U nedjelju 18. listopada bogoslovi su posjetili rodnu župu njihova magistra o. Srećka Rimca u Rovišću u Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji. Ondje su pjevanjem i asistiranjem kod mise pratili euharistijsko slavlje koje je predslavio o. Srećko.
Nakon mise bogoslovi su se predstavili župi, a br. Ante od Gospe od Blagovijesti govorio je o svome redovničkom i svećeničkom pozivu. Nakon toga uslijedilo je kratko upoznavanje vjernika te ručak. Nastavi čitati Izlet u Rovišće i Lepavinu →

Na svetkovinu naše Majke, sv. Terezije od Isusa, na večernjoj euharistijskoj službi u remetskom svetištu, svečane su doživotne zavjete čistoće, siromaštva i poslušnosti položila naša braća br. Juraj od Terezije od Djeteta Isusa (Marinković), br. Ante od Gospe od Blagovijesti (Jakus) i br. Ante od Krista Kralja (Travica).

Euharistiju je predslavio mnogopoštovani otac provincijal Dario od Božje dobrote, uz koncelebraciju druge subraće i svećenika bliskih zavjetovanicima. Nastavi čitati Svečani zavjeti na svetkovinu sv. Terezije →

U utorak 29. rujna 2020., u Duhovnom je centru u Remetama ocu Jakovu Mamiću uručena Nagrada grada Karlovca za njegov izniman doprinos tijekom domovinskog rata povodom 25 godina oslobođenja okupiranih dijelova grada Karlovca.

Prijedlog za dodjelu nagrade potekao je od Udruge pripadnika 110. brigade Zbora narodne garde Hrvatske vojske Karlovac, kojima je o. Jakov, zajedno s o. Zdenkom Križićem i pokojnim o. Vjenceslavom Mihetecem, bio duhovna i moralna podrška za vrijeme ratnih zbivanja. Nastavi čitati O. Jakov Mamić primio nagradu grada Karlovca →

Dana 5. rujna 2020. godine, pod hodočasničkom misom u 11 sati u remetskom su svetištu prve redovničke zavjete položili br. Leopold od Euharistijskog Isusa (Marijan Katičić) i br. Rafael od Milosrdnog Isusa (Matija Novak) nakon godinu dana novicijata provedenoga u Grazu.

Euharistiju je predslavio mnogopoštovani otac provincijal Dario od Božje dobrote, uz koncelebraciju druge subraće.

Polazeći od evanđeoskog ulomka i našega zakonodavstva, o. Dario je u propovijedi istaknuo Mariju kao uzor redovničkog života, budući da je ona službenica Božja koja odgovara na Božji poziv. Marija je ona koja ispunja život karmelskoga reda, a naše ju zakonodavstvo ističe i kao primjer molitve i odricanja na putu vjere. Istaknuo je da bi karmelićani trebali nastojati živjeti onako kako je Marija živjela evanđelje: duhom i srcem pozorni za primanje i njegovanje Božje riječi. Nastavi čitati Prvi zavjeti br. Leopolda i br. Rafaela →

U petak, 4. rujna 2020. godine, u samostanu u Somboru dvojica dotadašnjih postulanata obukla su karmelsko odijelo i započela novicijat tražeći “Gospodnje milosrđe, siromaštvo Reda, zajedništvo braće, i milost da Bogu što vjernije služe u našoj obitelji Bosonoge braće Blažene Djevice Marije od gore Karmela.” Nastavi čitati Oblačenje i početak novicijata →

Braća karmelićani imali su redovite godišnje duhovne vježbe u našem Karmelu sv. Ilije na Buškom jezeru od 23. do 28. kolovoza. Ove duhovne vježbe predvodio je o. Srećko Rimac.

O. Srećko nas je odmah na početku duhovnih vježbi potaknuo da promišljamo kakvi smo mi kao redovnici i kakvi želimo biti. Važno je donijeti konkretne odluke, naglasio je. Duhovni život je kao da se nalaziš u rijeci – ako ne plivaš odnijet će te nizvodno.

