Svetkovina Gospe Karmelske i proslava 85. obljetnice osnutka Karmela u Brezovici |

Klauzurne sestre karmelićanke u Brezovici proslavile su u utorak 16. srpnja svetkovinu Gospe Karmelske i 85. godišnjicu utemeljenja svog Karmela svečanom misom koju je u samostanskoj crkvi predvodio zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.

Na blagdanskoj je euharistiji uz nadbiskupa Dražena Kutlešu slavilo petnaestak svećenika, među njima generalni tajnik HBK-a Krunoslav Novak i domaći župnik Zvonko Vuković koji je uoči mise uputio prigodnu riječ.

Same sestre su iz klauzurnog dijela samostana liturgiju pratile pjesmom, a nadbiskup Kutleša im je, čestitajući obljetnicu, rekao da su one u 85 godina svog djelovanja bile stup molitve i duhovnog života, te da je njihova ustrajnost i predanost molitvi donijela mnoge plodove za zagrebačku Crkvu.

„Drage sestre, neka vam ova godišnjica bude podsjetnik na važnost i snagu vaše molitve. Molitva je najveća snaga svijeta. Vaša posvećenost molitvi nadahnjuje i nas da vjerujemo u snagu molitve i Božjeg djelovanja u našem suvremenom svijetu. Molitveni vapaj vašeg srca k Bogu neka bude satkan od vapaja braće i sestara koji ne znaju kako moliti, neka im posreduje milost Duha Svetoga koji preobražava lice ove zemlje.“ Poručio im je da – postavljene kao grad na gori ili svjetiljka na svijećnjaku – „vidljivo predstavljaju cilj kojemu putuje cijela Crkva“, kao i da su plodovi karmelske pobožnosti „postali darom cijeloj Crkvi“.

Svoje je promišljanje nadbiskup usmjerio nadalje na tri stvarnosti koje smatra važnima u poslanju sestara. Prva je primjer Blažene Djevice Marije, zaštitnice Karmela. Utoliko je rekao kako „nije slučajno da su prvi pustinjaci okupljeni na gori Karmel Mariju izabrali za zaštitnicu.“ Iskusili su da njezin naslov Majke nije slika, već zbilja. Život kontemplacije Božjih otajstava i traženja njegova lica oponašanje je Marije koja je, iako majka Spasiteljeva, uvijek ostajala njegova ponizna učenica koja revno razmatra riječi i čine svoga Sina, poručio je zagrebački nadbiskup.

Druga pak stvarnost koju propovjednik smatra važnom u poslanju karmelićanki je njihova uloge u srcu opće Crkve, o čemu je naglasio: „Čistoća srca kojoj težite, točnost u vršenju pravila, zagovorna molitva i suosjećanje s ranama svijeta ono je što Crkva od vas očekuje. Kontemplativna molitva je pogled usmjeren na Isusa čije nam svjetlo pomaže da se vidimo u svjetlu njegove istine i njegova suosjećanja za sve ljude. Čistima srcem je obećao Boga gledati. Crkva stoga, prepoznajući blago i zasluge kontemplativna života, na vas gleda s puno nade i očekivanja“, rekao je.

U Karmelu su sestre po životu molitve neprestano izložene Božjem pogledu koji čisti njihova srca i poglede. Boravak u Karmelu privilegij je koji nije moguć onima koji žive užurbanost i različite im brige ne dopuštaju mir kontemplacije. Mnogo je takvih i u Crkvi, među radnicima na njivi Gospodnjoj, tako da je prisutnost klauzurnih sestara potrebna kao pomoć u razabiranju znakova vremena.

Treća točka koju je nadbiskup Kutleša naglasio je da su one zapravo „Stepinčev Karmel“. Bl. Alojzije Stepinac ga je i kanonski utemeljio i s velikom gorljivošću brinuo oko njegovog materijalnog i duhovnog rasta. Njegov nasljednik u službi zagrebačkog nadbiskupa istaknuo je da je uoči osnutka Karmela u Brezovici Stepinac rekao kako želi da bude „uzoran ili nikakav“, „i, kako same svjedočite, svojim je molitvama i blagoslovima natapao prostore ove klauzure.“

„Žarka želja i svijest o potrebi vaše prisutnosti u ovoj zagrebačkoj Crkvi ni danas nije ništa manja. Vrijeme u kojemu živimo i promjene s kojima se Crkva suočava iznutra i izvana zahtijevaju oči stalno uprte u Gospodina i ruke bez prestanka uzdignute na molitvu“, rekao je dodajući i da su ono što je opća Crkva, Majka i Učiteljica, prepoznala i potvrdila u pravilima sestara karmelićanki „pozvane posredovati ovoj mjesnoj Crkvi suosjećajući s njome u njezinim potrebama“.