Zidine

Web stranica www.karmelsvetogilije.com

Hrvatska karmelska provincija svetoga oca Josipa sa sjedištem u Zagrebu, izgradila je na Buškom jezeru, župa Grabovica, općina Tomislavgrad, Samostan-Duhovni centar “Karmel sv. Ilije” i crkvu sv. Ilije Proroka, zaštitnika Bosne i Hercegovine. Posveta oltara, blagoslov crkve, samostana i duhovnog centra dogodili su se na blagdan sv. Ilije, 20. srpnja 2006. godine

Opis projekta

Poznato je da su nakon raspada Jugoslavije nastale mnoge i različite konfliktne situacije u državama koje su je tvorile. Rat, koji je nakon toga uslijedio ostavio je duhovnu, materijalnu i moralnu pustoš u mnogim sredinama. Jedna od takvih sredina svakako je Bosna i Hercegovina: mnoge su obitelji razbijene, stambeni, formativni, sakralni i proizvodni objekti razoreni, ljudi duhovno slomljeni, iseljavanja i raseljavanja još uvijek su u tijeku. Riječ je uglavnom o multietničkim sredinama koje su identitetski, vjernički, duhovno i kulturološki u izvjesnoj krizi, tako da zbog navedenih zbivanja ta područja ostaju gotovo prazna. I pred Crkvom je stoga pitanje kako se primjereno postaviti u takvim okolnostima, jer je posve razumljivo da u takvoj situaciji nitko odgovoran ne može ostati po strani.

Polazeći od takvoga stanja, te imajući u vidu temeljnu karizmu karmelskoga reda i vlastito poslanje, a to je skrb za čovjekovu duhovnu izgradnju, Hrvatska karmelska provincija sv. oca Josipa prihvatila je 12. kolovoza 2000. poziv msgr. dr. Ratka Perića, biskupa Mostarsko-Duvanjsko-Trebinjsko-Mrkanskoga da uspostavi samostan i duhovni Centar, koji bi u ovom času Crkve i naroda u navedenim krajevima imao višestruku ulogu:

(1.) evangelizacijsku,
(2.) duhovnu,
(3.) ekumensko-međureligijsku i
(4.) izobrazbeno-kulturološku.

1. S obzirom na evangelizacijski profil Centra, polazi se od toga da bi u ovom času vjerničkoga raslojavanja i raznih kaotičnih utjecaja na suvremeno religijsko ozračje, u Bosni i Hercegovini, ali i šire, bio od velike koristi Centar u kojemu bi egzistirala zajednica koja bi na duhovnom području sustavno promišljala i promicala inicijative “nove evangelizacije”, nastojeći da vrednote Evanđelja na suvremeni način budu okosnica međuljudskih odnosa, izvor nade i nadahnuća, dakle pozitivni povijesni čimbenik za ljude ovoga podneblja i šire.
2. Duhovna uloga Centra bi bila dvostruke naravi: ponuda duhovnih susreta i sastanaka za vjernike i ljude kulture duha: (duhovne vježbe, duhovne obnove i savjetovanja, uvođenja u duhovni život i molitvenu komunikaciju, formacija novih redovničkih naraštaja Hrvatske karmelske provincije sv. Oca Josipa kroz ustanovu novicijata itd.).
3. Djelovanje u duhu ekumenizma i međureligijskoga dijaloga također je jedan od bitnih ciljeva Centra. Ovo opredjeljenje proistječe iz činjenice da je područje Bosne i Hercegovine oduvijek bilo ne samo razmeđe nego i susretište konfesija, religija i kultura. Aktivnost Centra usmjerit će svoje napore da konfesionalne i religijske specifičnosti i razlike budu upoznavane i življene kao bogatstvo različitosti, u duhu tolerancije i uzajamnog poštivanja. Uz ekumensku i međureligijsku dimenziju Centar će nastojati biti i mjesto događanja kvalitetnog i konstruktivnog dijaloga sa suvremenim svijetom i njegovim svjetonazorima općenito.
4. Izobrazbeno-kulturološka razina Centra je također nezaobilazna, kako s obzirom na spomenuto stanje ugroženih vrijednosti i kulture, što je osobito kod mladih ljudi spojeno s bijegom u ovisnosti, tako i s obzirom na tendenciju raspada klasičnih stilova stvaranja i posredovanja kulture i izobrazbe kulturnih djelatnika. Centar će stoga nuditi tečajeve, omogućiti izdavačko stvaralaštvo, organizirati susrete i zalagati se za izobrazbu mladih ljudi. Djelatnici Centra bit će ljudi prikladne duhovne i kulturološke formacije kako bi u suradnji s drugima uzmogli ostvariti planirane ponude. Uz centar će djelovati i etnografski muzej u kojem će biti izložena jedinstvena zbirka tradicijskog odijevanja i nakita Hrvata s područja cijele BiH.

Opis objekta

Duhovni centar “Karmel sv. Ilije” građen je po uzoru na druge slične centre u Europi i svijetu. Stoga uz samostanski dio i crkvu, tu se nalaze velika dvorana s kabinama za simultano prevođenje, male dvorane za rad po skupinama, .interkonfesionalna meditativna dvorana, budući športski tereni, park sa šetnicom – sve prilagođeno i za osobe s posevnim potrebama. Centar raspolaže sa 42 kreveta. Gotovo sve sobe su jednokrevetne. Pri svemu se vodilo računa da se što manje narušava prirodni ambijent ljepote Buškoblatskog kraja, da se istaknu komparativne vlastitosti kraja i naroda, uz poštivanje suvremenih europskih standarda kvalitete propisanih za takvu vrstu objekta.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

"U zemlju Karmela ja vas dovedoh da se hranite plodom i dobrotom njezinom." (usp. Jr 2,7)