Kako bih željela postati svećenik da propovijedam o svetoj Djevici! Bilo bi mi dovoljno samo jednom da kažem sve što o njoj mislim.

Prije svega dala bih do znanja kako se malo pozna njen život.

Ne bi trebalo govoriti nevjerojatne stvari ili ono što se ne zna, na primjer da je sveta Djevica s tri godine dok je bila posve mala išla u hram da se prikaže Bogu sa žarkim i izvanrednim osjećajima ljubavi. A možda je tamo išla posve jednostavno iz poslušnosti prema svojim roditeljima.

Pa zašto govoriti, kada je riječ o proročanskim riječima starca Šimuna, da je sveta Djevica od tada imala neprestano pred očima muku Isusovu? „Mač boli probost će tvoju dušu“, rekao je starac. To se nije odnosilo na trenutno vrijeme, vi to dobro znadete moja Majčice, nego je to bilo proročanstvo za budućnost. Nastavi čitati Stvarni Marijin život →

Rosa Eluvathingal rođena je u Aranattukari u Indiji 7. listopada 1877. u bogatoj katoličkoj obitelji siromalabarskog obreda i krštena je 15. dana istoga mjeseca. Pohađala je mjesnu osnovnu školu i uz majčinu pomoć vrlo rano je zamijetila božanski poziv, tražeći u molitvi prisnije sjedinjenje s Gospodinom. Konačno je shvatila da će tomu sjedinjenju pogodovati posvećeni život i 1888. postaje učenica karmelićanki u Koonammavuu, gdje je živjela devet godina s nakanom da jednog dana pristupi u njima pripojeni samostan svete Terezije. Konačno, 9. svibnja 1897. Rosa uzima koprenu i 10. siječnja 1898. oblači redovnički habit te započinje novicijat, uzimajući ime Eufrazija od Presvetoga Srca Isusova. Dana 24. svibnja 1900. zajedno s ostalim susestrama polaže zavjete u novom samostanu u Olluru, u blizini Trichura.

Nastavi čitati Sveta Eufrazija od Presvetoga Srca Isusova (Rosa Eluvathingal) (29. kolovoza) →

Mariam Baouardy je rođena 5. siječnja 1846. u Abellini u Galileji od roditelja predanih katolika grčkog obreda (grkokatolici).

S navršenih tri godine života ostala je bez roditelja. Zajedno s bratom Paulom povjerena na skrb jednom ujaku, koji je preselio u Aleksandriju u Egipat nekoliko godina ranije. Nikada nije dobila neko formalno obrazovanje, te je ostala nepismena. S trinaest je godina, htijući svoj život predati samo Bogu, odlučno je odbila brak koji je njezin ujak, u skladu s istočnjačkim običajima, ugovorio za nju. Nekoliko slijedećih godina je radila kao kućna pomoćnica u Aleksandriji, Jeruzalemu, Bejrutu i Marseillesu. Nastavi čitati Sveta Mirjam od Isusa Raspetoga (25. kolovoza) →

Rođen je u frizijskom gradu  Bolswardu u Nizozemskoj 1881. Pristupio je karmelićanima dosta mlad, te je postao svećenik 1905. godine. Nastavio je studij u Rimu, gdje je stekao doktorat iz filozofije na Gregorijani. Po povratku u Nizozemsku predavao je na mnogim školama prije nego je dobio mjesto profesora filozofije i povijesti misticizma na Katoličkom sveučilištu u Nijmegenu gdje je kasnije postao i rektorom. Nastavi čitati Sveti Tit Brandsma (27. srpnja) →

Ivan Soreth je rođen 1394. godine blizu Caena u Normandiji gdje je i ušao u Karmel kao mladić. Postao je svećenikom oko 1417., te je postao doktor teologije i član senata u Parizu 1438. Bio je provincijal francuske provincije od 1440. do 1451., te general Reda od 1451. do svoje smrti.

Neumorno se trudio u obnovi u periodu koji je bio iznimno kritičan i za Crkvu i za Red. Potpuno se posvetio reformi Reda. Putovao je uzduž Europe zbog kanonskih vizitacija te promovirajući dublje motrenje redovničkog života kako u starim provincijama i samostanima tako i u reformiranim. Napisao je komentar Pravila te je objavio nove prerađene Konstitucije 1462. Među mnogim drugim svojim aktivnostima bio je poticaj i potpora karmelskim redovnicama. Posebno je podržavao i potpomagao osnutke blaženog Francesa d’Amboisea u sjevernoj Europi. Još je k tome bio promicatelj širenja Svjetovnog karmelskog Reda. Umro je 25. srpnja 1471. u Angersu.

