Samostan Bezgrešne Kraljice Karmela
„Neka ovaj samostan postane blagoslov za ovu ispaćenu i izranjenu zemlju, za našu raspetu Crkvu vrhbosansku…“. Riječi su to kardinala Vinka Puljića prigodom posvete samostanske crkve Bezgrešne Kraljice Karmela i oltara u sarajevskom naselju Azići u župi Stup, na svetkovinu Gospe Karmelske, 16. srpnja 2008. godine.
Kako je Karmel došao u Sarajevo? Zanimljiva je to priča.
Možda počeci te priče sežu u godine 1927. i 1928. kada su dvije djevojke, koje su rođene i živjele u Sarajevu, ušle u samostane sestara karmelićanki, jedna u Innsbruck u Austriji, a druga u Sela u Sloveniji, a zatim u Mayerling u Austriji. Iz tih austrijskih Karmela na poziv nadbiskupa Stepinca te su dvije sestre Regina od Isusa (Karola Trbljanić) i Josipa od Milosrdne Ljubavi Božje (Margareta Laufer) došle u Brezovicu kraj Zagreba kako bi osnovale prvi hrvatski Karmel 1939. godine. Majka Regina bila je prva i dugogodišnja poglavarica, a s. Josipa njezina zamjenica i učiteljica sestara u formaciji, a kasnije i osnivateljica i poglavarica Karmela u Juršićima. Obje su preminule na glasu svetosti.
Možda počeci te priče sežu daleko u 1710. godinu kada je prvi put na Sarajevskom Polju (danas župa Stup) bila uspostavljena župa s Gospinom kapelicom. To je vremenom postalo veliko marijansko hodočasničko mjesto. Od 1892. godine u novoizgrađenoj crkvi časti se zavjetna slika Marije pomoćnice kršćana – Gospe Stupske. Vjernici kroz desetljeća tamo hodočaste u velikom broju osobito za Veliku i Malu Gospu. I sada nakon rata, kada je katolika sve manje na ovom području, hodočasti se Gospi Stupskoj. Ovaj komadić zemlje u Vrhbosanskoj nadbiskupiji Marijina je zemlja. Odande ona prosi milosti za svoj kršćanski narod, tu je ona odlučila zasaditi i svoj vrt – Karmel.
Ne znamo točno kada je i kako sve počelo, ali pouzdano znamo da 19. siječnja 1988. nadbiskup vrhbosanski Marko Jozinović poziva sestre karmelićanke iz Brezovice kraj Zagreba u Sarajevo u nadi da će doći u Bosnu „iz tog samostana koji je utemeljila rođena Sarajka“. Iste se godine sestre uz suglasnost zagrebačkog nadbiskupa Franje Kuharića odlučuju za taj osnutak. Velikim zalaganjem nadbiskupa Jozinovića 30. listopada 1990. blagoslovljen je kamen temeljac za novi Karmel u sarajevskoj župi Stup. U jesen 1992. godine dovršen je prvi dio samostana: privremena kapelica, kuhinja, knjižnica i jedanaest ćelija za sestre. Sestre su trebale useliti u taj prostor, ali ratni događaji ih zaustavljaju. Srušen je most na Savi između Slavonskog i Bosanskog Broda i nadbiskup Vinko Puljić, koji je u međuvremenu zamijenio umirovljenog nadbiskupa Marka Jozinovića, savjetuje sestrama da pričekaju. Samostan je razoren i miniran, otuđen je sav inventar i građevinski materijal. Sve tri vojske izmjenjivale su se u prostoru toga samostana. No, ratno razaranje nije imalo zadnju riječ. Po završetku rata 1995. počelo se s obnovom samostana ponajviše zalaganjem i upornošću kardinala Vinka Puljića. Trebalo je prvo razminirati lokaciju, a onda ponovno graditi. Do jeseni 2000. godine stvoreni su minimalni uvjeti za dolazak sestara. 17. rujna 2000. godine osam sestara dolazi u Sarajevo. 23. rujna 2000. na temeljima ranjene crkve služena je sveta misa koju je predvodio nadbiskup Vinko Puljić, uz prisutnost o. Vjenceslava Miheteca, tadašnjeg provincijala karmelićana, te mnogih svećenika, rodbine, prijatelja i dobrotvora Karmela. Pod svetom misom svečano je pročitan Dekret Svete stolice kojim je kanonski utemeljen Karmel u Sarajevu. U teškim poratnim uvjetima nastaje novi samostan i crkva. Sestre su molitvom i radom, podnoseći mnoge žrtve, sudjelovale u dovršavanju zgrade i okoliša. Početkom studenoga u privremenoj kapelici slavljena je prva sveta misa. Na Gospu Karmelsku 16. srpnja 2006. uspostavljena je kanonska klauzura toga prvoga ženskoga karmelskoga samostana u Bosni i Hercegovini, a za četiri dana imao se otvoriti i prvi muški karmelski samostan. O. Jure Zečević, provincijalni definitor i provincijalni povjerenik za klauzurne karmelićanke, tom je prigodom u pozdravnom slovu rekao: „Za samo četiri dana, na blagdan sv. Ilije, i muška grana Karmela će zaživjeti na tlu Bosne i Hercegovine, kada će u župi Grabovica na Buškom jezeru biti blagoslovljen novosagrađeni samostan i duhovni centar Karmel sv. Ilije Proroka, zaštitnika ove zemlje. Kroz ova dva duhovna žarišta, u ovoj patnjama i ranama blagoslovljenoj zemlji strujat će u život Crkve i naroda prebogata molitvena i duhovna baština Karmela, predstavljena primjerice i po duhovnostima troje velikih crkvenih naučitelja, sv. Terezije Avilske, sv. Ivana od Križa i sv. Male Terezije.“
Na Gospu Karmelsku 2008. godine dovršena je i posvećena samostanska crkva i oltar. To je prva i, za sada, jedina crkva u Bosni i Hercegovini koja je posvećena Gospi Karmelskoj pa je stupska župa, Marijina zemlja, dobila još jedno hodočasničko mjesto. Sad se onamo hodočasti ne samo za Veliku i Malu Gospu, nego i za Gospu Karmelsku.
