Sve objave od brTiho

Mlada misa o. Nikole Grizelja u Omišu

U nedjelju 8. srpnja 2019. svoju je mladu misu svečano proslavio naš o. Nikola od Male Terezije i Svete Obitelji (Grizelj) u svojoj župnoj crkvi sv. Petra apostola u Omišu, uz koncelebraciju dvanaestorice svećenika. U prepunoj su crkvi među vjerničkim pukom bile i majka, sestre i ostala obitelj našeg mladomisnika, kao i braća bogoslovi iz remetske zajednice. 

Prije početka misnog slavlja domaći župnik, don Emanuel Petrov, predstavio je o. Nikolu puku, istaknuvši da je on treći svećenik u ovoj mladoj župi staroj dvadeset godina. U nadahnutoj i puku pristupačnoj propovijedi, o. Anto Knežević govorio je o značaju euharistije i veličini kršćanstva, čiji značaj uočavaju i pripadnici drugih vjerskih tradicija, kao i o pozivu kršćanina da budemo tu jedni za druge.  Nastavi čitati Mlada misa o. Nikole Grizelja u Omišu

Velikan s đurđinskih salaša

Poglavar karmelićanske zajednice na gori Karmelu u Haifi u Izraelu, rektor Međunarodnog odgojnog zavoda „Teresianum“ u Rimu, odgojitelj, provincijal i remetski župnik, vicepostulator u postupku za proglašenje blaženim sluge Božjeg o. Gerarda Tome Stantića i još puno toga bio je otac Ante od Djeteta Isusa Stantić (Đurđin 1919. – Zagreb 2013.). 

Stogodišnjica njegova rođenja obilježena je u rodnome mu mjestu, Đurđinu, u nedjelju 30. lipnja.  Nastavi čitati Velikan s đurđinskih salaša

Proslava obljetnice smrti sluge Božjega o. Gerarda

I ove smo se godine, na svetkovinu rođenja sv. Ivana Krstitelja, okupili zajedno oko Isusa slaveći sv. misu sa slugom Božjim o. Gerardom Tomom Stantićem. Ovo je dan njegovog rođenja za Nebo. Cijeli tjedan smo se pripremali za ovo slavlje, moleći krunicu i slaveći sv. misu s propovijedi. Nakon toga smo se molili kod groba o. Gerarda, a sve je prenosio i Radio Marija iz Subotice.  Nastavi čitati Proslava obljetnice smrti sluge Božjega o. Gerarda

Svećeničko ređenje našega subrata o. Nikole Grizelja

U subotu 22. lipnja, u splitskoj konkatedrali sv. Petra, splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić zaredio je 15 đakona za svećenike: osam za nadbiskupiju Splitsko-Makarsku, četiri za Franjevačku provinciju Presvetog Otkupitelja, dvojicu za Hrvatsku dominikansku provinciju i našega subrata karmelićanina o. Nikolu Grizelja.

Uz majku i rodbinu o. Nikole, na svećeničkom ređenju bili su i provincijal o. Srećko Rimac, odgojitelj bogoslova o. Franjo Podgorelec i te br. Ivan Živković. Br. Željko Bezić, koji je doputovao u Split na ređenje, imao je visoku temperaturu te je morao ostati kod kuće. Našem mladomisniku o. Nikoli, kao i o. Krešimiru Josipu, čestitamo i zahvaljujemo dragome Bogu na ovome velikom daru narodu Božjem i našem Redu. O. Nikoli, o. Krešimiru Josipu, kao i svim mladomisnicima želimo da budu istinski svećenici Kristovi, da budu gorljivi u naviještanju Riječi Božje i revni u dijeljenju sakramenata. Mlada misa o. Nikole bit će 7. srpnja u Omišu.

