Za ovaj \u010dlanak, koji \u0107e govoriti o vjeri sv. Terezije Avilske, poslu\u017eile smo se tekstom don Edvarda Punde Iskustvo vjere svete Terezije Avilske: sredi\u0161nje teme i neke poveznice s Neokatekumenskim putom, uzimaju\u0107i one dijelove koji se odnose na Sveticu. Zahvaljujemo don Edvardu na dopu\u0161tenju da koristimo njegov tekst.<\/p>\n
Najbolji biografski podaci o svetoj Tereziji nalaze se u knjizi Moj \u017eivot, koja opisuje \u017eivot i misti\u010dna iskustva avilske Svetice. Prije nego \u0107e po\u010deti izlagati sredi\u0161nju temu, \u201emilosti koje mi je Bog udijelio u molitvi\u201c, Terezija donosi podatke o svojem \u017eivotu, po\u010dev\u0161i od najranijega djetinjstva, preko ulaska u samostan, nutarnjih borbi koje obilje\u017eavaju prvih dvadeset godina njenog redovni\u010dkoga \u017eivota, do po\u010detka onoga \u0161to \u0107e ona nazvati vida nueva, novi \u017eivot, izvora i forme \u010ditava njezinog nauka koji polazi od iskustva.<\/p>\n
Nakon djetinjstva provedena u o\u010dinskoj ku\u0107i, te godinu i pol u samostanu augustinijanki, Terezija 1535. godine ulazi u karmeli\u0107anski samostan Utjelovljenja u Avili. Zapo\u010dinje njezin redovni\u010dki \u017eivot. Iako bi se moglo \u010diniti da time za nju nastupa vrijeme sabranosti i smirenosti, zapravo zapo\u010dinje dvadeset te\u0161kih godina, pri \u010demu je zadnjih deset (oko 1544.-1554.) duboko ozna\u010deno nutarnjim borbama. Terezija opisuje u \u010demu su se (teolo\u0161ki) sastojale njezine borbe: \u201e\u017deljela sam \u017eivjeti, jer sam dobro shva\u0107ala da ne \u017eivim, nego da se borim sa sjenom smrti, a nije bilo onoga tko bi mi dao \u017eivot. Ja ga nisam mogla uzeti, a Onaj koji mi ga je mogao dati, imao je pravo da mi ne prisko\u010di u pomo\u0107, budu\u0107i da me je toliko puta vratio k sebi, a ja sam njega napu\u0161tala\u201c (Moj \u017eivot 8, 12).<\/p>\n
Nakon iskustva nutarnjih suho\u0107a i borbi, koje naziva smrtonosna smrt (Moj \u017eivot 9, 8), Terezija je \u201ejednoga dana u\u0161la u kapelicu [i Bogu] rekla kako se ne\u0107u dignuti odande sve dok mi ne u\u010dini ono \u0161to sam ga molila\u201c (Moj \u017eivot 9, 1.3).<\/p>\n
Kod Terezije se nije radilo o krizi zvanja \u2013 prije bi se to moglo nazvati krizom \u017eivota. Terezija vidi najprije da njezin na\u010din \u017eivota \u2013 afektivne navezanosti, kriva prijateljstva, isprazni razgovori, la\u017ena poniznost, itd. \u2013 ne daje \u017eivot, ali isto tako da po svojim silama, po svojemu trudu (askezi) ne mo\u017ee dohvatiti \u017eivot. Zato nakon pravog iskustva besplatnosti Bo\u017eje milosti pi\u0161e: \u201eBlagoslovljen Bog koji mi je dao da se izbavim od tako smrtonosne smrti\u201c (Moj \u017eivot 9, 8).<\/p>\n
Prijelazom od iskustva \u201e\u017eeljela sam \u017eivjeti, jer sam dobro shva\u0107ala da ne \u017eivim\u201c, \u010dime Terezija opisuje dvadeset godina velikih suho\u0107a i borbi, na iskustvo \u201eblagoslovljen Bog koji mi je dao da se izbavim od tako smrtonosne smrti\u201c, \u010dime opisuje pobjedu milosti, zapo\u010dinje ono \u0161to \u0107e Terezija nazvati vida nueva, novi \u017eivot, \u010diji je po\u010detak u doga\u0111aju koji je povijesno lako odrediti i koji Terezija opisuje vrlo sna\u017eno i sugestivno: \u201eVe\u0107 je moja du\u0161a bila umorna i, premda je htjela, nisu je nevaljale navike, koje sam imala, pustile da se odmori. Dogodilo mi se, kada sam jednoga dana u\u0161la u kapelicu, da sam vidjela jednu sliku koju bijahu onamo donijeli na \u010duvanje, a tra\u017eili su je za neku sve\u010danost \u0161to se slavila u ku\u0107i. Bija\u0161e to slika jako izranjena Krista i tako nabo\u017ena da me je, vidjev\u0161i je, svu zbunila, vide\u0107i ga takva, jer je lijepo prikazivala ono \u0161to je pro\u0161ao zbog nas. Toliko sam po\u017ealila \u0161to sam bila tako slabo zahvalila onim ranama, te mi se \u010dini da mi se srce paralo, pa sam se bacila pokraj njega sna\u017eno rone\u0107i suze i mole\u0107i ga da mi ve\u0107 jednom dade snage da ga ne