Treći dan Generalnog kapitula

U jučerašnjem popodnevnom dijelu rada po skupinama zatraženo je od kapitularaca da se osvrnu na pisana izvješća središnjih ustanova Reda i ako imaju kakvo pitanje da ga postave na plenumu koji je potom uslijedio. Tajnici skupina su iznijeli svoje osvrte i pitanja koja su, međutim, ostala bez odgovora, iako su neke od odgovornih osoba ipak bile prisutne na kapitulu.

Treći dan je bio posvećen slušanju mladih redovnika, tj. onih ispod 40 godina starosti: 3 iz Europe te po 2 iz Azije, Afrike i dviju Amerika. Ideja je bila da posvijestimo potrebu generacijske inkulturacije, i to tako da od mladih koje je izabrao Generalni definitorij čujemo dvije kritike i dva prijedloga za poboljšanje. Iz dobro obaviještenih izvora smo čuli da su pisana izvješća mladih bila prethodno pregledana i ispravljana od strane definitora.

Europu su predstavljali Talijan, Poljak i Španjolac. Za Talijana je problem što se nakon svečanih zavjeta i ređenja redovnici udaljuju od molitvenih obveza i zanemaruju rekreacije u zajednici, a smatra da bi pomoglo da bolje upoznamo lik i djelo o. Gracijana, kao i da bismo trebali više poraditi na promicanju karmelske literature i proučavanju karmelske duhovnosti. Mladi Poljak je kao kritiku istaknuo da se život u redovničkoj zajednici sve više posvjetovnjačuje, tako da se kod pojedinaca više ne može razlikovati jesu li karmelićani ili svjetovnjaci ili biskupijski svećenici. Predlaže da se uvede nešto poput nekadašnjeg Ordinarija, gdje bi bilo propisano što i kada i kako treba raditi i ponašati se. Mladi španjolski karmelićanin je kritizirao što se tzv. sekundarni aspekti redovničkog života u zajednici zanemaruju (nošenje habita, šutnja u blagovaonici i klauzuri, vrijeme molitve), te se kao sekundarno žrtvuje radi bitnoga (unutarnji habit, tj. kreposti; unutarnja šutnja i molitveni život). No zapravo ostaje dojam da nema ni bitnoga ni sekundarnog, čemu je uzrok to što se sedamdesetih godina, u vremenu nakon II. vatikanskog koncila, iz jednog ekstrema prešlo u drugi ekstrem. Predlaže da se ne govori i ne radi više na  „kreativnoj vjernosti karizmi“, nego na „znakovitoj vjernosti karizmi“, vjernosti koja će i danas biti prepoznata kao aktualna. Rekao je da su za njega post iz karmelskog Pravila, bezmesna prehrana i vjernost vremenima molitve itekako znakoviti i danas.

Iz Azije, mladi je Indijac kritizirao praktički manjak programa početne i trajne formacije, kao i klerikalizaciju redovničkog života, te je predložio da se napravi pravi program formacije koji će se stvarno i provoditi. Mladi Malajac je kritizirao uporabu interneta u samostanima kao bijeg od stvarnosti zajedničkog života i gubitak unutarnjeg mira, manjak formacije, ne toliko intelektualne koliko interpersonalne, te manjak edukacije i priprave za odgajatelje. Predlaže da se educiraju odgajatelji i da se razjasni kako na karmelski način voditi župe koje su nam povjerene.

Reakcije pojedinih kapitularaca nisu izostale. Istaknuto je da postoje i drugi mladi redovnici koji misle drugačije, da se Crkva može ponositi sedamdesetim godinama, da vanjština ne jamči nutrinu, da redovnički život nije protest protiv suvremenog društva nego proročki znak… General je osjetio potrebu braniti mlade redovnike te je rekao da ih treba na ispravan način shvatiti i da ih treba poslušati, osobito kada kažu da trebamo obnoviti naše običaje, jer je čovjek jedinstvo duše i tijela i ima potrebu za tjelesnim znakovima, te da trebamo obnoviti početnu i trajnu formaciju.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.