Detaljno izvješće o svećenikom ređenju možete pročitati u tekstu koji preuzimamo sa stranice Splitsko-makarske nadbiskupije. Nastavi čitati Svećeničko ređenje našega subrata o. Nikole Grizelja

Božja blizina – nova knjiga misli sluge Božjega o. Gerarda Tome Stantića

U nakladi Vicepostulature sluge Božjega o. Gerarda Tome Stantića, karmelićanskog samostana u Somboru i Katoličkog društva „Ivan Antunović“ iz Subotice, izašla je, pod naslovom Božja blizina, knjiga misli sluge Božjega o. Gerarda. Misli je izabrao o. Mato Miloš, a knjigu je uredila Katarina Čeliković.

Knjiga donosi izbor duhovnih misli sadržanih u rukopisu o. Gerarda naslovljenom „Lijepe misli“. One su, riječima sv. Ivana od Križa, vodič za one koji hodaju prema evanđeoskoj savršenosti, svjetlo na stazi i ljubav na putovanju prema savršenosti. Gerardovo asketsko savršenstvo, njegov molitveni život, njegovo uzdignuće duha i uma, kao i njegovo mistično iskustvo, čine ga ne samo našim velikanom, nego i učiteljem duhovnoga života. Njegova duhovna pismena ostavština osvjetljuje hod na koji smo kao kršćani pozvani kako bismo dospjeli do evanđeoske savršenosti, a to je ljubavno otajstvo sjedinjenja s Bogom. Nastavi čitati Božja blizina – nova knjiga misli sluge Božjega o. Gerarda Tome Stantića

Rizik: komentari ‘guše’ glas Božji

Danas, postoji nebrojeno biblijskih prijevoda i tekstova; ima beskraj biblijskih komentara; u izobilju službi Riječi. No, da li ja moram zaroniti u svu tu ogromnu prtljagu ili mi je dovoljno slušanje Riječi koja mi dolazi od Liturgije i od zajedničkog stola? Mnoštvo puta mi dolazi to pitanje. Želio bih reći da moramo osloboditi naše slušanje Božje riječi od cijele one biblijske kulture koja nas danas guši, i koja previše puta završi u našem istraživanju onoga što smo razumjeli i želimo reći Gospodinu, nego li ono što Gospodin želi reći nama. Ali Gospodin nema potrebu za našim tumačenjima! Bog ne ide u ničiju školu; radije preko svoga Sina postaje Učiteljem sviju.

Potrebna je doista poniznost; to kažem kad propovijedam biskupima i svećenicima: ‘pazite da ne postanete gospodari Božje riječi, nego budite sluge’. Postavljamo se previše gospodarima sa Svetom knjigom. Stavljamo nad nju osam ili deset istočnih jezika, jedno brdo dokumenata i, potom, na jednu riječ Pisma stavljamo četiri stranice bilješki, sa citatima koji su jedan gluplji od drugog, koji služe samo da zaboravimo ono što nam je Bog želio reći jasno i očito. Postoji opasnost da komentari uzmu nadmoć nad Biblijom potaknuti našom radoznalošću.

Razlog radi kojeg toliko puta Božja riječ ne postane molitva, jest upravo ta preopterećenost raznim komentarima, sredstvima čitanja, hermeneutikom, i sličnim, koji nas žele učiniti eruditima, ali nam s druge strane možda sakrivaju i čine nas manje pažljivima na onaj nutarnji šapat koji živi Božji glas nosi unutra i koji Gospodnju riječ čini svjetlom života.

Anastasio Ballestrero

Vježba prisutnosti Božje

“Sa ovom svetom vježbom, koja sabire u Bogu našu misao i volju, mi održavamo izvjestan kontakt s Bogom, također i za vrijeme posve materijalnih briga i razgovaramo često tijekom dana s Njime. Vjernost toj vježbi stvara stoga u nama određenu lakoću razgovora s Bogom, kao i to da nas stavlja u intimniji kontakt s Njime, u čemu se sastoji bliža priprava za molitvu” (GABRIELE DI S. M. MADDALENA)

O toj vježbi govori brat Lovro od Uskrsnuća.