vrije\u0111am\u201c (Moj \u017eivot 9, 1). Radi se o doga\u0111aju koji terezijanisti nazivaju definitivno obra\u0107enje, a teolo\u0161ki ga Terezija opisuje ovako: \u201eDo\u017eivljavala sam nekoliko puta (\u2026) da bi me odjednom obuzeo osje\u0107aj Bo\u017eje nazo\u010dnosti, te nikako nisam mogla posumnjati da je bio u meni ili ja sva uronjena u njega. To nije bila vrsta vi\u0111enja; mislim da to nazivaju misti\u010dnom teologijom\u201c (Moj \u017eivot 10, 1). Misti\u010dna teologija, m\u00edstica teolog\u00eda, za Tereziju ne zna\u010di studij mistike, nego misti\u010dno iskustvo. Ta iskustva kod Terezije nisu ne\u0161to sporadi\u010dno, nego \u0107e trajati sve do smrti, i to jako intenzivno.<\/p>\n
Iskustva koja zapo\u010dinju nakon susreta s Kristom, Tereziju prili\u010dno zbunjuju i stra\u0161e. Kako bi otkrila o \u010demu se radi, Terezija o tomu pri\u010da sa svojim ispovjednicima i duhovnim savjetnicima. Cilj joj je razlu\u010diti dolaze li ta iskustva od Boga ili ne, te \u010duti o tomu sud Crkve. Stoga pi\u0161e: \u201eDr\u017eim posve sigurnim da ne\u010dastivi ne\u0107e obmanuti \u2013 niti \u0107e to dopustiti Bog \u2013 du\u0161u koja se ni u \u010demu ne uzdaje u sebe i o\u010dvrsnula je u vjeri i koja \u0107e osje\u0107ati u sebi da \u0107e i za jedan \u010dlanak vjere podnijeti tisu\u0107u smrti. S tom ljubavlju prema vjeri, \u0161to je Bog ulijeva, a koja je \u010dvrsta, \u017eiva vjera, neka uvijek nastoji postupati u skladu s onim \u010dega se pridr\u017eava Crkva, raspituju\u0107i se kod jednih i kod drugih, poput nekoga tko je ve\u0107 \u010dvrsto prionuo uz ove istine, te je ne bi skrenule svekolike objave \u0161to bi ih mogla zamisliti \u2013 sve da i otvorena nebesa vidi \u2013 ni za trunak od onoga \u010dega se pridr\u017eava Crkva\u201c (Moj \u017eivot 25, 12).<\/p>\n
Osobe s kojima razgovara, budu\u0107i da same nisu imale takva iskustva, ne razumiju Tereziju i tra\u017ee od nje da napismeno opi\u0161e to \u0161to \u017eivi. No, Terezija se susre\u0107e s novom pote\u0161ko\u0107om: vlastita izra\u017eajna nemo\u0107, koja \u0107e trajati 4-5 godina. Nakon \u0161to je \u201eniz godina provela \u010ditaju\u0107i mnoge stvari\u201c i nije \u201eni\u0161ta od njih shva\u0107ala, (\u2026) Bog mi je to u jednom trenutku dao da shvatim i da znadem iskazati, tako da su se \u010dudili moji ispovjednici\u201c (Moj \u017eivot 12, 6). Kao i doga\u0111aj susreta s izranjenim Kristom, i ovaj je doga\u0111aj temeljno kristolo\u0161ki. Prema tekstu iz knjige Moj \u017eivot, lako ga je povijesno odrediti. Radi se o godini 1559: \u201eKad su bile oduzete mnoge knjige na \u0161panjolskom (Valdesov Index, 1559.), zato da se ne \u010ditaju, jako sam po\u017ealila, zato \u0161to mi je neke bilo zadovoljstvo \u010ditati, a to vi\u0161e nisam mogla, budu\u0107i da su ih ostavili na latinskom. Gospodin mi re\u010de: Nemoj se \u017ealostiti, jer ja \u0107u ti dati \u017eivu knjigu. (\u2026) Njegovo Veli\u010danstvo bilo je istinska knjiga gdje sam spoznala istine. Blagoslovljena neka bude takva knjiga koja ostavlja utisnuto ono \u0161to treba \u010ditati i \u010diniti, tako da se ne mo\u017ee zaboraviti!\u201c (Moj \u017eivot 26, 5)<\/p>\n
Kompleksnost misti\u010dnog iskustva, od iskusiti do znati komunicirati, mo\u017ee se objasniti polaze\u0107i od \u010duvene Terezijine re\u010denice: \u201eJedna je milost da Gospodin daje milost, a druga je shvatiti kakva je milost i kakvo milosr\u0111e. Tre\u0107a je pak znati iskazati i objasniti kakva je\u201c (Moj \u017eivot, 17, 5). I nastavlja: \u201eI premda se \u010dini da je tu dosta samo prva, zato da du\u0161a ne bude zbunjena i pla\u0161ljiva te da ide s vi\u0161e sr\u010danosti po putu Gospodnjem imaju\u0107i pod nogama sve stvari ovoga svijeta, velika je korist i milost to shvatiti, jer pravo je da za svaku pojedinu milost puno hvali Gospodina onaj tko je posjeduje.\u201c<\/p>\n
