Od 6. do 9. listopada 2025. u karmelskom samostanu u Linzu održan je sastanak provincijalnih savjeta karmelićanskih provincija Austrije, Njemačke i Hrvatske. O. Paul Saji Bavakkat, austrijski provincijal i domaćin sastanka, pozdravio je okupljene i podsjetio da je sve započelo s odredbom Generalne kuće o većoj suradnji između ovih triju provincija, u skladu s novom kartom prisutnosti našeg Reda. Najprije su se sastali provincijalni savjeti Austrije i Njemačke prošlog listopada također u Linzu, a sada po prvi put sva tri provincijalna savjeta zajedno. Glavni izazov ovog sastanka bila je jezična komunikacija, pa je uglavnom korišten engleski uz njemački.
Nakon međusobnog predstavljanja, o. Alexander Schellerer, drugi savjetnik austrijske poluprovincije, izvijestio je o prošlogodišnjem sastanku provincijalnih savjeta Austrije i Njemačke (Linz, 21.-23. listopada 2024.), na kojem su predstavljeni osnovni statistički podaci o obje provincije i postojeći oblici međusobne suradnje, što nije bilo poznato čak ni svim članovima savjeta. Također su razmijenjene informacije i mišljenja o raznim temama: pastoralnoj skrbi za zvanja, tečaju trajne formacije, trenutnoj suradnji između hrvatske i austrijske provincije u Grazu, te, na kraju, o restrukturiranju okružja prema predloženoj karti prisutnosti Reda Generalne kuće.
Nakon izvješća provincijali Njemačke, Hrvatske i Austrije, o. Jean Raoul Kiyangi, o. Vinko Mamić i o. Paul Saji, kratko su predstavili svoje provincije, a o. Paul je grafički prikazao osnovne statističke podatke o kućama i osoblju svake provincije. Više vremena posvećeno je razmjeni iskustava i mišljenja o promicanju zvanja. Evo nekoliko točaka koje su bile istaknute u neformalnom razgovoru:
- „Problem za nova zvanja proizlazi iz toga što trebaju imati zajednice koje će te ljude dobro prihvatiti. Braća se osjećaju nedovoljno sposobnima pružiti nešto onima koji dolaze, pa gube volju za angažman na tom području, što otežava integraciju novog člana izvan zajednice. Moramo uvjeriti braću da smo sposobni pokazati i prenijeti karmelski život sljedećoj generaciji.“
- „Iskustvo pokazuje da je i prije bilo promocije zvanja, ali ne sustavne, pa zvanja nisu ostajala. Zatim smo odlučili formirati tim i pristupiti problemu sustavnije, uključujući cijelu provinciju. Najprije je stvoren molitveni letak za zvanja za sve tri grane Karmelskog reda, a oko 7000 primjeraka podijeljeno je braći, sestrama i laicima kako bi molili za karmelska zvanja. Drugo, organizirane su duhovne obnove za razlučivanje zvanja i vikend programi. Tako smo već dobili jednog kandidata. Treće, radili smo na atmosferi dobrodošlice i gostoljubivosti u zajednicama te proaktivno dolazili do mladih ljudi koji dolaze u našu crkvu, s kojima nakon toga uspostavljamo prijateljske odnose.“
- „Nije važno hoće li svi koji dođu postati karmelićani, to je svakako vrijedno našeg napora jer nam trebaju i dobri ljudi koji će biti dobri roditelji i stvarati dobre obitelji i bolje društvo.“
- „Za mene je bilo neobično u početku moliti molitvu za zvanja, kao da sada upozoravamo Boga da nam nedostaju zvanja. No, znajući da je ta molitva zajednički napor, moliti ju znači i osobno biti uključen u taj proces. Kao Petar, koji cijelu noć ništa nije ulovio, ali je ipak poslušao riječ Gospodinovu, i dogodilo se čudo. Molitva nije samo zato da se nešto postigne, već ona i odgaja, potiče i motivira onoga koji moli.“