Vrlo praktično i konkretno pak govori u “Pouci novacima”, časni sluga Božji Ivan od Isusa i Marije. On veli da se ta vježba ne sastoji prvotno na činjenici da je čitavo stvorenje prisutno trajno Bogu, nego u našoj “pažnji ili prianjanju duše Bogu promatran na misaon ili imaginaran način”. On to konkretizira na svim razinama: izravno na Boga, preko bližnjih i preko stvorenja:

“…uzdižući srce Isusu Kristu sa čestim uzdasima srca (aspirativna molitva) ili strelovitim molitvama, darujući Mu se, obnavljajući svoja dobra obećanja, množeći čine poniznosti, priznanja, nade, ljubavi i pokajanja, savjetujući se s Njime u svojim potrebama, tražeći pomoć u svakoj stvari. Hoće reći, započeti i završiti svaku djelatnost u sjedinjenju s našim Gospodinom Isusom Kristom, nastojeći držati oči na Njemu kao vođi koji im prethodi, i ići za njim s mnogim čuvstvima ljubavi.

Osim toga, prisutnost Božja se mora proširiti također i na bližnjega, nastojeći vidjeti u našim bližnjim braću Isusa Krista ili sinove istog Krista otkupljeni njegovom predragocjenom krvi i određeni da kraljuju s Njime kroz vječnost. Ta vježba rađa ljubav, slogu, uzajamno poštivanje i mnoge druge koristi.

Štoviše, trebaju prakticirati vježbu Božje prisutnosti tako da ne promatraju niti jedno stvorenje, niti jedno drvo ili kamen, a da ne nađu motiv da uzdignu svoj duh Njemu. Na taj će način imati toliko spomena na Boga koliko će stvorenja uočiti.

Neka budu uvjereni da se u ovim kratkim upozorenjima ovog poglavlja nalazi gotovo sva znanost duhovnog života, i ako će je zanemarivati, ne mogu se nikada nadati da će postati ljudi duha”.

Tom ćemo vježbom dostići kontemplativni ideal da ćemo djelovati uvijek i u svemu iz zajedništva s Bogom.

Teolog Albino Marchetti veli: “Čežnja za sjedinjenjem s Bogom, u Karmelu se izražava i identificira sa molitvenom praksom i pobožnošću. Neprestana molitva, o kojoj govori Pravilo, povezana sa vježbom Božje prisutnosti, najbolja je dispozicija za kontemplaciju i sjedinjenje”.

OD VIHORA DO LAHORA

U Starom zavjetu Bog je strogi sudac koji teško kažnjava. U Novom zavjetu upoznajemo Boga koji je, po Isusovim riječima, “blaga i ponizna srca”. Je li to isti Bog?  Biblijsko čitanje (1 Kr 19, 9a.11-13a) daje ključ za rješenje toga pitanja. U “Prvoj knjizi o kraljevima” ovako je prikazan Ilijin susret s Bogom.

“Pred Gospodinom je bio silan vihor, tako snažan da je drobio brda i lomio hridi, ali Gospodin nije bio u olujnom vihoru; poslije olujnog vihora bio je potres, ali Gospodin nije bio u potresu; a poslije potresa bio je oganj, ali Gospodin nije bio u ognju; poslije ognja šapat laganog i blagog lahora. Kad je to čuo Ilija, zakri lice plaštem, i stade na ulazu u pećinu.”

Baš je Iliji trebala ta pouka. On je kao strašan prorok izrekao Božju kaznu duge suše, on je s neba zazvao oganj, on se je protivio kraljevim zlodjelima i dao pobiti neznabožačke svećenike. Onda je morao bježati i osjetio se usamljen, kao da ga i Bog zaboravlja. Sad mora shvatiti i zabilježiti da se Bog može poslužiti i vihorom i potresom i ognjem, ali na kraju želi ljudima biti “kao šapat laganog i blagog lahora”.