Uzdignute ruke koje se pružaju iznad zvonika crkve i drže Zemljinu kuglu simbolično podsjećaju da je sve u Božjoj ruci, ali i da sestre svojim rukama nose Svijet, sve one koji su im darovani, Bogu. To osjećaju pripadnici svih triju religija na ovom području i dolaze se sestrama preporučiti u molitvu, osobito katolici. Sestre suosjećaju s napaćenim narodom i pastirima u Vrhbosanskoj nadbiskupiji i cijeloj Bosni i Hercegovini te za njih mole i prinose žrtve. Lijepo je njihov život opisao kardinal Puljić na dan blagoslova samostanske crkve: „Na poseban način danas se ova crkva daruje sestrama da one postanu plodan vrt kako bi živjele i izgarale za druge. To nije lako. Živjeti spreman na tiho umiranje, a nadu nositi i ne dati sebičnosti da pobijedi, to može samo onaj koji je čuo Božju riječ srcem, tko je zahvaćen vatrom s oltara u duši, taj je sposoban izgarati.“
Zanimljivosti
ŽUPA STUP
ZAVJETNA SLIKA I SVETIŠTE
- Zavjetna slika Pomoćnice kršćana u župu na Stupu donesena je 1893. kao dar bečke umjetnice Gabrijele Windischgratz. Velika oltarna pala prikazuje Mariju koja sjedi na oblacima, desnom rukom pridržavajući Dijete u krilu, a u lijevoj joj je žezlo. Okružena je anđelima. Vjerni katolički puk moli i uzdiže svoj pogled prema Majci Božjoj. Pretpostavlja se da je jedna od prikazanih figura svećenik Franjo Venhuda. Iza njega je redovnica (možda karmelićanka), a u desnom uglu redovnik franjevac u klečećem položaju. Slika je napravljena prema narudžbi župljana. Da bi umjetnica što vjerodostojnije ostvarila njihovu želju, skupina vjernika išla je k njoj u Graz u narodnim nošnjama, a dostavljene su joj i fotografije s popisom boja i veziva. Slika je 1983. restaurirana zajedno s oltarom. Iste godine je na Stupu 14. kolovoza, u nazočnosti mnoštva vjernika, kardinal Franjo Kuharić svečano okrunio svete likove Isusa i Marije zlatnim krunama. Bilo je to prvi put u povijesti da jedan kardinal stupa na tlo Bosne i Hercegovine. U ovom svetištu održana su i dva euharistijska kongresa 1932. i 1984. godine. Za vrijeme posljednjeg rata crkva je bila spaljena, ostali su samo nagorjeli zidovi, grede i klupe, a pošteđeni su i neki svetački kipovi. Zavjetna Gospina slika ostala je sačuvana jer se nalazila u podrumu župne kuće. Obnova župe i svetišta započela je 1995. godine, ponajviše zahvaljujući donaciji svetog pape Ivana Pavla II.
KARMEL NA STUPU
OLTARNA SLIKA
- Samostanska crkva Karmela u sarajevskoj župi Stup, posvećena je Bezgrešnoj Kraljici Karmela. To je jedina crkva u Bosni i Hercegovini posvećena Gospi Karmelskoj. Unutrašnjost crkve resi velika oltarna slika Gospe Karmelske na oblacima s Malim Isusom u naručju, a preko ruke joj je prebačen škapular. S lijeve strane su joj hrvatski sveci i crkveni poglavari iz vremena posvete crkve papa Benedikt XVI. i nadbiskup Vinko Puljić. Ispred Gospe stoje troje crkvenih naučitelja iz Karmelskog reda sv. Terezija Avilska, sv. Ivan od Križa i sv. Mala Terezija, a s desne strane su ostali karmelski sveci. U dnu, također s desne strane, naslikano je čistilište s dušama koje vape za pomoć. Dno lijeve strane oslikano je prizorom s Vrela Bosne što je poveznica sa samim mjestom gdje samostan nalazi. Slika je rad akademskog slikara Ante Mamuše.
SVETOHRANIŠTE
- Svetohranište na krilu anđela u karmelskoj crkvi na Stupu djelo je Fabijana Tomića nastalo prema idejnim nacrtima isusovca p. Marjana Gajšaka.