su monasti\u010dku tradiciju u obra\u0107anju Iliji kao svom ocu i uzoru. Inspiracija koja je na\u0111ena u njemu od samih po\u010detaka reda tako pro\u017eima njegovu cijelu povijest da se prorok Ilija mo\u017ee zaslu\u017eeno prozvati utemeljitelj Karmeli\u0107anskog ideala.<\/p>\n
Ilija je bio starozavjetni prorok, borac protiv idolopoklonstva, isposnik, pustinjak, \u010dudotvorac, jedan je od rijetkih starozavjetnih pravednika koje isto\u010dna i zapadna Crkva slavi kao svoje svece. Osobito je \u010da\u0161\u0107en kod Slavena, pa tako i kod nas gdje je asocijacijom na motiv uzlaska na nebo u vatrenim kolima zamijenio starija, pretkr\u0161\u0107anska vjerovanja (\u00abIlija Gromovnik\u00bb). Ikonografija ga prikazuje kao mr\u0161avog, \u0107elavog, bradatog mu\u0161karca, odjevenog u kostrijet. Za\u0161titnik je od groma. Patron je \u0110akova\u010dke biskupije i Bosne.<\/p>\n
Ilija se smatra prvim prete\u010dom Karmelskoga reda, odnosno karmeli\u0107ana op\u0107enito. Na temelju najnovijih istra\u017eivanja zaklju\u010duje se da su se pustinjaci najprije, prije dobivanja Pravila od jeruzalemskog patrijarha Alberta, okupljali na gori Karmelu, kod Ilijina vrela. Zanimljivo je da je sve do 17. stolje\u0107a prevladavalo mi\u0161ljenje da pustinjaci s gore Karmela stvarno potje\u010du od svetog Ilije proroka. Prema tom mi\u0161ljenju prvo razdoblje \u017eivota bilo je ono proro\u010dko. To bi bili zapravo \u00abproro\u010dki sinovi\u00bb, skupina koja se okupila oko samog svetog Ilije, a kasnije su postali kr\u0161\u0107ani i redovnici. Nakon toga slijedilo bi gr\u010dko razdoblje koje je trajalo sve do polovice 12. stolje\u0107a i odobravanja Pravila.<\/p>\n
Kronologija \u017eivota proroka Ilije<\/strong><\/p>\n Bo\u017eji prorok Ilija Ti\u0161bijac poslije upu\u0107ivanja Bo\u017eje opomene Ahabu pronalazi od Boga pripremljeno uto\u010di\u0161te kod potoka Kerita.<\/p>\n Kad je potok presu\u0161io, Gospod ga \u0161alje u Sarfatu Sidonsku gdje \u010dudom hrani i njega i dom udovice koja ga je primila.<\/p>\n Pri kraju su\u0161nog doba Ilija se vra\u0107a u Samariju gdje u susretu s Ahabom poziva narod da se skupi na brdo Karmel.<\/p>\n Poslije iznimnih otkrivenja Bo\u017eje sile, Ilija tr\u010di ispred Ahaba do Jizreela. Upla\u0161en od Izabelinih prijetnji, bje\u017ei zatim \u010dak do Horeba.<\/p>\n Opomenut od Gospoda, Ilija se zatim vra\u0107a i pomazuje Elizeja za proroka, a Jehuu i Hazaela za kraljeve u Izraelu i Siriji.<\/p>\n Pri kraju rada Ilija odlazi s Elizejom u Gilgal u Samariji. Zatim odlazi s njime u Betel i Jerihon.<\/p>\n Iz Jerihona Ilija prelazi Jordan i odlazi u blizinu vrha Nebo odakle ga Bog uzima na Nebo \u2013 kao poseban izuzetak i predslika onih koji \u0107e se u budu\u0107nosti isto tako uznijeti na Nebo, negdje oko godinu dana poslije Ahabove smrti, za vladavine njegovog sina Ahazje 853.\/852. prije Krista.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prorok Ilija pojavljuje se u Svetom Pismu kao bo\u017eji \u010dovjek koji je uvijek \u017eivio u bo\u017ejoj nazo\u010dnosti i koji se je svojski borio za obo\u017eavanje jednoga i istinitoga Boga. Branio je Bo\u017eji zakon u va\u017enom takmi\u010denju na brdu Karmel. Kasnije mu je bilo dano na brdu Horeb blisko iskustvo \u017eivoga Boga. Pustinjaci, koji su utemeljili … Nastavi \u010ditati Ilija prorok (20. srpnja)<\/span>