To podsjeća na prvi starozavjetni spis, Knjigu postanka, gdje stoji da je Bog prije nego što ljudi sagriješiše dolazio s njim drugovati “za dnevnog povjetarca” ( Post 3,8 ). Priklonivši se zlu, čovjek gubi takvo nježno drugovanje s Bogom, od njega se udaljuje, doživljava ga kao opasnog suca – kao vihor, potres i oganj – bježi od njega kao što bježi i od samoga sebe. Izopačeni čovjek izobličuje i poimanje Boga, a Bog mora preuzimati ulogu strogog odgojitelja, da napokon u Isusu Kristu pokaže svoje pravo biće i bude im kao “šapat laganog i blagog lahora”. Nažalost, svaki čovjek u svakom naraštaju mora proći taj tjeskobni put do istine o sebi i o Bogu.

o. Vjenceslav Mihetec

70 godina redovništva br. Andrije od Blažene Djevice Marije

Ove godine napunja se 70 godina od polaganja prvih redovničkih zavjeta br. Andrije od Blažene Djevice Marije (János Varga).

Br. Andrija rođen je 16. rujna 1929. godine u bačkom selu Svilojevu. 15. listopada 1946., s navršenih 17 godina, stupio je u Karmel u Somboru, po preporuci tadašnjeg župnika u njegovom rodnom selu. U Karmelu su ga od milja zvali Vargica.

Br. Andrija priča kako su mu u mladim danima predstavnici vlasti više puta mijenjali ime, pa je tako prvo bio Ivan, pa Janika, pa čak i Jovan, dok mu je krsno ime János (Janoš). U Karmelu je pak pri polaganju redovničkih zavjeta dobio ime Andrija ili, mađarski, András (Andraš). Nastavi čitati 70 godina redovništva br. Andrije od Blažene Djevice Marije

Karmelićani na ličkom izletu

Karmelska bogoslovska zajednica sa svojim je magistrom, o. Franjom Podgorelcem, u subotu, 13. travnja, posjetila Liku.

Razgledavanje ljepota Like započeli smo u Ogulinu, gdje smo posjetili Ivaninu kuću bajke, muzej posvećen liku i djelu Ivane Brlić Mažuranić, poznate hrvatske književnice koja je rođena u ovome gradu. Muzej, uz njezine bajke, donosi i prikaz bajki iz raznih dijelova svijeta. U Ogulinu smo se još mogli diviti ljepotama Đulina ponora.

Putovanje smo nastavili u Oštarijama, gdje nas je ugostio župnik župe Uznesenja Blažene Djevice Marije, pop Ante Luketić, koji nam je predstavio povijest svetišta Gospe od Čudesa, ali i cijelog područja. Treba istaknuti da su u ovoj župi i svetištu kroz nekoliko godina djelovali naši oci karmelićani. Nakon ručka uputili smo se u Modruš, gdje nam je pop Ante predstavio povijesni značaj Modruša kao biskupijskog središta. Nastavi čitati Karmelićani na ličkom izletu

Nagrađeni naši studenti

U ponedjeljak, 11. ožujka 2019., održana je svečana proslava Dana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u godini u kojoj Fakultet i Sveučilište slave 350. obljetnicu djelovanja.

Tom prigodom održana je i promocija diplomanata, među kojima su bila i dvojica naših đakona, br. Krešimir Josip od Muke Kristove (Bahmec) i br. Nikola od Svete Obitelji i Male Terezije (Grizelj). Osim diplome, br. Krešimir Josip nagrađen je i Nagradom dekana za najbolji diplomski rad. Nagrađeni rad nosi naslov “Blaženi Ivan Merz – duhovno-moralni uzor i odgojitelj mladih”, a mentor je bio naš karmelićanin i profesor na Bogoslovnom fakultetu, o. Franjo Podgorelec. Nagradu Dekana za najbolji uspjeh na integriranom preddiplomskom i diplomskom filozofsko-teološkom studiju dobio je i br. Jakov od Križa (Milić), student 2. godine.

