U župi Nënshat, u Albaniji utemeljen je i blagoslovljen 29. rujna 2003. godine “Karmel sv. Obitelji i sv. Mihaela”, prvi Karmel klauzurnih karmelićanki (OCD) u Albaniji. Utemeljile su ga hrvatske karmelićanke, okupljene iz triju samostana u Hrvatskoj: Brezovica, Kloštar Ivanić i Đakovačka Breznica. “Glas Koncila” je u br. 21 od 25. svibnja 2003. već opširno izvijestio o odlasku karmelićanki u Albaniju, a sada je samostansko zdanje već do te mjere dovršeno, da je samostan mogao biti i kanonski utemeljen i blagoslovljen te klauzura zatvorena.
Albanija je misijska zemlja. Procjenjuje se da nakon strahovlade Envera Hodže i pada komunističke diktature u zemlji danas živi oko 15 posto katolika, 25 posto pravoslavnih i 60 posto muslimana. Katolici u Albaniji žive u šest biskupija kojima upravljaju biskupi ili apostolski administratori. Biskupija Sapa, u kojoj su hrvatske karmelićanke utemeljile prvi Karmel u Albaniji, ima oko 100.000 vjernika te je – nakon skadarske biskupije koja broji oko 150.000 katolika – druga po veličini biskupija u Albaniji. Današnje sjedište biskupije je u mjestu Vau-Dejes, gdje rezidira apostolski administrator msgr. Dodë Gjergji. Biskupija ima 29 župa koje su podijeljene u nekoliko pastoralnih zona, budući da se za njih skrbi samo pet domaćih biskupijskih svećenika i četiri strana redovnička svećenika – misionara (3 kapucina i 1 franjevac), a u biskupiji djeluje i 11 ženskih redovničkih zajednica.
Prve molbe albanske Crkve za utemeljenjem Karmela u Albaniji upućene su bile Karmelu u Brezovici i nadležnom ordinariju, pok. nadbiskupu kardinalu Franji Kuhariću, još 1995., a kada su sestre 2001. godine na opetovano traženje bile u mogućnosti pozitivno odgovoriti pronađena je lokacija te je u ožujku 2002. započela gradnja samostana, koji je zahvaljujući angažiranosti msgr. Dodë i donacijama brojnih dobrotvora sada najvećim dijelom dovršen.
Albanija je još uvijek vrlo siromašna zemlja. Pristupne ceste do Karmela, slično kao i u mnogim drugim dijelovima Albanije prilično su u lošem stanju, električnu struju karmelićanke kao i ostalo pučanstvo dobivaju “reducirano”, samo u pojedinim razdobljima dana i noći. Sretna je okolnost što se odmah u blizini samostana nalazi izvor vode, odakle je voda dovedena u samostan te nije bio neophodan priključak na vodovodne i kanalizacijske mreže. Samostan je podignut u mjestu Nënshat, upravo na mjestu gdje je već u vrijeme predturske vlasti bilo sjedište biskupije Sapa i gdje se sve do 1946. nalazilo sjemenište kojega su ateističke komunističke vlasti zatvorile. Budući da je Enver Hodža bio zabranio svaku vjeru i Albaniju proglasio prvom ateističkom zemljom na svijetu, komunisti su 1968. mučenički ubili biskupa mons. Gjergija Volaja (ako smo dobro razumjeli bačen je u vreli katran), biskupska kurija je zatvorena a od naroda je zatraženo da poruši crkvu. Premda su to ljudi odbili, crkva je zatvorena i opustošena. Na razvalinama zdanja nekadašnjeg biskupijskog sjedišta, visoko na kamenim planinskim uzvisinama ponikao je sada Karmel, “vrt Božji”, koji se poput “grada na gori” prelijepo uzdiže iznad albanskih ravnica. Msgr. Dodë, nekadašnji student Katoličkog bogoslovnog Fakulteta u Zagrebu, priču o novom Karmelu u svojoj biskupiji sažeo je u riječi: “Bog je htio, sestre prihvatiše, dobročinitelji su nam omogućili, suradnici su ga ostvarili, a ja se radujem da smo postigli”.
U Karmel je iz Hrvatske došlo šest sestara, četiri Hrvatice i dvije Albanke. Sada, nakon samo nekoliko mjeseci već ih je sedam, budući da je dan prije blagoslova samostana obred redovničkog oblačenja imala jedna nova sestra, Albanka. O. Zdenko Križić je u svome pozdravnom govoru nastanak prvog Karmela u Albaniji usporedio sa nastankom prvog karmela u Hrvatskoj 1939. godine. Kao što je tada, zahvaljujući tome što je u to vrijeme u austrijskim karmelima bilo sestara Hrvatica, koje je sv. kardinal Alojzije Stepinac mogao pozvati i okupiti u novoutemeljenom Karmelu u Brezovici, tako je i sada, zahvaljujući tome što je u hrvatskim karmelima bilo sestara Albanki bilo moguće utemeljiti ovaj prvi Karmel u Nënshatu, u Albaniji.
U svečanoj euharistiji na otvorenom i kod blagoslova samostana koje je predvodio apostolski administrator msgr. Dodë Gjergji, uz brojne albanske vjernike, sudjelovao je i velik broj svećenika, redovnika i redovnica iz Albanije i inozemstva, osobito iz Hrvatske i Italije, među kojima i apostolski nuncij u Albaniji msgr. Giovanni Bulaitis, nadbiskup barski Zef Gashi, generalni vikar reda Bosonogih karmelićana iz Rima, o. Zdenko Križić, apostolski administrator biskupije Bajza msgr. Gjurashaj Prela, generalni vikar skadarske nadbiskupije msgr. Lucian Augustini, Provincijal kapucinske provincije u Bariju (Italija) P. Diego, Msgr. Ignac Dema, Provincijalni delegat za klauzurne karmelićanke i Asistent Udruge samostana hrvatskih karmelićanki o. Jure Zečević, Predsjednica iste Udruge Časna majka Gabriela Batelja, Priorica Karmela u Brezovici Časna majka Ilijana Cvetnić, vlč. Andrija Vrane te niz drugih uzvanika i gostiju sa raznih strana. Nakon obreda priređen je i prigodni program sa kulturološkim i folklornim sadržajima te objedom za sav vjernički narod i uzvanike.