Godišnji susret časne braće naše provincije održan je od 20. do 24. listopada 2025. u Karmelu sv. Ilije na Buškom jezeru. Voditelj je bio o. Anto Knežević, a tema ovogodišnjeg susreta bila je nada. Na susretu su bili br. Nikola Kuruc, br. Josip Alaga, br. Miroslav Marija Pejić, br. Vladimir Vuković, br. Željko Bezić, br. Boško Roguljić, br. Lovro Šterc, br. Alojzije Mihelić, br. Ante Slavić, br. Josip Dunatov i br. Leopold Katičić, odnosno sva zavjetovana časna braća naše provincije. Susret smo započeli molitvom, a nastavili zajedničkim druženjem s ostalom braćom samostana domaćina. Bio je to susret sličan duhovnoj obnovi, tako da smo imali vremena za obnovu i duha i tijela, ali i za međusobnu razmjenu iskustava i rast u bratstvu.
O. Anto nam je u predavanjima govorio o nadi kao podsjetniku vječnih vrijednosti. Vjera, nada i ljubav su bogoslovne kreposti i njihov rast ovisi o našem odnosu s Bogom u molitvi. Bitan je duh molitve koji se proteže kroz cijeli dan. Nada kao krepost nikada ne razočarava, ona nas čuva od očaja i spašava ljude. Životne teškoće i križevi prate rast vjere u nama. Predavač nas je podsjetio na važnost življenja u sadašnjosti, a ne u prošlosti ni u budućnosti.
Ova jubilarna godina u znaku nade podsjeća nas da smo na zemlji samo putnici prema vječnoj domovini. U jubilarnoj godini Crkva nam daje mogućnost primanja potpunog oprosta. Kao izvanjski simbolički znak jubileja otvaraju se sveta vrata vatikanskih bazilika i drugih stolnih crkava-katedrala po svijetu.
Sv. Toma Akvinski podsjeća nas da se nada odnosi prvenstveno na Boga samoga i na dobro, odnosno krepost nade nam pomaže da se približimo Bogu ili čak dosegnemo Boga. Na tom tragu je i Katekizam Katoličke Crkve koji u broju 1817 kaže da je nada bogoslovna krepost po kojoj žudimo za Kraljevstvom nebeskim i vječnim životom kao svojom srećom, uzdajući se u Kristova obećanja i pomoć Duha Svetoga.
U četvrtak 23. listopada išli smo na izlet. Prvo smo posjetili franjevački samostan i muzej na Gorici u Livnu. U muzeju smo obišli galeriju sa stalnim postavom slika velikog bosanskohercegovačkog slikara Gabriela Jurkića, bogato opremljenu knjižnicu, pismohranu i fototeku, a vidjeli smo i medicinsku opremu fra Mihovila Sučića. Dio zbirki smješten je u zgradu franjevačkog samostana (galerija Gabriela Jurkića, sakralna i umjetnička zbirka, knjižnica i pismohrana), a drugi je dio smješten u novoizgrađenu zgradu muzeja (lapidarij, arheološka, numizmatička i zavičajna zbirka te zbirka starog oružja), Posebno zahvaljujemo vodiču, gospodinu Josipu Geli, na srdačnosti i stpljivosti.
Nakon toga posjetili smo franjevački samostan i muzej u Tomislavgradu gdje smo vidjeli bogatu sakralnu, etnološku i afričku zbirku. Sakralna zbirka predstavlja izuzetno vrijednu riznicu predmeta koji su tijekom nekoliko stoljeća korišteni za obavljanje službe Božje. Etnološka zbirka nastala je u drugoj polovini dvadesetoga stoljeća. Prikupljeno je nekoliko stotina predmeta iz duvanjskoga kraja koji se mogu svrstati u različite kategorije: tradicijsko gospodarstvo, obrti, tradicijsko pokućstvo, tradicijske nošnje, tekstilne rukotvorine, glazbeni instrumenti, osobni predmeti, nakit itd. U afričkoj zbirci nalaze se predmeti prikupljeni tijekom misionarskoga rada franjevaca iz Tomislavgrada u Kongu.
Zahvaljujemo provincijalnoj upravi na organizaciji susreta. Posebno zahvaljujemo našem o. Anti na uloženom trudu i vođenju programa. Također zahvaljujemo našoj braći na Buškom jezeru koja su nas jako lijepo ugostila.
br. Leopold Katičić, OCD
