O. Stipe Tomić, redovnik i svećenik Hrvatske karmelske provincije sv. Oca Josipa, obranio je 20. ožujka 2024. na Institutu za sustavnu teologiju i liturgiku Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Grazu u Austriji doktorsku disertaciju pod naslovom „Kreuz-Sühne-Stellvertretung. Die Schriften von Maria Teresa Tauscher (1855-1938), Ordensgründerin der Karmelitinnen vom Göttlichen Herzen Jesu in dogmatisch-spiritueller Perspektive“ (Križ-zadovoljština-namjesništvo. Spisi Marije Terezije Tauscher (1855.-1938.), utemeljiteljice Karmelićanki Božanskog Srca Isusova u dogmatsko-duhovnoj perspektivi).Ispitno povjerenstvo činili su mentor prof. emer. dr. sc. Bernhard Körner, prethodni pročelnik dogmatske katedre, prof. dr. sc. Michaela Sohn-Kronthaler, pročelnica katedre za crkvenu povijest, te predsjedavajući prof. dr. sc. Pablo Argárate, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Grazu.
Disertacija je podijeljena u tri glavna dijela. U prvom dijelu je opisan životni put i duhovni rast bl. Marije Terezije Tauscher, stavljen u povijesni kontekst njezinog vremena. U drugom dijelu kritičkom analizom spisa utemeljiteljice Karmela Božanskog Srca Isusova predstavljene su u osam poglavlja različite teme povezane s vjerom blaženice, s ciljem boljeg razumijevanja njezinih vjerskih ideala i motiva njezinog apostolata. Treći dio posvećen je dogmatskoj analizi duhovnosti križa Marije Terezije Tauscher, pri čemu se posebna pozornost posvećuje temi namjesničke (zastupničke) zadovoljštine u soteriološkom kontekstu molitve i djelovanja za vremenito dobro ljudi i eshatološko spasenje duša. Analiza duhovnosti provedena je osobito na temelju teologije Josepha Ratzingera, Hansa Ursa von Blathasara, Karl-Heinza Menkea i Norberta Hoffmana.
Ova studija je u samim začecima imala pred očima činjenicu da svaka življena duhovnost u sebi krije subjektivnosti, probleme i poteškoće, i da se u tom kontekstu teologija pokazuje kao dobar i nadasve potreban korektiv za duhovnost. Ipak, i sama duhovnost može teologiju dovesti do novih – ili barem do produbljivanja prijašnjih – spoznaja. Tako se življena duhovnost pokazuje kao jedno od mjesta teološke spoznaje (loci theologici), pa ju možemo shvatiti kao produbljenje teologije, odnosno kao usmjeravanje fokusa teologije na ono što je egzistencijalno bitno. Autor disertacije, među ostalim, na tragu Balthasara i Rahnera zaključuje da bi se u budućnosti teologija trebala više baviti životom ljudi, tj. (pro)življenom i iskustvenom duhovnošću onih koji su u svom životu ostvarili barem neke od kršćanskih ideala. Kroz dogmatske analize upravo takvih duhovnosti mogao bi se otvoriti i novi znanstveni diskurs u kontekstu teološke znanosti.
O. Stipe Tomić rođen je 5. listopada 1987. u Livnu (BiH). Pohađao je Osnovnu školu Fra Lovro Karaula i Opću gimnaziju u rodnome gradu. Završetkom srednjoškolskog obrazovanja 2006. godine ulazi u formaciju u Redu bosonoge braće Blažene Djevice Marije od Gore Karmela (OCD) i iste godine upisuje Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Po uspješnom završetku studija u Zagrebu odlazi na službu u samostan u Grazu, gdje prvo pohađa sveučilišne tečajeve njemačkog jezika, te u jesen 2016. upisuje doktorski studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Grazu, koji je – nakon određenih stanki uslijed umirovljenja mentora – ove godine uspješno priveo kraju.