Duhovne vježbe su protekle u šutnji. Uz jutarnji i poslijepodnevni nagovor, vježbe su uključivale i zajedničko moljenje liturgije časova, svetu misu s poticajnom propovijedi o. Srećka, te molitvu krunice i klanjanje Presvetom sakramentu na završetku dana. Nastavi čitati Duhovne vježbe braće karmelićana u Karmelu sv. Ilije →

RASPORED DEVETNICE

06:00 Jutarnje pohvale, krunica, litanije
07:00 Euharistija
17:00 Večernje pohvale, krunica, litanije
18:00 Euharistija
19:00 Molitveni program
Nastavi čitati Devetnica i proslava Velike Gospe u Remetama 2020. →

I ove godine smo svečano proslavili svetkovinu Gospe Karmelske u Somboru. Donosimo vam u ovome članku fotografije s misnoga slavlja, kao i propovijed mons. Stjepana Beretića, katedralnog župnika iz Subotice, koji je predslavio svetu misu uz koncelebraciju drugih svećenika iz naše biskupije: Nastavi čitati Svetkovina Gospe Karmelske u Somboru →

Zašto patnja? Koji je smisao čovjekove patnje? Kakvo mjesto u duhovnom životu ima patnja? Što je sa bolestima, kakvo mjesto ima bolest na duhovnome putu? Je li bolest i patnja nešto od kojega trebamo svim silama bježati? Je li to kazna za neke naše skrivene grijehe ili grijehe naše rodbine ili naših predaka? Ovo su pitanja koja se postavljaju čovjeku ne samo današnjice, no od davnih vremena. Kako možemo to vidjeti u Starome zavjetu. Na ova pitanja postoje brojni odgovori. Jedna od odgovora sigurno nam je dala i bl. Elizabeta od Presvetog Trojstva. Nastavi čitati O patnji kod sv. Elizabete od Trojstva →

Sv. Elizabeta svoju majku potiče na vježbu Božje prisutnosti i piše: “Misli da ti je duša hram Božji, a to nam govori sveti Pavao svakog časa danju i noću tri božanske Osobe prebivaju u tebi…” (P273).

Poznato je da je sv. Elizabeta ima živo iskustvo da Bog prebiva u duši, no ona vrlo pedagoški savjetuje svojoj majci i govori: “Ako više voliš misliti da ti je dragi Bog blizu radije nego u tebi, idi za svojom sklonošću, glavno je da živiš s njime…” (P273).

Osim Božje prisutnosti u duši, sv. Elizabeta pronalazi tragove Božje prisutnosti u prirodi. Tako u pismu svojoj majci piše: “Sva mi se priroda čini tako puna Boga: vjetar što puše u velikom drveću, male ptičice što pjevaju, lijepo plavo nebo, sve mi to govori o njemu” (P 236).

Nastavi čitati VJEŽBA PRISUTNOSTI BOŽJE kod sv. Elizabete od Trojstva →

Bl. Marija Kandida od Presvete Euharistije doživljava, još prije ulaska u Karmel da ju je Bog pozvao da usredotoči svoj život u Gospodinu prisutnom u Oltarskom Sakramentu:

«Isus mi je učinio veliku čast što mi je dao iskusiti obilje ljubavi i veliku želju za Euharistijom. Obuzeta tom ljubavi, u radosti sam mislila da me je u nebu odredio za svetu Pričest. Nisam shvaćala što to znači ali toliko sam puta u jednom spontanom i ljubavnom zanosu ponavljala uzdišući: ‘Ti si me stvorio za sebe u Sakramentu!’»
(U sobi moga srca, str. 61-62).

