Svečanom večernjom euharistijom 16. srpnja 2023. proslavljena je svetkovina Gospe Karmelske u Karmelu sv. Josipa u Levanjskoj Varoši. Slavlje je predvodio mons. Ivan Ćurić, pomoćni biskup đakovačko-osječki, u koncelebraciji s. vlč. Damirom Stanićem i vlč. Dušanom Balaževićem. U asistenciji su bila trojica bogoslova. Dvojica svećenika su cijelo vrijeme bila na raspolaganju vjernicima za svetu ispovijed.

Đakovačke uzvisine Božje prisutnosti

Na početku svoje poticajne homilije mons. Ivan je istaknuo znakovitost zemljopisnih uzvisica, koje se nalaze u okolici Đakova, s obzirom na značenje koje uzvisine, kao mjesta Božjeg boravišta, imaju. Sam grad Đakovo s katedralom u središtu je na jednoj uzvisini, zatim marijansko svetište u Dragotinu, potom svetište Božjeg milosrđa na Ovčari, te na koncu i Karmel sv. Josipa koji je također na jednoj maloj uzvisini. Sva ta mjesta ističu onu najdublju ljudsku težnju: uzići na goru radi istinskog susreta sa Bogom živim, blagim i milosrdnim. Propovjednik je zatim skrenuo pažnju na proroka Iliju, koji je primjer kako uvijek osluškivati Božji govor i prepoznavati Božje pohode, pa i onda kada se uđe u osjećaje pesimizma i bezvoljnosti. Bog ni tada ne prestaje zahvaćati u Ilijin život.

Marija je također mjesto Božjeg dolaska, njegov šator. Gospa Karmelska ukazuje na dvostruki put ili usmjerenost koju moramo imati prema Bogu. Poziva da se uvijek uspinjemo i povlačimo na mjesta Božje prisutnosti, daleko od buke. Ali također opominje da nikada ne zaboravimo i da je Bog taj koji se uvijek spušta do čovjeka, te da je, uz sva ljudska uspinjanja, ipak prva na djelu uvijek Božja ljubav.

Na koncu se mons. Ćurić osvrnuo i na povijesne podatke i davne želje prvo bl. kardinala Alojzija Stepinca kada je 1939. doveo karmelićanke u Hrvatsku kako bi svojim molitvama pomogle da se hrvatski narod preporodi u Kristu, a potom i pisma sluge Božjega o. Ante Antića đakovačkom biskupu Antunu Akšamoviću od 5. rujna 1943. U tom pismu izražava molbu da biskup dovede karmelićanke u svoju biskupiju kako bi molitvama i žrtvama doprinosile posvećenju svećenika i naroda. Tu je molbu ispunio biskup Ćiril Kos osnutkom Karmela sv. Josipa u Šarengradu 1988., a dalje pratio nadbiskup Marin Srakić povratkom sestara nakon izbjeglištva u novu kuću u Levanjskoj Varoši. Duhovnost Karmela jača u iskustvu Božje blizine, ali i potiče da životom nasljedujemo i svjedočimo divna djela Božje trajne i neizmjerne ljubavi, zaključio je biskup Ćurić.

Marija – Kraljica, Majka, sestra

Prijepodnevno misno slavlje predvodio je o. Zvonko Martić, karmelićanin iz Karmela sv. Ilije na Buškom Jezeru u Bosni i Hercegovini, u koncelebraciji s. vlč. Ivanom Lenićem.

Od samih početaka Karmelskoga Reda, prisutna su tri naslova koja su karmelićani davali Gospi. Marija je kraljica Karmela, njoj pripada čast radi njezinoga izabranja da bude Majkom Sina Božjega. Ona ima pravo pokazati Bogu na svoju djecu na zemlji i posredovati za njih jer je ona i Majka. Majka je ona koja se uvijek zauzima, uvijek brani svoje dijete, pa i kada pogriješi. No ima stvari koje ni Majci ne možeš reći, nego samo sestri. A Marija je i sestra, sestra u vjeri, kod nje se možemo uvijek sakriti jer nas najbolje poznaje. Ta tri naslova, rekao je o. Zvonko, pokazuju svu ljepotu karmelske duhovnosti. Karmel nas uči kako u našem pristupu Bogu ne trebamo komplicirati stvari, nego ići posve jednostavno. Ne brinuti se zbog prošlosti i grijeha, ili toga što će drugi reći ili učiniti, nego o tome što ćemo mi drugima učiniti. I uvijek imamo Mariju kojoj možemo doći, koja nam govori kad smo pogriješili, zagovara nas pred Kraljem, i kao sestra ohrabruje da budemo ono što jesmo sa svom ljubavlju svoga srca.

Trodnevnica

Svetkovini je prethodila trodnevna duhovna obnova. Uz misna slavlja, molitvu svete krunice, pjesme i molitvu Časoslova, veliki broj vjernika pristupio je sakramentu pomirenja, a Gospin škapular obukla je 51 osoba.

Misno slavlje prvoga dana trodnevnice predslavio je preč. Željko Šimić, župnik Župe sv. Mihaela arkanđela – Drenovci i župni upravitelj Župe Rođenja sv. Ivana Krstitelja – Račinovci. Oslanjajući se na Marijine riječi iz Evanđelja Što god vam rekne, učinite, vlč. Željko je predstavio i vjernicima stavio za uzor Marijinu vjeru, koja je bila čvrsta, jaka, djelotvorna u svakom trenutku, bez obzira na izvanjske okolnosti života. Ona je ukazivala Isusovim suvremenicima da je Isus Spasitelj i Otkupitelj, Sin Boga živoga. „Vjerujemo li i mi u to i pokazujemo li to svojim životom poput Marije“, zapitao je na kraju vlč. Šimić, te ohrabrio sve vjernike da na to poput Marije odgovore svojim životom.

Drugi dan Euharistiju je predvodio o. Dario Tokić, OCD, tajnik i ekonom Hrvatske karmelske provincije sv. Oca Josipa. Govoreći o Gospinom škapularu, naglasio je kako je škapular znak velike Božje milosti koju nam daje posredovanjem Blažene djevice Marije. Ona je Majka koja ne želi da ijedno njezino dijete propadne za vječnost, te je obećala kako će za svakoga tko bude s vjerom i pobožnošću za života nosio njezin škapular ona posredovati i spasiti ga iz čistilišnih muka prve subote nakon njegove smrti. S druge strane, postoji i obveza odgovora na takvu milost: živjeti vjerodostojno svoj kršćanski poziv, te biti apostol Božje ljubavi u svijetu.

U predvečerje svetkovine sv. Misu je vodio preč. Ante Šiško, župnik Župe Kraljice sv. Krunice – Vođinci. Podsjetivši kako je u Svetome Pismu brdo uvijek mjesto posebne Božje blizine, pa i brdo Karmel gdje se prorok Ilija borio za čistu vjeru svoga naroda, vlč. Ante je ukazao na to kako je i Gospa Karmelska poput brda, jer je po osjenjenju Duha Svetoga postala posebno mjesto Božje prisutnosti i blizine. Ona je Majka Kristova, ali i njegova najbolja učenica. Zato može sve ljude učiti kako primati i slušati Božju Riječ i kako živjeti po njoj, posebno u današnje vrijeme kad su  ljudi preopterećeni strahovima. Strahom od ljudi, strahom od smrti i strahom od gubitka materijalnoga. Bog nas ohrabruje da se ne bojimo, da imamo povjerenja u njega poput djeteta koje leti zrakoplovom, a koje se ne boji ni kad zrakoplov uleti u oluju jer je pilot koji upravlja vozilom njegov tata.