Baptist Spagnoli je rođen 17. travnja 1447. godine u Mantui. Njegov je otac bio španjolskog podrijetla, pa otuda i njegovo očito španjolsko prezime. Kao mladić je pristupio Mantuanskoj karmelskoj zajednici u Ferrari, te je 1464. godine položio svoje redovničke zavjete. U Bologni je 1475. godine stekao doktorat iz teologije, pa je, shodno tome, obnašao mnoge poslove u upravljanju samostanima. Šest je puta bio biran za Generalnog vikara, a pred kraj života je bio izabran i za Generalnog priora cijelog Reda (1513.-1516.).

Njegove aktivnosti nisu bile ograničene samo na Karmelski red. 1513. godine je bio pozvan da sudjeluje na Lateranskom koncilu, te mu je 1515. papa Lav X. povjerio vođenje diplomatske misije u pregovorima o miru između Francuskog kralja i Milanskog kneza. Osobito je bio poznat po svom predanom i odlučnom razotkrivanju rastuće korupcije u društvu, te je 1489. u Bazilici Svetog Petra, pred Papom i kardinalima, izrekao svoju želju za reformama nadahnutim literarnim obraćanjem u dirljivoj propovjedi. Sve ga to, ipak, nije odvraćalo od življenja osobitog unutarnjeg života i posebne posvećenosti Blaženoj Djevici Mariji.

Bio je prijatelj s mnogim humanistima i slavnim osobama onoga doba, a postao je i sam značajna figura u literarnom svijetu. Pošto ga je Erazmo prozvao “Kršćanskim Vergilijem” (napisao je preko 50 000 latinskih tekstova uz ostale prozne radove) o njemu se mora suditi kao o jednom od najvećih pjesnika svoga vremena – što se dobro očituje u brojnim izdanjima njegovih radova.

Umro je u Mantui 20. ožujka 1516. godine. Njegovo se neraspadnuto tijelo čuva u tamošnjoj katedrali. Štovanje blaženoga Baptista je odobrio papa Lav XIII. 17. prosinca 1885. godine. Spomendan se slavi 17. travnja.