Terezijin teolo\u0161ki model mo\u017ee se izraziti kao trijada: iskustvo, razumijevanje i komunikacija. Terezijina djela nastaju iz misti\u010dnih iskustava koja su iskustva vjere. Misti\u010dna iskustva ne nadilaze istine vjere: njihova posebnost za Tereziju nije s obzirom na sadr\u017eaj, nego s obzirom na na\u010din spoznaje. Radi se o iskustvenoj spoznaji, \u010diji se dinamizam kod Terezije o\u010dituje kao iskusiti-razumjeti-komunicirati.<\/p>\n
Razumjeti iskustvo i mo\u0107i\/znati ga komunicirati nije vjeri aposteriorno, nego pripada samoj naravi vjere i usavr\u0161ava je. Za Tereziju komunicirati iskustva ne zna\u010di tek opisati svoje osje\u0107aje, nego je \u010din vjere, prava confessio fidei u kojoj veli\u010da Bo\u017eja djela u svojoj povijesti i time \u017eeli u svima pobuditi \u017eelju za Bogom i ohrabriti ih na pouzdanje u Boga \u201ekod kojega nema pristranosti. Sve ljubi\u201c (Moj \u017eivot 7, 12). Opisuju\u0107i svoja iskustva, Terezija postaje pravi teolog vjere koji zna izlo\u017eiti ne samo sadr\u017eaj vjere, nego i ono \u0161to se doga\u0111a u onomu koji vjeruje. To postaje jasno ako se zna da je novi \u017eivot zapravo \u017eivot molitve: \u201eTo je druga, nova knjiga, odavde dalje; ho\u0107u re\u0107i drugi, novi \u017eivot. Onaj dovde bija\u0161e moj, a onaj kojim sam \u017eivjela otkad sam po\u010dela iznositi ove stvari o molitvi jest Bog koji je u meni\u201c (Moj \u017eivot 23, 1).<\/p>\n
Donosimo tekst koji jasno pokazuje da Terezijin cilj nije bio tek opisivanje njenih osje\u0107aja ili nutarnjih do\u017eivljaja: \u201eOno \u0161to bude vi\u0161e od toga da se jednostavno iznese prikaz mojega \u017eivota, Va\u0161a milost [Garcia de Toledo] neka zadr\u017ei za sebe \u2013 budu\u0107i da me je toliko nagovarala da napi\u0161em iskaz o milostima koje mi Bog udjeljuje u molitvi \u2013 bude li u skladu s istinama na\u0161e svete katoli\u010dke vjere. Ne bude li, neka ga Va\u0161a milost odmah spali, jer se ja tomu podvrgavam. A re\u0107i \u0107u ono \u0161to do\u017eivljavam (lo que pasa por m\u00ed) zato da, ako bude u skladu s tim, mo\u017ee Va\u0161oj milosti donijeti kakvu korist\u201c (Moj \u017eivot 10, 8). Terezija opisuje milosti koje joj je Gospodin iskazao u molitvi (las mercedes que el Senor me ha hecho en la oraci\u00f3n). Dakle, molitva je za nju istinski locus theologicus iz kojega crpi \u010ditav sadr\u017eaj \u017eivljene vjere i teologije vjere. Bez molitve, za Tereziju, nije mogu\u0107e imati pravo iskustvo vjere. Upravo molitva daje razumjeti da teologija (vjera) nije samo govoriti o Bogu, nego je nadasve govoriti s Bogom. U molitvi se doga\u0111a spoznaja sadr\u017eaja u koje Terezija vjeruje, ali i \u010din kojim ona \u017eivi te sadr\u017eaje.<\/p>\n
Izvor: Karmel Marija Bistrica<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Za ovaj \u010dlanak, koji \u0107e govoriti o vjeri sv. Terezije Avilske, poslu\u017eile smo se tekstom don Edvarda Punde Iskustvo vjere svete Terezije Avilske: sredi\u0161nje teme i neke poveznice s Neokatekumenskim putom, uzimaju\u0107i one dijelove koji se odnose na Sveticu. Zahvaljujemo don Edvardu na dopu\u0161tenju da koristimo njegov tekst.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6296,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-6267","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nekategorizirano"],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/karmel.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/Terezija-nepoznata3.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6267","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6267"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6267\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6297,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6267\/revisions\/6297"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6296"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6267"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6267"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/karmel.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6267"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}