To je potvrđeno i kasnije pravim mističkim iskustvom na dan Tijelova 1933.:

«Ujutro, tek što sam se probudila, prvu misao i uzdah srca usmjerila sam prema Presvetoj Hostiji, osjećala sam da me Ona nježno privlači, i osjetila sam, kao nikada do sada, da me je, na poseban način, odredila posvema za Sebe, za jedno novo malo poslanje. Varam li se? Može biti. Ali je nježnost tog trenutka bila iznad svake naravne stvari! A ja sam odgovorila potpunim predanjem, čitavim darom i posvećenjem same sebe Njemu sakramentalnom i njegovim interesima» (str. 110-111). Nastavi čitati Apostol sv. Pričesti – bl. Marija Kandida →

“Sa ovom svetom vježbom, koja sabire u Bogu našu misao i volju, mi održavamo izvjestan kontakt s Bogom, također i za vrijeme posve materijalnih briga i razgovaramo često tijekom dana s Njime. Vjernost toj vježbi stvara stoga u nama određenu lakoću razgovora s Bogom, kao i to da nas stavlja u intimniji kontakt s Njime, u čemu se sastoji bliža priprava za molitvu” (GABRIELE DI S. M. MADDALENA)

O toj vježbi govori brat Lovro od Uskrsnuća.

Vrlo praktično i konkretno pak govori u “Pouci novacima”, časni sluga Božji Ivan od Isusa i Marije. On veli da se ta vježba ne sastoji prvotno na činjenici da je čitavo stvorenje prisutno trajno Bogu, nego u našoj “pažnji ili prianjanju duše Bogu promatran na misaon ili imaginaran način”. On to konkretizira na svim razinama: izravno na Boga, preko bližnjih i preko stvorenja: Nastavi čitati Vježba prisutnosti Božje →

Ono što duboko određuje mjesto Marije u životu i misli Edith Stein jest njezin specifični životni put. Upravo to trebamo imati na umu kada promatramo koje je mjesto Marija zauzimala u duhovnosti Edith Stein. Četiri glavne odrednice su da je ona bila žena, židovka, karmelićanka i znanstvenica.

Kao rođena Židovka Edith Stein je preko svoje majke upoznala velike žene Izraelskog naroda – Deboru, Juditu, Esteru i Mirjam – Mojsijevu sestru. Međutim, njezina majka joj nikada nije govorila i Mariji iz Nazareta, Isusovoj Majci, najvećoj ženi Izraela. Edith Mariju susreće tek izvan svoje obiteljske kuće. Ona se našla privučenom od Blažene Djevice Marije koju je počela oponašati u njezinu nasljedovanju Isusa. Za razumijevanje bliskosti između Edith Stein i Marije važno je imati na umu tu Editinu pripadnost narodu kojem je pripadala i Marija.

Nastavi čitati MARIJA U DUHOVNOSTI SV. TEREZIJE BENEDIKTE OD KRIŽA (EDITH STEIN) →

Kada se u Bibliji govori o srcu, onda se ne misli o njemu samo kao o organu koji svojim radom održava čovjeka na životu. Srce u Bibliji označava središte cijeloga čovjeka, svih njegovih intelektualnih sposobnosti, misli, osjećaja, želja, strahova i odluka. Srcem čovjek ljubi Boga i druge ljude. U njemu se rađaju ljudske misli i riječi, zle ili dobre. David je u svome srcu odlučio izgraditi Hram (2 Sam 7,3); psalam 34 govori o željama srca; ono je ujedno i izvor iz kojeg izvire život (Izr 4,23) i u nj treba pohraniti Božju riječ (Izr 4,21) koja će ga obradovati i ushititi, kako je to bio slučaj kod proroka Jeremije (Jer 15,16). No, Jeremija govori i o tome kako je ljudsko srce „podmuklije od svega” i da je „jedva popravljivo” (Jer 17,9). Zato psalmist moli u psalmu 51: „Čisto srce stvori mi, Bože”. U Ponovljenom zakonu čitamo o tome kako će Bog obrezati čovjekovo srce, tako da ga može ljubiti (Pnz 30,6), a preko proroka Ezekijela Bog govori da će svome narodu dati novo srce i da će izvaditi srce kameno i dati mu srce od mesa (Ez 36,26).  Nastavi čitati Prečisto Srce Josipovo →