Godišnje zasjedanje Hrvatske redovničke konferencije

Uoči svetkovine svete Terezije od Isusa, 13. i 14. listopada, u franjevačkom samostanu u zagrebačkoj Dubravi održana je 53. skupština Hrvatske redovničke konferencije, na kojoj su sudjelovali viši redovnički poglavari i poglavarice iz Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, budući da je glavna tema skupštine bila zajednička: „Redovništvo i sinodalnost Crkve“. Pod tim su nazivom održali predavanja jedan laik, profesor fundamentalne teologije na KBF-u u Zagrebu, doc. dr. sc. Branko Murić, a poslije njega i apostolski nuncij u RH mons. Giorgio Lingua. Prof. Murić je istaknuo da je trogodišnji sinodalni put poziv na promjenu mentaliteta u upravljanju Crkvom, koji bi mogao postati paradigma života Crkve Trećeg tisućljeća. Mons. Lingua je istaknuo mogući doprinos redovnika u njihovu iskustvu sinodalnosti, budući da je ona već prisutna u strukturama upravljanja redovničkih ustanova (kapituli, savjeti i dr.), a prikazao je kao svoj san mogući konačni cilj sinodalnog puta: novi ekumenski opći koncil svih kršćanskih denominacija, što je uostalom bila i Isusova molitva iz 17. poglavlja Ivanova evanđelja.

Skupštini je predstavljena mogućnost suradnje sa Centrom za dobrobit ranjivih osoba Hrvatskog katoličkog sveučilišta, gdje su radionice u ukupnom trajanju od 30 sati podijeljene u tri ciklusa po 10 sati i pet tema koje obrađuju na iskustven način u grupama s ne prevelikim brojem sudionika. Rad Centra se ne naplaćuje, a pri organizaciji cjelokupnog programa ili samo nekog njegovog dijela trebalo bi osigurati samo put i smještaj za izvoditelje programa. Preporučeno za sve koji se bave pastoralnim aktivnostima ili su u kontaktu s kategorijama ranjivih osoba. Usp. https://www.unicath.hr/centarzadobrobit i Pismo namjere u dodatku.

Odobrena je pomoć zajednicama koje sudjeluju u prijavljenim misijskim projektima, kao i godišnje izvješće o radu, te izvješća raznih povjerenstava. Radi se na uspostavi jedne sobe za razgovor sa psihologom u zgradi HRK, koja može poslužiti za osobne konzultacije redovnika sa psihologom, kao i za provjere kandidata za redovnički život. Predložene su tri teme za susret HRK i HBK: poraditi na izjednačavanju građanskih i vjerskih dječjih vrtića po pitanju financiranja, poraditi na juridičkom prepoznavanju vlastitosti redovničke zajednice u civilnom zakonodavstvu (zajednice, a ne poslovni subjekti) i otvoriti pitanje pastorala nakon pandemije, kad su se zbog potpunog zatvaranja „otkrile“ nove mogućnosti vjerske prakse koje prijete poništavanjem stoljetnih napora da se stvore žive zajednice.

Pismo namjere Centra za promicanje dobrobiti ranjivih osoba

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.