- „Pitanje zvanja je naše prvo pitanje, a tek onda dolazi pitanje društva i okoline. Ovo pitanje mora biti prioritetno, što znači biti spreman na žrtve, ‘žrtvovati’ ljude i odvojiti najvrednije ljude za taj rad. Dobar promicatelj zvanja znači više za provinciju nego profesor na sveučilištu. Iako nisu najvažniji, poglavari bi trebali pomoći u stvaranju najboljih uvjeta za rad osoba i timova za promicanje zvanja i formaciju.“
- „Starija braća u našoj provinciji žale se na mlađe, da ih je previše, da se svakoga prima, da su bučni… Moramo razumjeti starije, ali moramo i zaštititi mlađe. To je naša prioritetna zadaća. Ako ne budemo inzistirali, ništa nećemo učiniti.“
- „Mladi vole forme, strukture, navike, krunice, sve što je organizirano u zajednici. Obitelji i društvo često nisu podržavale njihov slab identitet, pa su im dragi svi ti vanjski znakovi kojima žele podržati ono što žele biti – svoj identitet. Najprije nose habit svugdje, kasnije nađu mjeru. U početku im nije važan studij, smatraju da je osobna svetost važnija – iako svi znamo što je sv. Terezija rekla o izboru između učenog i svetog duhovnika – ali kasnije promijene mišljenje. Sve je to dio procesa i zahtijeva strpljenje.“
- „Naša situacija nije ono što određuje našu budućnost, već to kako vjerujemo u Gospodina. Nije bitno razlikovati hoćemo li moliti da Bog pošalje zvanja ili da ohrabri mlade da otkriju da ih je pozvao – to ide zajedno. Na nama je da stvorimo uvjete za prepoznavanje zvanja.“
- „Isprva je teško, ali kada imate malu skupinu mladih, oni se međusobno potiču.“
- „Za promicanje zvanja važni su odnosi u zajednici, ne toliko osobna svetost pojedinih redovnika. Ako imate vremena za njih, ako ih lijepo primite i budete ljubazni i strpljivi s njima, oni će osjetiti da su vrijedni i da ih zajednica želi… Trebate imati vremena biti s njima i za njih. Ako to smatrate važnim, i oni će to tako doživjeti.“
- „Ako ih pitam: ‘Zašto ste odlučili doći u Karmel nakon iskustva u drugim redovničkim zajednicama?’, uglavnom će odgovoriti da je to zbog osiguranog vremena za mentalnu molitvu.“
Na sastanku je o. Vinko Mamić, hrvatski provincijal, izložio svoju PowerPoint prezentaciju sa sastanka europskih karmelićanskih provincijala u Czerni 30. svibnja 2024., s ažuriranim podacima od 5. listopada 2025., u kojem je 4 vrste ribarenja usporedio s četiri oblika promocije zvanja: (a) osobni kontakt, (b) organizirani susreti poput vikenda u Karmelu i sl., (c) objave na društvenim mrežama i (d) izravan kontakt s osobama koje najintenzivnije prate naše sadržaje na internetu i društvenim mrežama. Predstavio je i rezultate koje je hrvatska provincija postigla na te načine. Važno je biti proaktivan u uspostavljanju kontakta i raspoloživ za njihovo održavanje.
U susljednoj razmjeni mišljenja istaknuto je da nije toliko važno kako lovimo ribe, već kako ih zadržavamo. A život u zajednici, odnosno međuljudski odnosi, način na koji se odnosimo jedni prema drugima i prema tim mladim ljudima, u ovom je slučaju od presudne važnosti.
U bratskoj evaluaciji sastanka svi su sudionici izrazili izrazito pozitivne dojmove te istaknuli korisnost ovakvog tipa sastanaka i potrebu za dodatnim razjašnjenjem i dogovorom o konkretnim pitanjima i mogućim inicijativama, koje će biti tema idućeg sastanka provincijalnih savjeta. Tri provincijala dogovorit će datum i mjesto tog sastanka i o tome će obavijestiti svoje savjete. Jedan dio sastanka proveli smo u zajedničkom obilasku opatije Kremmünster kod Linza, gdje su nas srdačno dočekali opat i cijela benediktinska zajednica.
Sastanak triju provincijalnih savjeta održan je u prijateljskoj i bratskoj atmosferi, uz veliku angažiranost i gostoljubivost austrijske braće koja su bila domaćini susreta.