Poznati humanist, karmelićanin Baptist Spagnoli je za njega napisao oproštajnu pjesmu. Blaženim ga je proglasio papa Pio IX. 1866. Njegov se spomendan slavi 28. srpnja.

Prorok Ilija pojavljuje se u Svetom Pismu kao božji čovjek koji je uvijek živio u božjoj nazočnosti i koji se je svojski borio za obožavanje jednoga i istinitoga Boga. Branio je Božji zakon u važnom takmičenju na brdu Karmel. Kasnije mu je bilo dano na brdu Horeb blisko iskustvo živoga Boga. Pustinjaci, koji su utemeljili oblik redovništva u čast naše Gospe na brdu Karmel u dvanaestom stoljeću, slijedili su monastičku tradiciju u obraćanju Iliji kao svom ocu i uzoru. Inspiracija koja je nađena u njemu od samih početaka reda tako prožima njegovu cijelu povijest da se prorok Ilija može zasluženo prozvati utemeljitelj Karmelićanskog ideala. Nastavi čitati Ilija prorok (20. srpnja) →

Škapular je prvotno bio nešto poput zaštitnog naplećka koji se oblačio preko redovničkog odijela da bi ga se zaštitilo od prljanja i oštećivanja pri teškim težačkim poslovima. Bogu posvećene osobe po redovničkim zavjetima ubrzo su uvidjele bogatstvo simbolike koju je taj odjevni predmet imao za one koji su svoje konkretno življenje nastojali osmisliti u ključu svoga odnosa prema Gospodinu.

Oblačeći škapular pri ne baš laganim ni ugodnim poslovima koje bi im poslušnost nalagala, sebe bi oraspoložili tako što su ga povezivali s onim jarmom o kojem Krist govori u svom evanđelju: “Uzmite jaram moj na sebe, učite se od mene jer sam krotka i ponizna srca, i naći ćete spokoj dušama svojim” (Mt 11,29). Oblačeći ga ujutro na početku radnog dana, u škapularu su redovnici promatrali križ Isusova učenika koji treba danomice uzimati, prema onoj Isusovoj: “Tko ne uzme svoga križa i ne pođe za mnom, nije mene dostojan” (Mt 10,38). Nastavi čitati Teološki osvrt o škapularu →

Iz Belgije na dugoj relaciji do Hertogenboscha u Nizozemskoj je  Compiègne, grad na rijeci Oise, koji broji samo tridesetak tisuća stanovnika. Compiègne ke  zanimljiv zbog 16 karmelićanki, koje su za vrijeme Francuske revolucije poginule kao mučenice. Njihovo je mučeništvo prava epopeja koja je ušla u najljepše stranice svjetske književnosti, koju je uglazbio Francis Poulenc, koju je režirao poznati filmski režiser Philippe Agostini, stvorivši vrhunski film Razgovor karmelićanki. Nastavi čitati Blažena Terezija od svetog Augustina i susestre mučenice (17. srpnja) →

Sv. Terezija Avilska je osim velikih pisanih djela ostavila i za sebe kraća molitvena djela. Danas smo odlučile s vama podijeliti njene Vapaje duše Bogu koje je pisala nakon svete Pričesti. O čemu je razmišljala, što je Gospodina molila, za čim je uzdisala, odnosno vapila poslušajte dva takva njena molitvena uzdaha: Nastavi čitati Terezijini vapaji Bogu →

U jedanaestom stoljeću grupa pustinjaka latinskog obreda počela je živjeti na brdu Karmel u Palestini, slijedeći primjer proroka Ilije koji je tamo živio prije mnogo stoljeća. S vremenom su ovi ljudi od molitve postali poznati kao pustinjaci Svete Marije od Brda Karmel. Njihov život je bio označen siromaštvom, ručnim radom, šutnjom, jednostavnom liturgijskom molitvom i samoćom. Zbog pobjeda muslimana u Svetoj Zemlji, pustinjaci su se s vremenom preselili Englesku i druge europske zemlje, gdje su postali red katoličke Crkve – Karmelićani. Djevica Marija je bila kontemplativna osoba. Možda je ovo razlog zašto su se prvi pustinjaci s gore Karmela smjestili pod njezino pokroviteljstvo. Ikona Gospe od Gore Karmela kombinira bizantinske i latinske elemente, kao i rana povijest Karmelićana. Nastavi čitati Svetkovina Blažene Djevice Marije od gore Karmela (16. srpnja) →