Čestitamo diplomantima i nagrađenima! Nastavi čitati Nagrađeni naši studenti

MARIJA U DUHOVNOSTI SV. TEREZIJE BENEDIKTE OD KRIŽA (EDITH STEIN)

Ono što duboko određuje mjesto Marije u životu i misli Edith Stein jest njezin specifični životni put. Upravo to trebamo imati na umu kada promatramo koje je mjesto Marija zauzimala u duhovnosti Edith Stein. Četiri glavne odrednice su da je ona bila žena, židovka, karmelićanka i znanstvenica.

Kao rođena Židovka Edith Stein je preko svoje majke upoznala velike žene Izraelskog naroda – Deboru, Juditu, Esteru i Mirjam – Mojsijevu sestru. Međutim, njezina majka joj nikada nije govorila i Mariji iz Nazareta, Isusovoj Majci, najvećoj ženi Izraela. Edith Mariju susreće tek izvan svoje obiteljske kuće. Ona se našla privučenom od Blažene Djevice Marije koju je počela oponašati u njezinu nasljedovanju Isusa. Za razumijevanje bliskosti između Edith Stein i Marije važno je imati na umu tu Editinu pripadnost narodu kojem je pripadala i Marija.

Nastavi čitati MARIJA U DUHOVNOSTI SV. TEREZIJE BENEDIKTE OD KRIŽA (EDITH STEIN)

Prečisto Srce Josipovo

Kada se u Bibliji govori o srcu, onda se ne misli o njemu samo kao o organu koji svojim radom održava čovjeka na životu. Srce u Bibliji označava središte cijeloga čovjeka, svih njegovih intelektualnih sposobnosti, misli, osjećaja, želja, strahova i odluka. Srcem čovjek ljubi Boga i druge ljude. U njemu se rađaju ljudske misli i riječi, zle ili dobre. David je u svome srcu odlučio izgraditi Hram (2 Sam 7,3); psalam 34 govori o željama srca; ono je ujedno i izvor iz kojeg izvire život (Izr 4,23) i u nj treba pohraniti Božju riječ (Izr 4,21) koja će ga obradovati i ushititi, kako je to bio slučaj kod proroka Jeremije (Jer 15,16). No, Jeremija govori i o tome kako je ljudsko srce „podmuklije od svega” i da je „jedva popravljivo” (Jer 17,9). Zato psalmist moli u psalmu 51: „Čisto srce stvori mi, Bože”. U Ponovljenom zakonu čitamo o tome kako će Bog obrezati čovjekovo srce, tako da ga može ljubiti (Pnz 30,6), a preko proroka Ezekijela Bog govori da će svome narodu dati novo srce i da će izvaditi srce kameno i dati mu srce od mesa (Ez 36,26).  Nastavi čitati Prečisto Srce Josipovo

Teologija svetoga Josipa

I. UVOD

Prisutnost sv. Josipa u Crkvi Božjoj, tako snažno istaknuta kod sv. Mateja, kanonizirana Duhom Svetim, kao Josipa čovjeka pravednog, pravog muža Marijinog i jedinstvenog i djevičanskog oca Isusovog, po kojem se na određeni način ostvaruju Božji planovi o spašenom čovječanstvu, ta prisutnost ostaje u sjeni kroz prva stoljeća svog postojanja. I kao što je i sam bio uvijek u sjeni – Svetac šutnje – tako nije sačuvana niti jedna njegova riječ. Ali njegova osobnost govori rječito i veoma snažno. Tijekom stoljeća ta se prisutnost budi i otvara si put, kako i priliči njemu. Nije moguće niti pretpostaviti točan datum pojave te prisutnosti, koja je bila toliko tiha ali neodoljiva. Dovoljno je ipak prisjetiti se da je od iznimne važnosti za pojavu snažne i znakovite prisutnosti sv. Josipa u Crkvi, bila sv. Terezija od Isusa. Nastavi čitati Teologija svetoga Josipa