U subotu, 12. ožujka 2022. godine, u Karmelu u Brezovici obilježena je 400. obljetnica kanonizacije sv. Terezije Avilske, prve žene naučiteljice Crkve, duhovne majke Karmela, utemeljiteljice i obnoviteljice. Misno slavlje predvodio je o. Dominik Magdalenić, OCD, karmelićanin s Krka. Čuvarice svetišta uveličale su euharistijsko slavlje svojim skladnim pjevanjem uz orguljašku pratnju s. M. Bonite Kovačić.
„Na današnji dan prije 400 godina, 1622., Terezija Avilska je proglašena svetom. 16. st. je poznato kao zlatno doba Španjolske jer je procvat kulture, znanosti i duhovnosti dosegao svoj vrhunac. Sv. Terezija Avilska je prva žena u povijesti koja je proglašena naučiteljicom Crkve. Proglasio ju je papa Pavao VI. 1970. godine. Zanimljivo je to da je doktorom Crkve proglašena žena koja nije ni jedan dan išla u školu. Od kuda joj to znanje? Odgovor na to pitanje daje nam odlomak iz prvog čitanja: ‘Zato se pomolih i razbor dobih, zavapih i primih duh mudrosti.’ (Mudr 7,7). Ona nije pisala ono što je naučila, već što je iskusila. Terezija govori o iskustvu Boga, a ne o znanju. To iskustvo, njezin sakramentalni život i djela koja je čitala doveli su do toga da ima mudrost i znanje koje je bilo potrebno da bude proglašena naučiteljicom Crkve“, rekao je o. Magdalenić na početku prigodne homilije.
U nastavku propovijedi, propovjednik je naglasio da je molitva za sve ljude, ne samo za karmelićanke i karmelićane, te je spomenuo četiri elementa koja su nam potrebna za molitvu: a) Svijest da je molitva susret sa živim Bogom. Molitva nije vrijeme koje mi darujemo Bogu, očekujući nešto zauzvrat, nego treba biti svjestan da je u molitvi Bog zbilja prisutan u nama. b) Dopustiti da nas Bog gleda onakve kakvi jesmo, bez uljepšavanja, bez sakrivanja svojih loših strana jer nas Bog neće nikada prezreti, ni odbaciti. c) Povući se u tišinu i dopustiti Bogu da nam govori da nam molitva ne bude monolog. d) Nakon molitve stvoriti malu odluku da budemo bolji i da nam susret s Bogom promijeni srce.
Sv. Terezija u svojim djelima progovara o problemima u molitvi s kojima se svi ljudi muče, a jedan od njih je i rastresenost. Zbog rastresenosti čovjek ne smije odustati od molitve, jer je kod molitve bitna nakana i srce. U molitvi treba biti uporan i ustrajan, i treba uskladiti svoj život s molitvom. Ne smijemo biti dvolični, to će reći, ne možemo se na jedan način ponašati u obitelji, na drugi na poslu, na treći kad smo s prijateljima, a na četvrti kada smo u Crkvi. Potrebno je biti autentičan kod molitve, uskladiti svoju volju s voljom Božjom, jer nas takva molitva mijenja i suobličuje Kristu Gospodinu.
Na kraju homilije, predvoditelj slavlja je rekao: „Danas se spominjemo 400. obljetnice proglašenja svetom Terezije Avilske. Neka nam ona bude poticaj da krenemo putem kojim je ona išla i da svoju molitvu nastojimo uskladiti sa njezinom molitvom jer je to siguran put koji će nas voditi k Bogu.“
Za ovaj veliki jubilej sestre su se pripremale zajedničkim duhovnim vježbama koje je također predvodio o. Magdalenić, a započele su u nedjelju, 6. ožujka 2022., zazivom Duha Svetoga. Tema duhovnih vježbi bio je Zamak duše sv. Terezije Avilske, njezino najzrelije spisateljsko djelo koje je nastalo 1577. godine, pet godina prije njezine smrti.
U Zamku duše sv. Terezija opisuje put duše kroz sedam odaja – načina na koje se ljubi Bog, do sjedinjenja s njime u mističnom duhovnom vjenčanju koje je Terezija živjela i ostavila u baštinu svojim duhovnim sinovima i kćerima.
